Rajske ptice

Rajske ptice (ili Rajčice, lat. Paradisaeidae) su porodica ptica koja se svrstava u red vrapčarki (Passeriformes), podred ptica pjevica (Paseres).


Rasprostranjenost

One žive u tropskim kišnim šumama Australije, na nekim otocima Moluka i, prije svega, na Novoj Gvineji. Zahvaljujući tome, Novu Gvineju se često naziva još i "Otok rajskih ptica". I na grbu Papue Nove Gvineje je rajska ptica.

Izgled

Kad se vidi prekrasno perje ovih ptica, a uz to još i njihovo ponašanje u vrijeme parenja, lako je razumjeti zašto su ove ptice dobile svoje ime rajskih ptica. Pri tome, posebno mužjaci padaju u oči svojim ekstremno šarenim perjem i njegovim širenjem u vrijeme udvaranja. Vjerojatno nema boje koja se ne pojavljuje kod bar neke vrste ovih ptica (samo na Novoj Gvineji žive 43 poznate vrste, uz određenu vjerojatnost da, zbog teškog pristupa dolinama u brdima i planinama ovog otoka, još postoji poneka vrsta koja je znanosti nepoznata). Pri tome, ženke su zbog spolnog dimorfizma često manje upadljive od mužjaka, ali ne uvijek. Ima i vrsta kod kojih nema spolnog dimorfizma.


Razmnožavanje

Koliko su ove ptice od vrste do vrste različite izgledom, isto tako im je vrlo različito i ponašanje u vrijeme parenja. Neke vrste organiziraju prava natjecanja mužjaka za naklonost ženkâ. Više mužjaka se okupi na određenom mjestu na koje izlaze teritorije više ženki, i dozivaju ih glasnim pozivima, a kad neka ženka dođe, šire perje i zabacuju ga iznad glave. Ženka odabire jednog od mužjaka, pari se s njim, i zatim napušta "arenu" i sama se dalje brine o podmlatku. Na taj način dominantni mužjak se može pariti s nizom ženki, dok drugi mužjaci ne dobivaju šansu za parenje.
Neke druge vrste odabiru za udvaranje vodoravnu granu drveta. Na njoj plešu perjem podignutim u vis kao okovratnik oko glave. No, oni to čine pojedinačno, i to na području na kojem živi ženka. Ako ženka odluči pariti se s njim, on nakon toga traži područje na kojem živi druga ženka, i sve se ponavlja.
Ovi oblici parenja su razni vidovi poligamije, kad se uspješan mužijak pari istovremeno, odnosno, u istoj sezoni parenja, s više ženki.
Međutim, niti to nije pravilo za sve vrste. Postoje i takve, koje njeguju monogamne odnose. To znači, da mužjak ostaje uz ženku i nakon parenja, te pomaže u podizanju mladunaca.

Ishrana

Postavlja se neizostavno pitanje zašto se pojedine vrste tako različito ponašaju. Smatra se, da je odgovor vjerojatno u različitosti prehrambenih potreba među vrstama. Neke vrste se hrane samo s određenom vrstom voća kojeg nema previše, pa je potrebno dvoje roditelja da nađu i donesu hranu. Druge vrste su se specijalizirale za hranjivije plodove (Muškatni oraščić), a uz to se hrane i kukcima koje nije teško pronaći, pa majka može podići podmladak sama.

Rodovi i neke vrste

Podporodica Cnemophilinae
Loboparadisea
L. sericea
Cnemophilus
C. macgregorii
C. loriae
Podporodica Paradisaeinae
Macgregoria
M. pulchra
Lycocorax
L. pyrrhopterus
Manucodia - 5 vrsta, na primjer:
M. keraudrenii
Ptiloris - 4 vrste
Semioptera
S. wallacii
Seleucidis
S. melanoleuca
Paradigalla
P. carunculata
P. brevicauda
Epimachus - 4 vrste, na primjer:
E.speciosus - Rajska ptica srpokrilka
Astrapia - 5 vrsta, na primjer:
A. nigra - Rajska ptica svrakuša
Lophorina
L. superba - Rajska ptica ogrličarka
Parotia - 5 vrsta, na primjer:
P. berlepschi
P. sefilata - Zrakasta rajska ptica
Pteridophora
P. alberti
Cicinnurus
C. magnificus
C. respublica - Wilsonova rajska ptica
C. regius - Kraljevska rajska ptica
Paradisaea - 7 vrsta, na primjer:
P. apoda Smeđa rajska ptica
P. minor
P. raggiana - Raggijeva rajska ptica
Melampitta
M. lugubris
M. gigantea

[You must be registered and logged in to see this image.]

wikipedija

Postoji oko pedeset vrsta rajskih ptica i sve one žive na tropskim ostrvima zapadnog dela Tihog okeana i u severnim predelima Australije.

Veličina rajskih ptica je različita: najveća je kao vrana, a najmanja je kao vrabac. Svaka vrsta se odlikuje posebnim bojama blistavog perja. Upravo te upadljive nijanse boja raskošna perja čine rajske ptice izuzetno neobičnim. Pa ipak, ove lepe ptice srodnice su obične vrane.

Prvi Evropljani koji su videli ove ptice bili su članovi holandskih istraživačkih ekspedicija u petnaestom veku. Učinile su im se prekrasnim, te su verovali da se hrane samo cvetnim nektrom i piju rajsku rosu; zato su ih i nazvali rajskim pticama.

Blistavo perje imaju samo mužjaci: možda zato da bi se svideli ženkama, ili pak da bi svojom upadljivom lepotom privukli pažnju neprijatelja i time ga odvratili od gnezda njihovih ženki i mladih, i zaštitili ih od opasnosti.

Mnoge vrste rajskih ptica grade tanana, plitka gnezda na vrhovima drveća. U takva gnezda ženke polažu svoja šarena i pegava jaja. Rajske ptice se hrane raznovrsnom hranom, počav od voća pa do puževa i raznih insekata.

Mužjaci ovih ptica u doba parenja se skupljaju i pokazuju ženkama svoje lepo perje. Iako su ove ptice po prirodi veoma obazrive, u doba parenja toliko se zanesu pokazivanjem perja da bi se svideli ženkama, da ih svatko može uloviti, gotovo iz neposredne blizine. Urođenici ih love strelicama veoma zatupljenog vrha, kako im prilikom pogotka ne bi oštetili izvanredno lepo perje.

Rajske ptice su ekstremni primer Darvinove teorije o polnoj selekciji. Ženke biraju partnera prema određenim spoljašnjim karakteristikama i time povećavaju šanse da se te osobine prenesu i na sledeću generaciju.

Obilje hrane i nedostatak grabljivaca na Novoj Gvineji omogućili su pticama da prosperiraju i svoje atraktivne karakteristike toliko razviju da ih čak i objektivni naučnici smatraju apsurdnim.

Blistavo perje se u Aziji već hiljadama godina ceni kao ukras. Lovci koji su ih u 16. veku prvi put pokazali Evropljanima, često su im kidali krila i noge da bi naglasili lepotu perja.

To je izazvalo verovanje da je reč o božijim pticama, koje lete nebesima bez sletanja, a hrane se rajskom maglom.