AK-47 (akronim od ruskog Aвтомат Калашникова образца 1947 года, Avtomat Kalašnjikova 1947), poznat je i pod imenom Kalašnjikov (Kalaš) je automatska jurišna puška koju je koristila većina armija Istočnog bloka nakon Drugog svjetskog rata.
Tu pušku projektirao je 1947. Mihajl Kalašnjikov, kao prvu pravu automatsku jurišnu pušku na svijetu Za razliku od većine automatskih pušaka iz Drugog svjetskog rata, AK-47 je bila kompaktna i laka puška, koja je imala dobar domet, robusno oružje sa mogućnošću upravljanja paljbom (automatska, poluautomatska i pojedinačna). Kalšnikov je još i danas u širokoj upotrebi, tako da je apsolutni rekorder po broju proizvedenih komada.
Istorija nastanka
Još u toku Drugog svjetskog rata Nijemci su razvili automatsku jurišnu pušku Sturmgewehr 44 (StG44), puška je imala puno mana (domet od samo 300 m) ali se taj koncept jako dopao sovjetskim generalima. Mihail Kalašnjikov postao je projektant oružja nakon što je ranjen kao tenkist u Bitci za Brjansk 1941. Prvi njegov projekt bila je poluautomatska puška, za natječaj Crvene Armije iz 1944. Uzor mu je bila američka puška M1 Garand, ali na tom natječaju pobjedio je Sergej Gavrilovič Simonov sa svojim prototipom koji je kasnije postao poznat kao SKS, ali ni Kalašnikov model nije prošao nezapaženo, pa je izabran da buđe vođa projektnog tima koji će razviti novu jurišnu pušku. Crvena Armija je željela pravu automatsku pušku, prvi takav model projektirao je Sudajev 1944., ali je ta puška bila preteška i često je zatajivala. Novi natječaj za jurišnu automatsku pušku održan je 1946. , ovaj put pobjedio je Kalašnjikov sa svojim timom, to je u suštini bila poboljšana vezija njegovog prvog dizajna, - puška koja koristi povratnu snagu eksplozivnih plinova pomoću rotacionog zatvarača, za automatsko uvlačenje (i izbacivanje) metaka u cijev iz polukružnog magacina za 30 metaka. Uz neka poboljšanja na preciznosti, koja su napravljena 1947, AK-47 služeno je postao oružje Crvene Armije 1949.
Genijalnost dizajna AK-47 leži u njegovoj jednostavnosti i mogućnosti masovne proizvodnje, AK-47, je bio fuzija najboljih osobina M1 Garanda i Sturmgewehra 44 (StG44), tako da je postao uzor za mnoge slične jurišne puške do danas.
Usporedne veličine američke jurišne puške M16 i AK-47 Prvi proizvedeni modeli imali su tokarene dijelove, što je bilo skupo i sporo. Ubrzo su uvedeni prešani magacini za municiju. Zbog proizvodnih problema SSSR nije bio u stanju proizvoditi puno komada AK-47 sve do 1956.
Redizajnirana verzija AK-47 predstavljena je 1959. kao model - AKM [6](M za je bila oznaka za "moderniziran") i ta verzija koristila je prešani (štampani) magacin, uz ukošen pomoćni dio na kraju cijevi za amortizaciju trzanja. Taj model bio je nešto lakši od prethodne verzije Jurišna puška AKM je masovno proizvedena i izvožena u sve zemlje koje su imale dobre odnose sa SSSR-om, ali i poklanjan brojnim antikolonijalnim pokretima otpora, ali i brojnim ljevičarskim gerilskim grupama kao pomoć u širenju komunizma.
SSSR je od 1978. počeo mijenjati svoje AK-47 i AKM puške novijim modelom AK-74, razvijenim za malokalibarski metak 5,45 x 39 mm. Novu pušku Rusija je počela izvoziti tek nakon raspada SSSR-a, kad je drastično pala proizvodnja ovog i drugog malog oružja.
AK-47 u rukama američkog vojnika tokom Vijetnamskog rata.
AK-47 je jednostavan i jeftin za proizvodnju i lak za čišćenje i održavanje, ali nije lahko pokvariva roba. Njegova robusnost i vatrena moć postale su legendarne. [7]Veliki plinski klip, značajni zazori između pokretnih dijelova, omogućili su pušci da podnese velike količine prljavštine i funkcionira bez zatajenja. Zadnji stepeni nišana su podesivi, svaki položaj obilježava stotine metara, prednji nišan je podesiv radi korekcije na terenu. Podešavanja usmjeravaju paljbu nekoliko centimetara iznad ili ispod tačke nišanjenja u dometu od približno 250 metara.
Kalibar [mm] 7,62 Metak 7.62x39 Dužina cijevi [mm] 415 Dužina užljebljenog dijela cijevi [mm] 378 Broj žljebova 4 Dužina nišanske linije [mm] 378 Dužina oružja [mm] 870 Kapacitet okvira 30 Brzina paljbe [metaka/min] 600 Masa sa praznim okvirom [g] 4300 Masa sa punim okvirom [g] 4876 Najveća nišanska daljina [m] 800 Početna brzina zrna [m/s] 700 Smrtonosni domet [m] 1500
Cijev, komora sagorjevanja, plinski klip i cilindar su hromirani, tim postupkom produžen je vijek trajanja tih djelova, tako da su otporniji na koroziju i mehanička oštećenja. Hromiranje dijelova je sada uobičajeno u većini modernih vojnih oružja.
Pet 25 Nov - 14:29
