Najčešće zablude

2. Kolumbo je otkrio Ameriku



Kolumbo je otkrio Ameriku 500 godina posle Lejfa Eriksona

Kristofor Kolumbo, italijanski moreplovac pod španskom zastavom, nije bio prvi Evropljanin koji je kročio na tle američkog kontinenta, pa samim tim se ne može smatrati čovekom koji je otkrio Ameriku.

Pouzdano se zna da ga je pretekla bar jedna osoba, skandinavski avanturista Lejf Erikson koji je u 10. veku, nekih 500 godina pre Kolumba, otkrio teritoriju koju danas zovemo Njufaundlend.

Erikson nikada nije kročio na teritoriju koju danas zauzima ono što popularno nazivamo Amerikom - Sjedinjene Američke Države, ali to nije uradio ni Kolumbo. Na sva četiri putovanja, uključujući i ono čuveno iz 1492. godine, iskrcavao se uglavnom na ostrvima u Karibima.

Ono što jeste istina je da su tek posle Kolumbovog "otkrića" Amerike počeli masovni istraživački i osvajački poduhvati Evropljana ka "novom" kontinentu.

Šta se krije iza popularnih sujeverja

Mnogim ljudima petak 13. uliva strah u kosti iako ni sami ne znaju zašto. Zapravo nikada nije razjašnjeno poreklo verovanja u nesreću broja 13. Postoje mnoge istorijske činjenice koje ukazuju da se ljudi odavno boje broja 13 i petka 13-og. Primerice, mnogi neboderi nemaju trinaesti sprat, a bolnice nemaju sobu sa brojem 13.



Razbijeno ogledalo



Možda niste znali, ali nekada davno, do 14. stoljeća ljudi nisu imali ogledala, već su se ogledali u metalnim uglancanim površinama. Kad su se ogledala počela proizvoditi, mogli su ih imati samo dobrostojeći, pa se znalo dogoditi da je sluga kojem je ogledalo palo i razbilo se radio sedam godina besplatno da odradi dug. Zamislite samo koliko su zapravo ogledala bila skupa, ali i koliko su bogati često bili nepravedni prema siromašnima.

Hodanje ispod merdevina



Otvorene merdevine (ili naslonjene o zid) formiraju trougao, a trouglovi su nekada smatrani simbolom života. Šetnja kroz taj oblik je smatrana izazivanjem sudbine. Takođe, obzirom da ima tri strane, verovalo se da trougao simbolizuje Sveto Trojstvo (Otac, Sin, Sveti Duh), a njegovo “razbijanje” ulaskom u trougao smatrano je nesrećom.

Uverenje oko bacanja malo soli preko levog ramena, da bismo se oslobodili loše sreće, potiče od legende koja kaže da je đavo uvek iza nas, a bacanje soli u njegove oči će ga odvratiti od toga da napravi neku štetu ili izazove nevolju. Danas to većina ljudi radi samo kada prospe so. Takođe, veruje se da će, ako prospete so, biti svađe. To se povezuje sa starim vremenima, kada je so bila veoma skupa roba te je njeno prosipanje smatrano za nesreću koja može izazvati svađu, jer je trebalo ponovo trošiti novac za njenu kupovinu,

Kucni o drvo!



Kucanje u drvo ili jednostavna izreka “Kucni u drvo” ukorenjena je u ideji da izazivate sudbinu priznavanjem vaše sreće. Izraz potiče od drevnog verovanja da su duhovi sreće živeli u drveću tako da kada osoba kucne u nešto drveno ona, zapravo, priziva pomenute duhove radi zaštite.

“Nazdravlje”



Smatra se pristojnim odgovorom na kihanje, a fraza se pripisuje papi Grguru I. Naime, papa je izgovarao ovu frazu u vreme bubonske kuge, nakon što bi neko od obolelih kihnuo. Takođe, pogrešno se verovalo da kada neko kihne u tom trenutku iz njega izlazi dio duše te da se i samo srce može zaustaviti. Upravo zbog toga je potrebno da toj osobi poželite “zdravlje”, odnosno da kažete “nazdravlje”.

Zečja šapa



Ovo praznoverje datira još od sedmog veka pre nove ere, kada se smatralo da je zec veoma srećna životinja i talismanski simbol (srećonoša), a njegova zadnja leva šapa bila je zgodan način da se malo “ukrade” te njegove sreće. U nekim kulturama, verovalo se da pomenuta šapa potiče reprodukciju, tako da su je nosile žene kako bi povećale šanse začeća.

Ne vjerujte svemu što ste pročitali (ili čuli). Mnogi su se istorijski događaji, koji se stoljećima prenose sa koljena na koljeno, pokazali lažnim. Kao igra gluhih telefona većini ovih priča se dodavalo i oduzimalo istine i laži.

Za vas smo pripremili 5 popularnih mitova koji se iz godine u godinu provlače kroz istoriju.


Kineski zid je vidljiv sa Mjeseca



Možete vidjeti dosta stvari dok stojite na Mjesecu, ali Kineski zid nije jedan od njih. U svojoj publikaciji 1938. godine, Druga Knjiga Čuda, Richard Halliburton je naveo da je Kineski zid jedini objekat sagrađen ljudskom rukom koji je vidljiv sa Mjeseca.

Međutim, Veliki Zid je maksimalno 30 metara širok i skoro je iste boje kao i njegova okolica, tako da je jedva vidljiv golim okom iz Zemljine orbite pod idealnim uslovima, a pogotovo nije vidljiv sa mjeseca koji je udaljen oko 239.000 km.

Neka jedu kolače



Vjerojatno je rekla mnogo stvari zbog kojih je kasnije žalila, ali Marie Antoinette nikada nije poručila gladnim francuzima, koji nisu imali ni kruha, „da jedu kolače“. U 1766. godini, Jean Jacques Rousseau je pisao svoje “Ispovijesti” kada je citirao poznati izreku velike princeze, koja se pogrešno pripisuje Marie Antoinetti, kraljici Francuske i supruzi Luja XVI.. Kako znamo da je ovo samo mit? Zato što je Marie Antoinette tada imala samo 11 godina.

Istoričari vjeruju da je Rousseauova “velika princeza” možda bila Marie Therese, supruga Luja XIV, koji je vladao više od 75 godina prije Luja XVI. i Marije Antoanete.

U Salemu su vještice paljene na lomači



Iako se suđenje vješticama u Salemu, Massachusetts, 1692. godine stvarno desilo i 20 osoba osuđeno na smrt, niko od optuženih nije spaljen na lomači. Metoda egzekucije je bila vješanje, iako jedna žrtva podlegla uslijed teškog kamenovanja.

Štaviše, nema nikakvih dokaza da su ti ljudi su prakticirali vračanje ili bili zaposjednuti vragom. Istoričari danas vjeruju da su oni, zajedno s mještanima koji su ih proganjali, patili od masovne histerije. Drugi vjeruju da su se građani Salema naglo razbolili, možda čak i halucinirali nakon što su pojeli pokvaren ražev kruh – što ih je i dovelo do ideje da su vještice na njih bacile čini.

Sir Isaac Newtonu je pala jabuka na glavu



Koliko puta ste samo čuli ovu izjavu? Čak se uči i kao činjenica u školama, čim neko spomene Zakon Gravitacije. Sir Isaac Newton je sjedio pod stablom, gledao svoja posla, kada mu je jabuka pala na glavu. U tom momentu je dobio inspiraciju za Zakon Gravitacije.

No, dok je ovo dobra i zanimljiva priča, vjerojatno se nikada nije dogodila. Priča je prvi put objavljena u eseju koji je napisao Voltaire, dugo nakon Newtonove smrti. Prije toga, Newtonova nećakinja, Catherine Conduitt, je bila jedina osoba koja je ikada ispričala priču. Iako postoji jako mala šansa da se ovaj događaj ipak desio, s obzirom da niko ne može dokazati da nije, možemo samo vjerovati (ili ne) na riječ njegove nećakinje.

Nero je zapalio Rim



Ovo je vjerovatno najpopularniji istorijski mit na svijetu. Koga god upitate ko je zapalio Rim, odgovor će biti “Nero”. Legenda kaže da je 64. godine prije Krista, ludi car Nero započeo požar u blizini carske palače, a zatim se popeo na vrh tornja, gdje je svirao, pjevao, i gledao kako Rim guta plamen. No, prema Tacitu, istoričaru iz tog vremena, kada je izbio požar Nero je bio udaljen od Rima skoro 50km, u svojoj vili u Antiumu.

Nero nije bio dobar čovjek – on je uzeo svoju majku za ljubavnicu, a zatim je ubio. Unatoč tome, istoričari smatraju da su Rim zapalili njegovi politički neprijatelji, koji su bili u pravu kada su mislili da će svi optužiti Neru. Ne samo da nije započeo vatru, već je u toku tragičnog događaja bio i heroj. Pokušavao je ugasiti požar, pronalazio hranu i sklonište za beskućnike i nadgledao dizajn za novi grad.

pixelizam.

Citati koje istorijske ličnosti nikada nijesu izgovorile



Johan Kritof Adelung

Jedan od najpoznatijih primjera je rečenica "Dođu, tako, vremena, kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati", koja se pripisuje nobelovcu Ivu Andriću.

Ali, Andrićev biograf Žaneta Đukić Perišić kaže da slavni pisac nigdje nije zapisao tu rečenicu.

Čak je i čuvena maksima Vuka Karadžića "Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano", u stvari, princip koji je izmislio njemački gramatičar Johan Kritof Adelung.

Istoričar Mile Bjelajac kaže da se ljudi pozivaju na slavne ličnosti kako bi pojačali sopstvenu argumentaciju.

Lažni citati su primjeri kako sa jedne strane informisanje na internetu nije pouzdano, a sa druge strane otkriva moćno polje manipulacije masama.

"Ako nema hljeba, dajte im da jedu kolače", ovu rečenicu Marija Antoaneta nikada nije izgvorila.

"Ipak se okreće", ne postoji dokaz da je Galileo Galilej ovo izgovorio.

"Novac je izvor svog zla", apostol Pavle je to ipak rekao malo drugačije, "Ljubav prema novcu je izvor sveg zla".

"Sviraj to ponovo, Sem", glumac Hemfri Bogart nije izgovorio ovu rečenicu u filmu "Kazablanka", nego njegova partnerka Ingrid Bergman.


cdm.