Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Indijanci

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6
AutorPoruka
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:34

MALA VRANA (1810-1863)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Poglavica Mala Vrana bio je poznat kao jedan od najboljih lovaca u svom plemenu. Veoma mlad je postao vođa plemena, ali je već imao veliko ratno iskustvo. Ipak, načinio je najveću grešku u životu kao diplomata (mada je imao samo 21 godinu), kad je potpisao sporazum o ustupanju teritorije bijelcima. Mala Vrana je već neko vrijeme optuživan za sve nesreće svog plemena i nadao se da će povratiti ugled i bar dio teritorije ukoliko ih bude lično predvodio u ratu protiv bijelaca. U to vrijeme vodio se građanski rat, pa je borba bila bespoštedna. Poginuo je u pokušaju da se ušunja u Sent Pol i sa gradonačelnikom Remsijem sklopi primirje. Tijelo poglavice, kome je navodno puška opalila sama, identifikovano je zahvaljujući dva puta polomljenoj ruci. Ta ruka i poglavičin skalp i danas se mogu vidjeti u zbirci Historijskog društva Minesote.









Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:34

TUPI NOŽ (1820-1879) poglavica Čejena

[You must be registered and logged in to see this image.]


Tupi Nož je ime koje je dobio kao mlad ratnik kad je uspio nožem da ubije grizlija. Čejeni su poticali iz hladnih i suvih predjela Montane i sjeverne Dakote, a smjestili su ih u rezervat u ravnici gdje su vladali vlaga i vrelina. Našli su se u predjelima u kojim su divlje životinje gotovo istrebljene. Malarija je desetkovala pleme, a vlada im je obezbjeđivala samo kosti, i to nedovoljno. Jednog dana Tupi Nož je odlučio da se vrate u zavičaj, ali su ih usput opkolili vojnici i sproveli u tvrđavu Robinson. Muškarci su bačeni u zatvor, a žene su držane u logoru. Očajne Indijanke pozvale su muškarce da umru u borbi jer je pleme ionako umiralo. Doturile su im nešto pušaka i noževa. Borili su se dok im je nestalo municije, a onda su ustali i ponosno poginuli. Majke su čak podizale svoju djecu u vazduh da bi bila ubijena.

Tako su izginuli Čejeni.









Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:35

ONAJ KOJI KOCKA NA DVA ULOGA (1743-1807) poglavica Mohoka

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tajendenega (Onaj koji kocka na dva uloga) ili Džozef Brant, engleska varijanta imena koje je prihvatio, bio je najpoznatiji poglavica Mohoka i svog vremena. Prozvali su ga monstrumom zbog pokolja doseljenika na teritoriji koja je pripadala njegovom plemenu. Od 15. godine borio se u francusko-indijanskom ratu zaradivši srebrnu medalju za uslugu od Britanaca, koji su tada zastupali prava Indijanaca. Čak je završio fakultet u Dartmutu gdje se oženio sa bjelkinjom. Diplomatski je koristio neslogu između Francuza i Britanaca da osigura koncesije za svoj narod. Želio je da obezbijedi miran i bezbolan prelazak iz jedne kulture u drugu.

Nije doživio da njegovim sunarodnicima bude zabranjeno da pričaju svoj jezik u školama gdje su prisiljeni da postanu hrišćani.









Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:36

BIK KOJI SJEDI (1831-1890) poglavica Sijuksa

[You must be registered and logged in to see this image.]

U djetinjstvu se zvao Slonhe (Spori), da bi zaslužio drugo ime kao duhovni vođa i poglavica Sijuksa. U najslavnijoj bici indijanskih ratova kod Litl Big Horna pobijedio je pukovnika Kastera. Ipak su ubrzo morali da pobjegnu u Kanadu. Bik Koji Sjedi vratio se nekoliko godina kasnije, dobivši pomilovanje od američke vlade. Ostatak života je proveo u cirkusu Bafalo Bila, gdje je glumio sebe za šaku dolara i, kako se priča, psovao posjetioce na svom jeziku. Ubijen je u rezervatu kada je vlada pokušala da ga uhapsi, vjerujući da je povezan s ustaničkim pokretom Ples duhova. Ipak je umro kao ratnik i ubio 12 vojnika prije nego što je poginuo. Dvije nedjelje kasnije američki vojnici su kod mjesta Vunded Ni (Ranjeno Koljeno) popalili čitava sela Sijuksa, pobivši i žene i djecu. To je bio jedan od najokrutnijih pokolja u povijesti Amerike koji je konačno ugušio svaki otpor ratnika.









Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:37

DŽERONIMO (1829-1909) poglavica plemena Apači

[You must be registered and logged in to see this image.]

Poznat kao Gojale (Onaj Koji Zeva), najpoznatiji je poglavica plemena Apači. Posljednji indijanski poglavica koji je pružao otpor "bijelom čovjeku" bio je GERONIMO(1829.-1909.), iz plemena CHIRICAHUA APACHE.Geronimo je predvodio napade u jugozapadnim državama i MEKSIKU.Konačno su ga uhvatili i prognali na FLORIDU.Kasnije je pušten i postao je slavan Više od 30 godina se uspješno borio protiv meksičke i američke vojske. Kad je meksička vlast ponudila pare za skalpove Apača, Džeronimo je otpočeo surove napade. Iako uhapšen 1886. i smješten u rezervat, doživio je 80 godina. Čak je prešao na hrišćanstvo, ali su ga zbog kockanja izbacili iz Crkve. Preživljavao je prodajući razglednice i suvenire. Harlin Džeronimo, direktan potomak Džeronima, tužila je neslavnu organizaciju "Lobanja i kosti" da su ukrali lobanju i nekoliko kostiju iz Džeronimove iz grobnice. Priča se da je među članovima i Džordž Buš, a da im lobanja služi kao pehar. Vođe Apača su 2000. imale dogovor da povrate mošti velikog ratnika u razmjenu za kompromitujuće fotografije ceremonija ovog tajnog društva.

Na kraju su dobili samo lobanju indijanskog djeteta!









Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75124

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 26 Jun - 13:37

LUDI KONJ (1840-1877) poglavica Oglala Lakote

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najslavniji indijanski vojskovođa poglavica Oglala Lakote bio je strah i trepet među vojnicima američke vojske. Postao je pravi gerilac koji je navlačio bataljona u klance, često glumeći povredu ili bijeg koji bi osilio vojnike da pojure za njim. Još u mladosti se pokazao kao vješt ratnik. Dok je bio u lovu, savezničko selo je napao neprijatelj. Uspio je da ga odbrani sa šakom ratnika zasluživši čak tri žene! Tada je još bio poznat kao Čaoha (U Divljini), ali njegova sposobnost vojskovođe stavila ga je na čelo ujedinjenih plemena, ispunivši predskazanje koje je sam prorekao u viziji još kao mladić. Američka vojska je pretrpjela seriju gubitaka, svaki put dotučeni do nogu. Najpoznatija pobjeda je bila nad generalom Kasterom.


interesantniindijanci.webnode.com








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 93669

Učlanjen : 06.12.2012


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pet 17 Jul - 10:57

10 citata indijanskog poglavice Sijuksa koji će vas naterati da razmislite o današnjem društvu

[You must be registered and logged in to see this image.]
Luther Stojeći Medvjed

Luther Stojeći Medvjed je bio Oglala Lakota Sijuksi poglavica koji je, uz rijetke druge kao što su Charles Eastman, Crni Wapiti i Gertrude Bonnin, zadržao način života autohtonih ljudi Velike Ravnice prije i tijekom dolaska, a i naknadnog širenja europskih pionira.

Odgajan je u tradiciji svojih ljudi do jedanaeste godine, nakon toga je obrazovan u Carlisle Indian Inustrial Boarding School u Pennsyvaniji, gdje je naučio engleski jezik i engleski način života. (Iako je Carlisle Nacionalni Povijesni Spomenik, zapamćeno kao mjesto kontroverze u krugovima domorodaca.)

Poput njegovih navedenih suvremenika, njegovi domorodački korijeni su bili duboki, ostavivši ga u jedinstvenoj poziciji da bude „kanal“ između kultura. Iako njegovo kretanje kroz svijet bijelaca nije bilo bez „uspjeha“ – imao je brojne filmske uloge u Hoollywoodu – njegova ustrajna ostavština je bila zaštita načina života njegovih ljudi.

Do svoje smrti objavio je 4 knjige i postao vođa na čelu progresivnog pokreta usmjerenog na očuvanje baštine i suvereniteta domorodaca Amerike i tako postao poznat kao snažan glas u obrazovanju bijelaca o načinu života domorodaca Amerike.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Evo dakle 10 citata velikog poglavice Sijuksi Indijanaca znanog kao Stojeći Medvjed koji će sigurno dovesti u pitanje puno toga što mislite da znate o „modernoj“ kulturi.

1. Hvale, laskanje, pretjerana pristojnost i profinjene, visoko zvučne riječi nisu bile dio Lakota pristojnosti. Pretjerane manire su se smatrale neiskrenim i stalni govornik se smatrao nepristojnim i nepromišljenim. Razgovor nikad nije bio započet odjednom ili na užurban način.

2. Djecu su učili da se prava pristojnost definira akcijama, a ne riječima. Nikada nisu smjeli proći između vatre i starije osobe ili posjetitelja, govoriti dok su drugi govorili ili ismijavati onesposobljenu ili unakaženu osobu. Ako je dijete nepromišljeno pokušalo to napraviti, roditelj bi ga odmah, tihim glasom, ukorio.

3. Šutnja je bila značajna kod Lakota naroda i davanje prostora šutnji prije razgovora je bilo rađeno u praksi istinske pristojnosti i obazirući se na pravilo da „misao dolazi prije riječi“, kako usred tuge, bolesti, smrti ili nesreće bilo koje vrste tako i u prisutnosti istaknutih i ‘velikih’, šutnja je bila znak poštovanja. Strogo pridržavanje ovog načela dobrog ponašanja je bez sumnje razlog zašto je bijelac ovo lažno karakterizirao kao stoičko ponašanje. On se smatrao mutavim, glupim, ravnodušnim i neosjetljivim.

4. Nismo razmišljali o velikim otvorenim ravnicama, prekrasnim brežuljcima, zavojitim potocima s zapetljanim tokom, kao „divljim“. Samo je bijelcu priroda bila „divljina“ i samo je njemu bila „zaražena divljim“ životinjama i „divljim“ ljudima. Za nas je to bilo pitomo. Zemlja je bila bogata i bili smo okruženi blagoslovima Velike Tajne.

5. Sa svim stvorenjima zemlje, neba i vode postojao je aktivni princip. U životinjskom i ptičjem svijetu je postojao bratski osjećaj koji je činio Lakota sigurne među njima. Neki su Lakota narodi postali toliko bliski sa svojim pernatim i krznatim prijateljima da su u istinskom bratstvu govorili zajednički jezik.

6. Ovaj koncept života i njegovih odnosa je bio humanizacijski i dao je Lakota narodu trajnu ljubav. Ispunilo je njihovo biće s radošću i tajanstvenošću života, dalo im je poštovanje za sav život, napravilo je mjesto za sve stvari u postojanju s jednakom važnosti za sve.

7. Za kožu je bilo dobro da dotakne zemlju i stari ljudi su voljeli skinuti svoje mokasine i hodati golim nogama po svetoj zemlji. Stari Indijanac još uvijek sjedi na zemlji umjesto da se osloni dalje od snage davanja života. Za njega, sjediti ili ležati na tlu je značilo moći razmišljati dublje i osjećati snažnije. Može vidjeti jasnije u tajnama života i približiti se u srodstvu s drugim životima.

8. Sve je posjedovalo osobnost, samo se ona u svom obliku razlikovala od naše. Znanje je bilo svojstveno u svim stvarima. Svijet je bio knjižnica, a njegove knjige su bila kamenja, lišće, trava, potoci i ptice i životinje koje dijele, podjednako s nama, oluje i blagoslove zemlje. Naučili smo raditi samo ono što student prirode uči, a to je da osjeća ljepotu. Nikada nismo grdili oluje, žestoke vjetrove, i oštri mraz i snijeg. To raditi znači pojačavati ljudsku uzaludnost pa čemu god da dođe prilagodili smo sebe, uz pomoć više truda i energije ako je bilo potrebno, ali bez prigovora.

9. Stari Lakota je bio mudar. Znao je da čovjekovo srce, daleko do prirode, postaje tvrdo. Znao je da nedostatak poštovanja za rastuće, žive stvari ubrzo dovodi do nedostatka poštovanja i za ljude te je zato držao svoju djecu blizu utjecaja prirode.

10. Civilizacija mi je nametnuta i nije doprinijela niti trunčicu mojoj ljubavi prema istini, poštenju i velikodušnosti.

Nadam se da su vas neki od ovih citata dotakli i utjecali na vas onako kako su utjecali na nas. Čini se da bi našoj modernoj kulturi koristilo malo smjernica iz ove drevne mudrosti.

(Izvor: Atma.hr)









[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35400

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pon 20 Jul - 18:36

[You must be registered and logged in to see this image.]
Red Arrow - Wanduta ( Lakota Sioux )

Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predela pirinčanih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živeli su od sakupljanja samoniklog divljeg vodenog pirinča (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodeni pirinač)/ bili su toliko zavisni od ove biljke da su dobili naziv koji u prevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divljeg vodenog pirinča'. Chippewa Indijanci, njihovi večni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi su to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dve savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime opšte su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obe strane.
White Belly ( Sioux )​[You must be registered and logged in to see this image.]








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35400

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pon 20 Jul - 18:38

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči T�yetch�ske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih P�mpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zovu Ocheti shakowin = "Seven Council Fires"

Istorija

Siouxe isprva nalazimo u području pirinčanih polja u Minnesoti, a naročito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima pirinča između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni reku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Little Crow - Santee ( Lakota/Sioux)​

1862. Mala Vrana (Little Crow) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj istoriji. To je pobeda Bika Koji Sedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao armiju generala Custera i mnogobrojnih dragovoljaca na reci Little Bighorn. Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru. Ovde su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro-opremljenoj američkoj vojsci. Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i deca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku istoriju, poznat je kao Wounded Knee Massacre. Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee'. Siouxi danas žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Običaji

Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mesto i ponovo postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posledica bila je mržnja prema belcima i rat. Izgubiši izvor hrane Indijanci postaju zavisni od pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescenje. Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovek bez konja je nito i ništa, on nema nikakvog ugleda.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Red Fish ( Dakota Sioux )​

PODELA PRAVIH SIOUXA


7 Vatara Siouxa:

1) Teton (Lakota ili Teton). 7 plemena:


1.Blackfeet (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock, nešto na Cheyenne River Reservation. 6 bandi: Sihasapakhcha, Kanghishunpegnaka, Glaglahecha, Wazhazhe, Hohe, Wamnughaoin.

2. Brul�. Na rezervatima Rosebud i Lower Brule, nešto na Standing Rock Reservation. Bande: Iyakoza, Chokatowela, Shiyolanka, Homna, Shiyosubula, Kanghiyuha, Pispizawichasha, Waleghaunwohan, Wacheunpa, Shawala, Ihanktonwan, Nakhpakhpa, Apewantanka.

3. Hunkpapa. Na rezervatu Standing Rock. 7 bandi: Wakan (holy person), Chegnakeokisela (half breechcloth people), Talonapin (fresh meat necklace people), Cheokhba (sleepy kettle), Chankaokhan (sore backs), Tinazipeshicha (bad bows), Chantaapeta (fire heart)

4. Miniconjou. Najpoznatiji im je bio poglavica Bigfoot. Ubijen na mestu Ranjeno Koleno, veliki deo plemena izmasakriran je 29. decembra 1890. Danas žive na rezervatu Cheyenne River sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa, nešto na Standing Rock Reservation.

5. Oglala. Na rezervatu Pine Ridge, nešto na Standing Rock Reservation. Sastoje se od 7 bandi. Payabya, Tapishlecha, Kiyuksa, Wazhazha (Pine Ridge Reservation), Iteshicha, Oyukhpe, Waglukhe (Uglavnom na Pine Ridge Reservation i nešto na Rosebud).

6. Sans Arcs (No Bows, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River, nešto i na Standing Rock Reservation. 6 bandi: Shinalutaoin (scarletcloth earring), Wolutayuta, Mazpegnaka (wear metal in the hair), Tatankachesli (dung of a buffalo bull), Shikshichela (bad ones of different kinds), Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge).

7. Two Kettle (Oohenonpa, Oohenunpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande: Oohenunpa, Lawakhota.


Santee Sioux:

2) Mdewakanton. Santee Reservation, Nebraska. 12 bandi: Kiyuksa, Ohanhanska, Tacanhpisapa, Anoginajin, Tintaotonwe, Khemnichan, Kapozha (Kaposia), Magayuteshni, Mahpiyamaza, Mahpiyawichasta, Kheyataotonwe, Taoapa.

3) Sisseton. Na rezervatu Sisseton, South Dakota, dio na Devil�s Lake Reservation, North Dakota. Dakota. 6 bandi: Witawaziyataotina, Itokakhtina, Kakhmiatonwan, Maniti, Keze, Chankute.

4) Wahpekute. Fort Peck Reservation, Montana. Dvije bande: Inkpaduta, Wamdisapa.

5) Wahpeton. Devil�s Lake Reservation, North Dakota, dio na rezervatu Sisseton, 10 bandi: Inyancheyakaatonwan, Takapsintonwanna, Wiyakaotina, Otechiatonwan, Witaotina, Wakpaatonwan, Chankaghaotina, Inkpa, Mdeiyedan, Inyangmani

Yankton Sioux:

6) Yankton. Na rezervatu Yankton, South Dakota. 8 bandi: Chankute, Chagu, Wakmuhaoin, Ihaisdaye, Wacheunpa, Ikmun, Oyateshicha, Washichunchincha.

7) Yanktonai. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:Wazikute (dali su porijeklo Assiniboinima), Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa (Devil�s Lake Reservation), Putetemini, Shungikcheka, Takhuhayuta, Sanona, Ihasha, Iteghu, Pteyuteshni.

Upper Yanktonai: Wazikute, Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa. Ostali su Lower Yanktonai.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35400

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pon 20 Jul - 18:42

Obrnuto od - Sunca



Prizor je bio istovremeno veličanstven i čudnovat, u svakom slučaju, nezaboravan. Kraj je aprila i, sa pomešanim osećanjima da prisustvujemo snimanju nekog vesterna i da smo uplovili u bure istorije - usred savremene Amerike - stižemo u PIT arenu Univerzitetskog centra Nju Meksiko. Opkoljeni smo šarenilom boja i okruženi zvucima nesvakidašnjih ritmova. Samo novinarska propusnica uspeva da nas kroz masu raznobojnog perja, iscrtanih lica, božanstvenih kostima, „progura“ do srca arene gde - tačno u podne - uzbuđenje dostiže vrhunac.

Sve kamere znatiželjnih posetilaca arene moraju da se ugase, noga „stranaca“ da ostane zakovana za tribine, dok se ovalna pozornica u podnožju pretvara u svetilište na koje sa svih bočnih otvora počinju da se slivaju najstariji stanovnici američkog kontinenta. Stižu američki Indijanci, ili kako ih u SAD još zovu, Amerikanci starosedeoci - na čelu sa velikim poglavicama.
Prisustvujemo najvećem svetskom godišnjem okupljanju američkih Indijanaca u Sjedinjenim Državama. U saveznu američku državu Nju Meksiko na „Pauvau“, kako se naziva ovaj grandiozni skup, pristiglo je više od 150.000 ljudi, da bi pratilo ritualne plesove i pesme oko 3.000 izvođača, američkih Indijanaca iz preko 500 severnoameričkih plemena.

Po obodu pozornice arene, oko tradicionalnih indijanskih instrumenata, ogromnih bubnjeva, raspoređene su u krug grupe bubnjara, obavezni pratioci svih ritualnih plesova. U kostimima „načičkanim“ simbolikom, utkanom u svaki detalj odeće, u boje na licu, pokrete, zvuke i prateći ritam bubnjeva, na pozornici arene - koja je pretvorena u sveto mesto, gde noga stranca ne sme da stupi - smenjuju se - i među sobom nadmeću - plesači. Izvode ritualne plesove. O značenjima i simbolici nerado govore strancima, a takvima smatraju i belce koji se već generacijama nazivaju Amerikancima. „Pauvau“ je za Indijance svetinja.
Indijanci imaju igru za gotovo svaku priliku - za rat, za lov, da prizovu kišu, za dobru žetvu, da pozdrave dolazak novog godišnjeg doba.

Prate je obavezno bubnjevi, neke vrste sviralai pesma, i imaju verski i ceremonijalni značaj. Koraci indijanskih plesova nisu jednostavni. U davna vremena muškarci i žene su igrali odvojeno, različite korake na isti ritam. Posle susreta sa belcima, počeli su da igraju zajedno. Plesači se obično kreću u smeru obrnutom od kretanja sunca, a kada igraju zajedno, žene su u unutrašnjosti kruga.
Spremni da nam govore o svojoj filozofiji života, pogledu na savremeno američko društvo, i svojoj (ne)prilagođenosti njemu, Indijanci istovremeno pažljivo neguju, čuvaju i sa kolena na koleno - često bez ikakvih pisanih dokumenata - prenose običaje, tradiciju i iznad svega, možda, istoriju.

Delili su sa nama priče o plemenskom životu, načinu na koji se bore da povrate svoju zemlju, rezervatima, predrasudama koje ih, smatraju, neopravdano prate, problemima i načinu opstanka. Ipak, o nekim delovima svoje istorije, posebno o susretu sa došljacima, belcima i ritualima ljubazno, ali odlučno odbijaju da pričaju.
Ono što su nam izražavali naši indijanski sagovornici u Nju Meksiku - profesori, novinari, predstavnici vlasti, poslovni ljudi - bila je želja da shvatimo njihov položaj u SAD, njihovu vezanost za zemlju koju žele da vrate, da ih ne povezuju sa „jeftinim“ predrasudama o nasilju, drogi i neradu u rezervatima, da pokažu osobenost svog pogleda na svet i potrebu svoje borbe za suverenitet.

ŠTA JE „PAUVAU“

SVOJEVREMENO, „Pauvau“ je bio Savet Indijanaca na kome su raspravljali o problemima plemena ili se okupljali uoči velikog lova. Ovaj termin kasnije je ušao u upotrebu i van indijanske sredine, i danas se u SAD koristi kao oznaka za skup moćnika.

KOSA I PERJANICE

Za Indijance kosa je bila i ostala ponos i radost. I danas često Indijanci nose dugu kosu. Neki su verovali da je kosa povezana sa misterijom života i pažljivo su vodili računa da nijedna dlaka ne dopadne u ruke neprijatelja. U ranija vremena svako pleme se razlikovalo po onome šta su nosili na glavama. Dakota Sijuksi su nosili perje orla, Čiroki neku vrstu turbana.
[You must be registered and logged in to see this image.]








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35400

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pon 20 Jul - 18:48

[You must be registered and logged in to see this image.]
Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njezinim zakonima.
Iako ih danas ima puno manje nego prije, u nasljeđe su nam ostavili (između ostalog) i filozofiju svoga naroda koja je toliko vezana uz Prirodu da je neodvojiva od čovjeka.
Na cijelom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način.
U što su vjerovali, kako su živjeli i na koji način su bili povezani sa prirodom i samima sobom, otkrivamo nastavku.
Odnos prema prirodi i životu
Bogata mitologija američkih Indijanaca uči nas koliko oni poštuju zemlju. Ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama.
Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio.
Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštovati.
Citat :
Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom i tako ćete se međusobno upoznati. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih upoznati, a ono što ne poznaješ, toga se bojiš. Ono čega se bojiš, to uništavaš. (Poglavica Dan George, Salish)
Vjerovanja i mitovi sjevernoameričkih Indijanaca nastali su i razvili se na ogromnom i prirodno vrlo raznolikom području, unutar velikog broja etničkih zajednica; barem 236 poznatih, koje govore na najmanje 134 različita jezika i nariječja.
Vjerovanje i mitologija pojedinih skupina najčešće se razlikuju od ostalih i u uskoj su vezi s prirodnim obilježjima kraja u kojem zajednica obitava, što je, opet, uvjetovalo i njezin način života. Iako među različitim narodima postoje i očigledne sličnosti – posljedica zajedničke kulturne i jezične tradicije ili preuzimanja, opći dojam je raznolikost.
Neobični običaji
Svladanom neprijatelju Pawnee indijanci su nakon borbe jeli i srce i mozak, hrabrost neprijatelja, vjeruju oni, preći će tako na njih. Mozak se jeo kao bi se stekla inteligencija neprijatelja. Sličnih običaja nalazimo kod raznih plemena širom svijeta. Ništa manje opasni, bili su i veoma civilizirani Asteci, kod kojih se srce žrtvovalo bogovima, a meso bi bilo razrezano i razdijeljeno narodu.
Sati je indijski pogrebni običaj, danas vrlo rijedak i strogo kažnjiv zločin u Indiji, kada se žena koja je ostala udovica spaljuje zajedno s pokojnim mužem. Na takav čin žena je morala dobrovoljno pristati, a s obzirom na materijalno stanje i upitnu daljnju egzistenciju većina ih je zaista dobrovoljno odlazila u smrt. U današnje vrijeme vodile su se mnoge rasprave je li takva žena počinila sati dobrovoljno ili je postojao pritisak sredine. Malo je vjerojatno da je žena sretno hrlila u smrt spaljivanjem jer ona koja to ne bi napravila bila je trajno obilježena, materijalno i socijalno nezbrinuta.
Citat :
Ja sam Shawnee. Moji su preci bili ratnici. Njihov sin je ratnik. Od njih uzimam samo svoje postojanje. Od svog plemena ne uzimam ništa. Sam sam izgradio sebe ovakvim kakav jesam. (Poglavica Tecumseh, Shatvnee)
Indijanska medicina
Američki starosjedioci vjeruju da je čovjek jedno s prirodom i da njeni elementi osiguravaju snagu i mogu izliječiti bolest. Medicina američkih indijanaca kombinira religiju, duhovnost, ljekovite biljke i rituale da bih oslobodili pacijenta bolesti i emocionalnih problema. Postoji puno razlika između plemena, njihovi rituali i vjerovanja su različiti. Najsvetije tradicije još uvijek se drže u tajni, i predaju se od jednog do drugog iscjelitelja.
Starosjedilačka američka medicina ne liječi bolest, nego osobu. Tradicionalni iscjelitelji nastoje vratiti pacijentu prirodnu ravnotežu i harmoniju u odnosima sa društvom i Gospodinom.
Američki indijanci vjeruju da je uzrok svih bolesti nedostatak duhovnosti. Smatra se da bolest ima više izgleda napasti osobu, koja je neuravnotežena, negativna i živi nezdravim životom. Iscjelitelj pokušava pronaći ravnotežu i cijelost unutar pacijenta, da bih mu pomogao vratiti zdravlje i duhovnost.
Rituali liječenja mogli su trajati satima, čak i tjednima.
Deset zapovijedi indijanaca
1. Odnosi se prema Zemlji i svim živim bićima na njoj s poštovanjem! (Zaoštri pogled.)
2. Budi u neprestanoj vezi s Velikim Duhom! (Slušaj unutarnji glas.)
3. Cijeni svoje bližnje! (Budi vrijedan poštovanja.)
4. Surađuj za dobrobit čovječanstva! (Pridonosi onime u čemu si najbolji.)
5. Pomaži u svakoj prilici! (Bolje je pomagati više nego manje.)
6. Čini ono u što si siguran da je dobro! (Misli prije nego što djeluješ.)
7. Brini o ravnoteži duha i tijela!
8. Uloži dio napora u “više dobro”! (Pokušaj molitvom.)
9. Budi iskren! (Prema drugima i prema sebi.)
10. Preuzmi punu odgovornost za svoja djela. (Ne krivi druge.)

Poštovanje znači slušati dok se svakoga ne sasluša i ne shvati; tek je tada moguća ravnoteža i harmonija -cilj indijanske duhovnosti. (Poglavica Dave, djed Crvenog Psa, Oglala Sioux)








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35400

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Indijanci   Pon 20 Jul - 18:52

Kletva američkih Indijanaca: Beli ljudi su pobili „Čuvare Zemlje“ i zato će nestati
re nego što su Evropljani došli u Ameriku, procenjuje se da je tamo živelo između 1,2 miliona i 12 miliona Indijanaca. Sada Indijanaca ima manje od 250.000 zbog masovnog ubijanja, genocida, bolesti, ropstva i samoubistava.
Ovi ljudi su nesumnjivo mnogo propatili. Neko bi čak mogao reći da je to jedna od najstrašnijih stvari koja se desila jednom stanovništvu u istoriji sveta. Ipak, toj tragediji se pridaje mnogo pažnje. Zašto?
Ne samo da su pobijeni Indijanci, već i njihovi običaji, tradicije i spiritualnost. Možda je to bio drugi glavni razlog za genocid?
Ovi ljudi su bili istinski povezani sa Majkom Prirodom i često su nazivani Čuvari Zemlje. Oni su naučeni da „lagano hodaju po Zemlji i žive u ravnoteži i harmoniji“.
Da je više Indijanaca živo danas, možda Zemlja ne bi bila u tolikom haosu u kakvom se nalazi. Svi bi mogli imati koristi od usvajanja drevnih spiritualnih učenja Indijanaca.
„Pre nego što su naša bela braća došla da od nas naprave civilizovane ljude, nismo imali nikakve zatvore. Upravo zbog toga nije bilo delinkvenata. Bez zatvora ne može biti delinkvenata. Nismo imali ni brave niti ključeve i zbog toga među nama nije bilo lopova. Kada je neko bio toliko siromašan da nije mogao da priušti konja, šator ili ćebe, dobio bi ono što mu treba kao poklon. Bili smo suviše necivilizovani da bismo pridavali važnost civilizovanom vlasništvu. Nismo znali za novac i vrednost ljudskog bića nije bila određena njegovim bogatstvom. Nismo imali pisane zakone, advokate niti političare, te nismo mogli da varamo jedni druge. Bili smo stvarno u lošem stanju pre nego što su belci došli i ne znam da objasnim kako smo uspeli da upravljamo osnovnim stvarima koje su (kako su nam rekli) neophodne za civilizovano društvo“ – Džon Hromi Jelen Sijuks Lakota.
„O Veliki duše, pomozi mi da uvek govorim istinu tiho, da slušam otvorenog uma kada drugi pričaju i da se setim mira koji se može pronaći u tišini“ – Molitva Čirokija.
„Mir i sreća su dostupni u svakom trenutku. Mir je u svakom koraku. Hodaćemo s rukom u ruci. Ne postoje politička rešenja za spiritualne probleme. Setite se: ako je Stvaralac nešto stavio na neko mesto, onda se to nalazi na pravom mestu. Duša ne bi imala dugu da oči nemaju suze. Kažite svojim ljudima da su nas pomerili pet puta otkad smo obećali da se nećemo pomerati“ – Indijanski poglavica.
Alana Ketler








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Indijanci   

Nazad na vrh Ići dole
 
Indijanci
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 6 od 6Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Istorija-