Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Stres ne mora biti neprijatelj

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131056

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Stres ne mora biti neprijatelj   Uto 24 Jan - 11:54

Stres ne mora biti neprijatelj





Kratkotrajna stresna stanja i situacije nabijene emocijama dobro djeluju na organizam

Kroničan stres šteti zdravlju, no stresne situacije u malim dozama mogu pozitivno utjecati na zdravlje, usporiti proces starenja, pa i produljiti životni vijek

Razmislite koliko ste puta čuli ili sami izgovorili rečenicu poput "Pod stalnim sam stresom!“ ili "Ja živim tako stresno“ – rečenicu koja je možda trebala zvučiti kao žalopojka, ali u kojoj se istodobno osjeća prizvuk zadovoljstva, pa i ponosa. To ne zvuči kao "jadna ja, pod stresom sam“, nego više kao samohvala "pod stresom sam – čitaj: živim uzbudljivo, napeto, važna sam...“. Sudeći prema novim otkrićima znanstvenika, za to postoje dobri razlozi. Stres, čini se, djeluje poput intenzivne tjelesne aktivnosti ili potiče lučenje endorfina i stvara osjećaj blage euforije. No, tako ne djeluje svaki stres već samo onaj "dobar", tj. kratkotrajni.

Dobar i loš stres

Naravno, kronični stres koji se ne može kontrolirati, poput napetosti uzrokovanih lošim brakom ili teškom bolešću bliske osobe, neće ni u kojem slučaju djelovati pozitivno na zdravlje. No, postoji cijeli niz kratkotrajnih stresnih stanja i situacija nabijenih emocijama i psihološkim pritiskom, poput javnog nastupa, izlaska na ispit, blokiranosti u prometnoj gužvi, koji brzo prolaze i dobro djeluju na organizam. Nedavno istraživanje Ohio State Universityja pokazalo je da su miševi koji su bili izloženi kratkom, ali intenzivnom stresu, bili otporniji na gripu i brže su se od nje oporavljali. Također, veći broj istraživanja ukazao je na povezanost akutnog, kratkotrajnog stresa sa smanjenim rizikom od dijabetesa, bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti. Objašnjenje? Stres stavlja organizam u neku vrstu regenerirajućeg moda, otprilike kao kad se ozlijedimo: naše tijelo tada naglo dolazi u stanje povećanog opreza, počinje proces samoobnove i pojačava aktivnost obrambenog sustava kako bi se zaštitilo od infekcija. Kratkotrajni stres djeluje po istom principu: u početku potiče stvaranje slobodnih radikala i hormona, poput kortizola, koji razaraju tkiva. No, kad naše tijelo osjeti da mu je nanesena šteta, ono aktivira mehanizme zaštite i, ako je u pitanju kratkotrajni stres, možemo se oporaviti u vrlo kratkom roku.

Ništa bez odmora

Stres vam neće nikako koristiti ako si nakon njega ne priuštite odmor. Naše se tijelo ne može početi samoobnavljati dok god stanje napetosti ne prođe, tj. ako je stres preintenzivan ili predugo traje, tijelo nema ni prilike ni vremena da se obnovi.

Kako treba izgledati odmor i oporavak? Valja izbjegavati poteze koji, iako možda na prvi pogled djeluju opuštajuće, zapravo pogoršavaju problem. U nepoželjna rješenja spadaju, primjerice, ispijanje nekoliko pića nakon posla ili gutanje nekoliko vrećica čipsa. Puno bolji način oporavljanja jest leći na kauč i uzeti u ruke dobru knjigu ili pak s djetetom odigrati partiju Čovječe, ne ljuti se.

Uz to, treba pronaći odgovarajuću ravnoteže između prevelike i premale količine stresa, jer ni premala nije dobra - kome potpuno manjka stresa taj ima veće šanse da mu uobičajene ozljede sporije prolaze te da se akumuliraju. Kako biste od stresa izvukli maksimum pozitivnih učinaka, primijenite jednostavne savjete stručnjaka.

Vodite kalendar

Vjerojatno jako dobro znate kada ste napeti i zabrinuti, ali vam se teško sjetiti koliko je takvo stanje trajalo. Stručnjaci smatraju da je jako važno kako razina stresa varira kroz određeni period. Da biste to pratili, najbolje je svaki dan brojem od 1 do 10 ocijeniti razinu svog stresa. Ako više od dva dana zaredom budete imali stres na razini 5 ili više, bilo bi dobro pokušati primijeniti neku tehniku opuštanja.

Produljena forma

Neki znanstvenici tvrde kako stres niskog intenziteta može produljiti životni vijek. Takvu tvrdnju objašnjavaju činjenicom da s godinama sve više slabi sposobnost tijela da se regenerira i zacijeli, pa povremene stresne situacije služe kao trening obrambenom mehanizmu da ostane u formi.

Izložite se

Mentalni, fizički i psihološki izazovi stvaraju tzv. pozitivan stres. Bilo bi dobro da se upišete na neki tečaj ili aktivnost o kojoj ste oduvijek maštali, ali je niste imali hrabrosti isprobati: penjanje po stijenama, tečaj kineskog jezika, karaoke zabava... Povremeno mijenjajte vrstu aktivnosti, jer kad vam jednom neka aktivnost postane rutina, neće djelovati stimulativno na vas.

Usredotočite se na uspjehe

Kad je riječ o razini stresa, ima tjedana koji su stresniji nego što je uobičajeno, ali na to često ne možete utjecati. Ipak, postoji način da produženi stres pretvorite u pozitivnu vrstu stresa: uz popise obaveza, počnite sastavljati i popise svega onoga što ste tog dana uspješno riješili i obavili. Osvješćivanje postignuća služi kao poticaj da tijelo mozgu pošalje signal kako je u redu da se opusti, odmori i vrati u ravnotežu.

Oznojite se

Intenzivna i naporna fizička aktivnost povećava stvaranje slobodnih radikala i drugih štetnih kemikalija, no samo privremeno. Vaše tijelo počet će popravljati štetu i obnavljati se istog trenutka kad siđete s trake za trčanje ili odložite utege.

(Jutarnji.hr)











love
Nazad na vrh Ići dole
Mina

  

avatar

Ženski
Poruka : 7926

Učlanjen : 15.11.2011


PočaljiNaslov: Re: Stres ne mora biti neprijatelj   Pon 13 Feb - 1:40

Mozda bi od dece imali sta nauciti i o stresu...

Nazad na vrh Ići dole
Mina

  

avatar

Ženski
Poruka : 7926

Učlanjen : 15.11.2011


PočaljiNaslov: Re: Stres ne mora biti neprijatelj   Sre 14 Mar - 11:53

Saveti za opuštanje i trenutno smanjenje stresa


Ako Vas je tempo života oborio s nogu, više ste nervozni nego smireni, a ne možete da se opustite ni kad imate slobodnog vremena, došao je čas da isprobate proverene tehnike relaksacije. Ako ste često pretrpani obavezama i ne uspevate sve da postignete, živite pod stalnim stresom i napeti ste, jer znate da vas čekaju još brojni zadaci. Skoro da nemate vremena za odmor, a velike su šanse i da ste već zaboravili kako da se relaksirate i kada možete.

Malo stresa je korisno i motivišuće, ali previše stresa
je krajnje štetno po zdravlje i nepoželjno. Opuštanjem možete učiniti čuda i vratiti svoj organizam u ravnotežu. Postoje efikasne i proverene metode za opuštanje.


Radite nešto što volite (hobi)
Kada uhvatite sebe kako ste preopterećeni kratkotrajnim ili dugotrajnim problemima i pitanjima o budućnosti, radite nešto što vas ispunjava, krenite u šetnju, slikajte, radite u bašti. Bitno je da radite nešto što se ponavlja i što vas angažuje mentalno, da ne razmišljate o svojim problemima. Ako primetite da se ponovo brinete oko posla, kuće, dece, vratite misli na ono što radite i ponovo se usredsredite na posao.
Najnoviji članci

Zamislite sebe u opuštenom stanju
To je tzv. vizuelizacija, zamišljanje nekih drugih predela i mesta na kojima se nalazite i radite neke sasvim drugačije stvari, ništa što bi Vam povećavalo tenziju. Maštanje, fantaziranje, zamišljanje, vizuelizacija (kako god hoćete) neke plaže na kojoj se sunčate ili poljane po kojoj šetate i mirišete cveće, sigurno će vas opustiti. Cilj je da preusmerite svoje misli sa stresnog događaja na neke druge opuštajuće misli. Što više detalja, boja, mirisa, zvukova zamislite, to ćete se više opustiti i smiriti.

Usmerite se na jednu stvar u jednom trenutku
Nemojte istovremeno raditi nekoliko stvari, jer tako podižete sebi tenziju. Ako ste zaboravili kako to izgleda pogledajte decu, oni su u jednom trenutku posvećeni samo jednoj stvari. Na taj način sigurno nećete lako pasti pod uticaj stresa usled previše obaveza, koje pokušavate uraditi istovremeno. Trudite se da Vam misli ostanu okrenute stvarima u vašem neposrednom okruženju, a ne da se opterećujete pitanjima sutrašnjice. Pogledajte oko sebe i uživajte u bojama i oblicima, koncentrišite se na stvari oko sebe pre nego da Vam misli odlutaju i zaokupe se problemima.

Osvrnite se oko sebe
Neki ljudi su otkrili da ih kućni ljubimci mogu smiriti u svakom trenutku, neko čupavo kuče ili umiljata maca mogu biti odlični “borci protiv stresa”. Utvrđeno je i da maženje kučeta ili mačeta smanjuje krvni pritisak i hormone stresa. Razgovor sa prijteljima o lepim stvarima, takođe smanjuje stres. Stručnjaci kažu da socijalna interakcija pomaže u smanjenju stresa, jer omogućava da sagledate stvari iz drugog ugla i dođete do novih rešenja, koje ranije niste mogli uvideti.

Pokušajte sa muzikom
Da li ste već primetili da muzika može potpuno da Vam promeni raspoloženje? Može da umiri otkucaje srca, snizi pritisak, ali i da smiri dušu. Kada vidite da ste iznervirani, pustite neku smirujuću muziku i neka vas opuštajući ritmovi preplave. Istraživanja kažu da pola sata slušanja klasične muzike može delovati na organizam kao da ste popili Bensedin.

Vratite misli u pozitivan tok
Kada Vas preplave dnevni problemi dajte sebi oduška samo 30 sekundi. Zamislite svoje dete, dragu osobu, omiljenu plažu, najlepšu košulju - bilo šta što je za Vas značajno, a što vam vraća osmeh na lice. Vratite svoje misli u pozitivan tok, tako što ćete se podsetiti da ima i drugih bitnih stvari u životu sem Vaših trenutnih problema.

Prirodnilek
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Stres ne mora biti neprijatelj   

Nazad na vrh Ići dole
 
Stres ne mora biti neprijatelj
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Laza Kostić
» Branko Milenković - Ispovest iz harema
» Covek je tajna i zagonetka
» Sudbinska ljubav: Horoskop otkriva ko sa kim mora biti, kad-tad!
» Stres - neprijatelj zdravlja
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Porodica i zdravlje :: Zdravlje-