Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

  Čudesna matematika

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

Abu Dabi

Muški
Poruka : 130824

Učlanjen : 07.04.2011


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 1 Mar - 18:55

Čudesna matematika


Par matematičkih "čuda". Laughing

 Čudesna matematika NxG0U










love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

Abu Dabi

Muški
Poruka : 130824

Učlanjen : 07.04.2011


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 1 Mar - 18:58

 Čudesna matematika IO0wk










love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

Abu Dabi

Muški
Poruka : 130824

Učlanjen : 07.04.2011


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 1 Mar - 22:04

 Čudesna matematika 1pllZ










love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

Abu Dabi

Muški
Poruka : 130824

Učlanjen : 07.04.2011


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 1 Mar - 22:05

 Čudesna matematika S2NJW










love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

Abu Dabi

Muški
Poruka : 130824

Učlanjen : 07.04.2011


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 1 Mar - 22:21

 Čudesna matematika 3uY18










love
Nazad na vrh Ići dole
Romina

  

Romina

Ženski
Poruka : 5505

Godina : 67

Lokacija : iza magle

Učlanjen : 09.02.2012

Raspoloženje : uglavnom dobro


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Zanimljivosti -matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 10 Mar - 13:42

Nova matematička otkrića o prirodi brojeva

Stoljećima su neka od najvećih imena u matematici pokušala pronaći zakonitosti raščlanjivanja brojeva, što čini osnovu za dodavanje i računanje. Mnogi matematičari su uspjeli dodati poneki važni komadić u neriješenu slagalicu, ali je dugo nisu mogli popuniti.

Umjesto toga, njihov rad je sve dosad samo gomilao pitanja koja su ostajala bez odgovora u ovom temeljnom području matematike. Matematičar Ken Ono s Emory University je uspio pronaći rješenje, koje će ovih dana predstaviti javnosti. Ken Ono i njegovi suradnici su otkrili da se particijski brojevi ponašaju kao fraktali. Razriješili su svojstva raščlanjivanja brojeva na znamenke i razvili matematičku teoriju koja prikazuje neograničeno ponavljanje takvog svojstva. Također su došli do formule, koja omogućava izračunavanje broja dijelova na koji se može raščlaniti bilo koji broj. Ken Ono će svoje otkriće prikazati u Emory kampusu. “Pokazali smo da su particijski brojevi fraktali za bilo koja dva broja bez zajedničkog djelitelja. Naš postupak rješava veliki broj ranijih matematičkih dvojbi.”

Rad je financirao Američki institut za matematiku i Nacionalna zaklada za znanost. Vodeći istraživač Ken Ono radi kao profesor na dva sveučilišta, Emory i University of Wisconsin u Madisonu. Njegovi suradnici na radu su Jan Bruinier, s Technical University of Darmstadtu u Njemačkoj, Amanda Folsom, Yale i Zach Kent, poslijedoktorski studenti na Emory University. “Otkrića Ken Ona u teoriji raščlambe brojeva su izvanredna”, smatra George Andrews, profesor na Pennsylvania State University i predsjednik društva American Mathematical Society. “On je otkrio svojstva osnovnih particijskih funkcija.” Površno gledano raščlamba brojeva čini se poput dječje igre. Particijom broja dobiva se niz pozitivnih cijelih brojeva koji zbrajanjem daju raščlanjeni broj. Na primjer, 4 = 3 +1 = 2 +2 = 2 +1 +1 = 1 +1 +1 +1. Stoga kažemo da postoji 5 particija broja 4. Broj particija za broj 10 je 42. Broj 100 ima 190 milijuna particija. “Raščlambom brojeva dolazimo do izuzetno velikih cijelih brojeva”, navodi Ono.

Po definiciji, particijski brojevi su jednostavni. No, do ovog otkrića matematičari nisu razumijevali složene zakonitosti koje određuju njihov veliki broj. Rad matematičara Leonharda Eulera iz 18. stoljeća je donio prvu rekurzivnu tehniku za računanje particijskih vrijednosti brojeva. Metoda je bila spora i posebno nepraktična za velike brojeve. U sljedećih 150 godina, uz njezinu pomoć su izračunate particije prvih 200 brojeva. “U matematičkom svemiru, to se može usporediti s nemogućnošću promatranja zvijezda na većim udaljenostima od Marsa,” objašnjava Ono. U ranom 20. stoljeću, Srinivasa Ramanujan i GH Hardy su razvili metodu, koja daje aproksimacijske particijske vrijednosti brojeva većih od 200. Aproksimacijske vrijednosti su korištene u nedostatku preciznijih.

“Ovo postignuće možemo usporediti s Galilejevim izumom teleskopa, koji je omogućio da vidimo dalje od onoga što može ljudsko oko, premda ponekad nedovoljno za naše želje,” kaže Ono. Ramanujan je također uočio neobične zakonitosti particijskih brojeva. U 1919. on je napisao: “izgleda da su kod particijskih brojeva bitni moduli potencija broja 5, 7 ili 11 … bez jednostavnih svojstva za bilo koji modul uključuju neparne brojeve bez zajedničkog djelitelja, osim tri navedena.” Legendarni indijski matematičar umro je u dobi od 32 godine prije nego što je mogao objasniti što je mislio ovim tajanstvenim navodom, sada poznatim kao Ramanujanova kongruencija. Godine 1937, Hans Rademacher je došao do formule za izračunavanje particijskih vrijednosti. Metoda je donijela veliki napredak u odnosu na Eulerovu formulu, premda je zahtijevala mnogo zbrajanja i rad s velikim brojem decimala.

“To je bilo vrlo nepraktično,” kaže Ono. U nadolazećim desetljećima, bilo je sve više matematičkih otkrića, koja su upotpunjavala slagalicu. Ken Ono i njegov tim su dugo radili na problemu bez pravih rezultata. Otkriće je uslijedilo slučajno, tijekom planinarskog uspona matematičara na Tallulah Falls u sjevernoj Georgiji. Dok su hodali šumom Ono i Zach Kent su promatrali raspored stabala u šumi, što ih je nadahnulo za razumijevanje odnosa među particijskim brojevima. “Stojeći uz ogromnu stijenu, na mjestu s kojeg je pucao pogled na cijelu dolinu uz huk vode sa slapa, mi smo shvatili da su particijski brojevi fraktali”, objašnjava Ono. “To nas je ispunilo oduševljenjem.” Pojam fraktala je 1980. uveo Benoit Mandelbrot, da bi opisao ono što se čini kao nepravilnost u geometriji prirodnih oblika. Kada pozorno promatramo naizgled grube prirodne oblike, uočavamo da se oni zapravo sastoje od ponavljajućih uzoraka. Ne samo da su fraktali prekrasni, one imaju i ogromnu praktičnu vrijednost u vrlo različitim područjima od umjetnosti do medicine.

Planinarenje znanstvenika je pokrenulo teoriju nove klase fraktala, onih koji se bave s problemom beskonačnosti. “Ako to usporedimo sa svemirom, to je kao da gledamo zvijezde, a pritom slutimo da se daleko u svemirskim prostranstvima nalaze i mnoge druge nama nevidljive, jer nam je poznat uzorak po kojem se one raspoređene”, kaže Ono. Teorija fraktala pomaže u objašnjavanju Ramanujanove kongruencije. Ono i tim suradnika su također pokazali da djeljivost particija čine fraktali. “Sve sekvence su periodične i ponavljaju se u preciznim intervalima,” navodi Ono.

“To je kao povećani Mandelbrot set”, dodaje Ono, aludirajući na najpoznatije fraktale. Ovaj izuzetan pogled u zakonitosti particijskih brojeva bio je tek početak. Tim matematičara se odlučio uzdignuti nad teorijske zamisli i pronaći formulu koja vrijedi u stvarnom svijetu. Trenutak otkrića se dogodio na povratku s planinarenja. Ono i Jan Bruinier su zapeli u prometu u blizini prometnog čvora Atlanta. Tijekom dugog razgovora u automobilu, došli su do zamisli kako pojednostaviti Rademacherovu metodu. Nastavak rada je dao formulu koja za svaki broj može odrediti broj fraktala.

Izvor: Emory University
Izvor: .znanost.com
Nazad na vrh Ići dole
Romina

  

Romina

Ženski
Poruka : 5505

Godina : 67

Lokacija : iza magle

Učlanjen : 09.02.2012

Raspoloženje : uglavnom dobro


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 10 Mar - 13:43

Broj Pi izračunat na rekordnu 2,7 trilionitu decimalu!

Kompjuterski stručnjak Fabrice Bellard je izračunao 2,7 trilionitu decimalnu cifru broja π i
tako oborio dosadašnji rekord za 126 milijardi decimalnih mesta. Za ovaj poduhvat mu je
trebao 131 dan.

Prethodni rekord je postavio Daisuke Takahashi (Tsukuba univerzitet, Japan) u avgustu
2009. godine za šta mu je trebalo 29 sati. Koristio je superračunar koji je 2000 puta brži
od Bellard-ovog kućnog računara.

"Svoju prvu knjigu o broju π sam napisao sa 14 godina i od tad sam napredovao rušeći
različite računske rekorde. Ipak, za sam broj π nisam posebno zainteresovan premda
aritmetika preciznosti velikih brojeva ima veoma malo praktične primjene. Dosta
interesantniji je korišteni algoritam izračunavanja koji može imati primenu i u nekim
drugim oblastima", rekao je Bellard koji planira da objavi verziju svog računskog programa.

U svom članku Ivars Peterson kaže kako je "i sam Njutn izračunavao cifre broja π,
potrošio dosta vremena koristeći formule do kojih je samostalno došao kako bi izračunao
još dodatnih nekoliko cifara. Broj π ima tačno određenu sekvencu cifara i ako vam
računar ne radi besprekorno neki od dobijenih brojeva će biti pogrešni".
Nazad na vrh Ići dole
Romina

  

Romina

Ženski
Poruka : 5505

Godina : 67

Lokacija : iza magle

Učlanjen : 09.02.2012

Raspoloženje : uglavnom dobro


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 10 Mar - 13:43

Pi ili π je matematička konstanta, danas široko primenjivana u matematici i fizici. Njena
približna vrednost je 3,14159, a definiše se kao odnos obima i prečnika kruga ili kao
odnos površina kruga i kvadrata nad njegovim poluprečnikom. Pi je takođe poznat i kao
Arhimedova konstanta (ne treba je mešati sa Arhimedovim brojem) ili Ludolfov broj. U
praksi se beleži malim grčkim slovom π a u srpskom jeziku je pravilno pisati i pi. Oznaka
za broj pi potiče od grčke reči perimetar (περίμετρος). Pi je u matematiku uveo Vilijam
Džouns 1707. godine, a popularizovao je Leonard Ojler 1737. godine.

Numerička vrednost pi zaokružena na 64 decimalna mesta je:

π ≈ 3,141592653589793238462643383279502884197169399375 1058209749445923

Pi je iracionalan broj, što znači da se njegova vrednost ne može izraziti preko razlomaka.
Zbog toga njegov decimalni zapis nema kraja i nije periodičan.
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Uto 10 Jul - 21:19

Zanimljivosti brojeva

37 * 3 = 111
37 * 6 = 222
37 * 9 = 333
....
....

37 * 24 = 888
37 * 27 = 999










 Čudesna matematika Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Uto 27 Sep - 9:19

Matematičar sa Sveučilišta New South Wales otkrio je podrijetlo primijenjene geometrije na glinenoj ploči staroj 3700 godina koja se više od stoljeća skrivala na vidnom mjestu u muzeju u Istanbulu. Ploča - poznata kao Si.427 - otkrivena je krajem 19. stoljeća u današnjem središnjem Iraku, ali njen značaj nije bio poznat sve dok danas nije otkriven istraživački rad znanstvenika sa Sveučilišta New South Wales.

 Čudesna matematika Old-ba10


Najuzbudljivije je da se smatra da je Si.427 najstariji poznati primjer primijenjene geometrije, a u istraživanju objavljenom u Foundations of Science, otkriva se i uvjerljiva ljudska priča o mjerenju zemljišta.
"Si.427 datira iz starobabilonskog razdoblja - 1900. do 1600. godine prije Krista. To je jedini poznati primjer katastarskog dokumenta iz starobabilonskog razdoblja, što je plan koji koriste geodeti za definiranje granica zemljišta. U ovom slučaju, govori nam o pravnim i geometrijskim detaljima o polju koje je podijeljeno nakon što je dio rasprodan", kaže vodeći istraživač dr. Daniel Mansfield s Fakulteta matematičke i statističke znanosti Sveučilišta New South Wales.
Ovo je značajan objekt jer geodet koristi ono što je danas poznato kao "Pitagorine trojke" kako bi napravio točne prave kutove. "Otkriće i analiza ploče imaju važne implikacije za povijest matematike. Na primjer, ovo je više od tisuću godina prije rođenja Pitagore", kaže dr. Mansfield, koji je još 2017. pretpostavio da je još jedan fascinantni artefakt iz istog razdoblja, poznat kao Plimpton 322, jedinstvena vrsta trigonometrijske tablice.
"Općenito je prihvaćeno da su trigonometriju - matematičku granu koja se bavi proučavanjem trokuta - razvili stari Grci koji su proučavali noćno nebo u drugom stoljeću prije nove ere. No, Babilonci su razvili vlastitu alternativnu 'proto-trigonometriju' za rješavanje problema vezanih uz mjerenje tla, a ne neba", kaže dr. Mansfield.
Smatra se da je danas otkrivena ploča postojala i prije Plimptona 322 - zapravo, geodetski problemi vjerojatno su inspirirali Plimpton 322. Tim je još 2017. godine nagađao o svrsi Plimptona 322, pretpostavljajući da je vjerojatno imao neku praktičnu svrhu, korištenu za izgradnju palača i hramova, izgradnju kanala ili polja za pregled.
"S ovom novom pločom možemo zapravo prvi put vidjeti zašto ih je zanimala geometrija - kako bi postavili precizne granice kopna", kaže dr. Mansfield i dodaje da ploča potječe iz razdoblja u kojem zemlja počinje postajati privatna - ljudi su počeli razmišljati o zemljištu u smislu "moja i njihova zemlja", želeći uspostaviti odgovarajuću granicu za uspostavu pozitivnih susjedskih odnosa. Postoje čak i tragovi skriveni na drugim pločama iz tog razdoblja o pričama iza ovih granica.
"Druga ploča odnosi se na spor između Sin-bel-aplija - istaknute osobe koja se spominje na mnogim pločama uključujući Si.427 - i bogate vlasnice. Spor se vodi oko vrijednih datulja na granici između njihove dvije nekretnine. Lokalni administrator slaže se da pošalje mjeritelja radi rješavanja spora. Lako je vidjeti koliko je točnost bila važna u rješavanju sporova između tako moćnih pojedinaca", kaže dr. Mansfield.
Doktor Mansfield kaže da način na koji su navedene granice otkriva stvarno geometrijsko razumijevanje.
"Nitko nije očekivao da su Babilonci na ovaj način koristili Pitagorine trojke. Više su srodne čistoj  natenatici, inspirirane praktičnim problemima tog vremena", kaže dr. Mansfield.

zvor: Sci Tech Daily
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sre 9 Nov - 19:16

 Čudesna matematika 31251114


27 -9*(4-1)=
27-9*3=
27-27=0
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sre 9 Nov - 19:40

Prema izvorima, Zhang Yitang je na sastanku bivših studenata Pekinškog univerziteta u New Yorku rekao da je završio Landau-Siegelovu hipotezu, koja je također poznata kao pretpostavka nulte tačke, a zatim je snimak ekrana relevantne grupe alumni Univerziteta Peking WeChat bio široko tiraž.Puni naziv pretpostavke nulte tačke je Landau-Siegelova pretpostavka, koja je slaba forma Riemannove pretpostavke, odnosno studije o Dieu.
Prema vijestima,Zhang Yitang je na sastanku bivših studenata Pekinškog univerziteta u New Yorku rekao da je završio Landau-Siegelovu hipotezu, također poznatu kao hipoteza nulte tačke, a zatim su postojali povezani snimci ekrana WeChat grupe alumni Univerziteta u Pekingu koji su široko rasprostranjeni.
 Čudesna matematika 20221011



Puni naziv pretpostavke nulte tačke je Landau-Siegelova pretpostavka, koja je slab oblik Riemannove hipoteze, koja proučava postojanje nulte tačke Dirichlet-L funkcije (funkcije definisane u kompleksnoj ravni) .Ako ova nulta tačka postoji, to može dokazati da je Riemannova pretpostavka pogrešna, što je veliki zemljotres u svijetu matematike, a Zhang Yitang će postati najveći matematičar u posljednjih nekoliko decenija.Ali vjerovatnije je da je dokazao da nula ne postoji, a Riemannova pretpostavka još uvijek može biti mirna.
 Čudesna matematika 20221012



Uz mentalitet gledanja zabave i da nije prevelik, pretpostavimo da je Riemannova pretpostavka falsifikovana, šta će se onda dogoditi?
Prije svega, mnogi zaključci ili algoritmi koji se oslanjaju na Riemannovu pretpostavku su nepouzdani, a mnogi dubinski i važni matematički i fizički rezultati dokazani su pod pretpostavkom Riemannove pretpostavke.Ali mnogi ljudi kažu da će ovo imati veliki utjecaj na kriptografiju, pa će čak i trenutni mainstream RSA algoritam šifriranja, blockchain i kriptovalute biti lako razbijeni. Je li to istina?
Prije svega, zaključak je lažan.Trenutno, glavna virtuelna valuta se sastoji od dva aspekta: funkcije heš operacije i sertifikata za digitalno šifrovanje, od kojih oba u suštini nemaju nikakve veze sa prostim brojevima, tako da nema potrebe da brinete o uništavanju blockchaina i kriptovaluta. Ovdje je malo objašnjen algoritam RSA enkripcije. Ako vam je dat broj 187, ovaj broj se može rastaviti samo na dva prosta broja 11*17. Ako želite izračunati iz kojih dva broja 187 dolazi, biće teže, jer morate pokušati podijeliti od 2. Ako vam je dat dovoljno veliki broj i onda izvršite dekompoziciju, to će biti vrlo teško. U ovom trenutku, ako držite dva prosta broja, to je ekvivalentno držanju ključa i stavljanju informacije iza velikog broja.To je ekvivalentno stavljanju u sef, što je osnovni princip RSA.Da li će falsifikovanje Riemannove pretpostavke uticati na algoritam RSA enkripcije?Nije važno, jer Riemannova pretpostavka nije prvobitno bila dizajnirana da riješi problem faktorizacije prostih brojeva.
Dakle, kriptografi još uvijek mogu piti čaj u prisustvu starog boga~

Međutim, to zaista može proizvesti granu analitičke teorije brojeva "u okviru Riemannove pretpostavke"., jer je to dobar članak o vodi u novoj oblasti (većina članaka samo koristi teoriju dokazanu analitičkom teorijom brojeva za procjenu uspostavljanja suprema), zajedno s bliskom vezom s kriptografijom za dobivanje sredstava, može biti mnogo mladi naučnici da ulažu u ovu granu istraživanja u ovoj oblasti
Sljedeće što možete učiniti je čekati i čekati da se relevantno istraživanje objavi.Rečeno je da će relevantno istraživanje biti poslato na web stranicu preprint početkom novembra, sa više od 11 stranica.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Ned 27 Nov - 8:14

 Čudesna matematika Zadata10
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Ned 27 Nov - 8:52

 Čudesna matematika Zadata11
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 8 Dec - 19:52

 Čudesna matematika 31821610


2*3^x=6
3^x=3

x=1
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 8 Dec - 19:53

 Čudesna matematika 31852310
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Čet 8 Dec - 19:55

 Čudesna matematika 31900510
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 7 Jan - 9:21

 Čudesna matematika 39700610



Jedna od najvećih matematičarki 20.st. bila je Emmy Amalie Noether (1882.-1935.). Rođena je u Erlangenu, u obitelji matematičara Maxa Noethera. Kao dijete nije ju zanimala matematika, u školi je provodila vrijeme učeći jezike, koncentrirajući se na engleski i francuski. Majka ju je naučila tradicionalnim vještinama koju su morale znati mlade žene, naučila je kuhati, čistiti i svirati klavir. Kad je maturirala, prošla je test kojim joj je omogućeno predavati engleski i francuski jezik u ženskim školama. Kad je imala 18 odlučila je slušati satove matematike na Sveučilištu Erlangena. Njen brat Fritz je ondje već studirao matematiku, a otac joj je bio profesor matematike. No njoj Sveučilište nije dopustilo upis samo zato što je bila žena. Ipak je dvije godine dolazila na predavanja i nakon toga polagala ispit koji joj je trebao omogućiti da postane redovan student matematike. Prošla je ispit, i nakon pet godina studiranja, doktorirala je na području matematike i to godinu ranije nego što je trebala. Sada kad je imala doktorat trebala je pronaći posao predavača. Sveučilište u Erlangenu nije ju htjelo zaposliti, jer nisu željeli imati profesorice. Odlučila je pomoći ocu na Matematičkom institutu, počela je vršiti istraživanja, držati predavanja umjesto oca, i ubrzo objavljivati svoje radove. Tijekom 10 godina koliko je radila s ocem, Njemačka je ušla u Prvi Svjetski rat. Emmy je bila pacifist i mrzila je rat. 1918. godine kada je rat završio, Njemačka je postala republikom i žene su dobile pravo glasa, no ona još uvijek nije bila plaćena za svoj posao. U to vrijeme, Felix Klein i David Hilbert radili su na jednoj od Einsteinovih teorija na Sveučilištu u Gottingenu i smatrali su kako bi im Emmy Noether mogla pomoći u tome. Došla je u Gottingen i iako u početku nije baš bila prihvaćena, s vremenom je napredovala i čak počela predavati pod vlastitim imenom, a tri godine kasnije dobila je i plaću (iako malu). Njen način predavanja bio je vrlo težak za pratiti, no oni koji su to uspjeli postali su njeni sljedbenici, bilo im je dopušteno iznositi vlastite ideje, a mnogi su kasnije i sami postali veliki matematičari.
Kada su 1933. u Njemačkoj na vlast došli nacisti s Hitlerom na čelu, svi Židovi su bili izbačeni sa sveučilišta. Brat joj je prihvatio posao u Sibiru, a ona je otišla u Sjedinjene Države na Bryn Mawr College, gdje je predavala sve do smrti 1935. Bilo joj je neobično predavati na ženskom koledžu, po prvi put su joj kolege bile žene. Zadržala je svoj način predavanja, i često predavala na njemačkom jer nije znala kako pojedinu ideju prenijeti studentima.
Emmy Noether je doprinijela mnogo na području matematike, bavila se apstraktnom algebrom, sa posebnim naglaskom na prstene, grupe i polja. Zbog svog posebnog pogleda na problem shvatila je odnose koje tradicionalna algebra nije uspjela. Objavila je preko 40 članaka i bila je osoba koja je inspirirala svoje studente da naprave vlastite doprinose u matematici.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 7 Jan - 9:26

 Čudesna matematika 42836110


Mary Cartwright rođena je 1900.godine u Aynhou, Northamptonshire, Engleska. Diplomirala je na Sveučilištu u Oxfordu 1923. dobivši priznanje kao Prva u matematici, samo dvije godine nakon što je ženama bilo dozvoljeno slušati najviši stupanj na Oxfordu. Nakon što je četiri godine predavala matematiku u školama, vratila se na Oxford 1928. godine da bi stekla titulu doktora matematike. Mentori su joj bili G. H. Hardy i E. C. Titchmarsh, a tema Nultočke specijalnih tipova integralnih funkcija. Svoj rad na teoriji funkcija nastavila je na Cambridgeu, gdje je 1935. godine imenovana predavačem matematike. Funkciju sveučilišnog profesora obavljala je od 1935. do 1968. godine. Tijekom 40-ih godina radila je sa Johnom Littlewoodom na rješavanju [ Van der Pol] jednadžbe, koja opisuje izlaz nelinearnog radijskog pojačala kada je ulaz čisti val sinusa. Cijeli razvoj radija u Drugom svjetskom ratu ovisio je o visokonaponskim pojačalima, i bilo je pitanje života i smrti imati pojačalo koje je radilo ono što je bilo potrebno. Vojnici su se mučili sa pojačalima koji su se kvarila i za to krivili proizvođače. Cartwright i Littlewod su otkrili da nisu krivi proizvođači, nego jednadžba. Otkrili su da ako se povisuje snaga pojačala, rješenja jednadžbe postaju sve više i više iregularna. Pri niskoj snazi rješenje ima isti period kao i ulaz, no kako raste snaga period rješenja se udvostručuje, i konačno se dobije ne periodično rješenje. Cartwright je imala izvrsnu karijeru u teoriji analitičkih funkcija i sveučilišnom izdavaštvu, objavivši brojne članke o klasičnoj analizi, diferencijalnim jednadžbama i sličnim topološkim problemima. 1947. godine postala je prva matematičarka izabrana za Prijatelja Kraljevskog Društva Engleske, 1951. izabrana je za Predsjednicu Londonskog Matematičkog Društva, 1964. primila je Sylvester-ovu Medalju Kraljevskog Društva, 1968. De Morgan-ovu Medalju Londonskog Matematičkog Društva, a 1969. dobila je titulu Dama Mary Cartwright (što je ženski ekvivalent tituli viteza). Nakon umirovljenja nastavila je posjećivati profesore na sveučilištima u Engleskoj, Americi i Poljskoj. Umrla je u Cambridgeu 3. travnja 1998.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Sub 7 Jan - 9:27

 Čudesna matematika 42750310
Cora Ratto de Sadosky (1912.-1981.) bila je argentinska matematičarka, koja je svoj život posvetila borbi protiv ugnjetavanja, diskriminacije, rasizma i obrani prava svih ljudi na slobodu odlučivanja. Rođena je 1912. godine u prosječnoj obitelji, diplomirala na Sveučilištu u Buenos Airesu, bila je predsjednica Udruge argentinskih studenata. Aktivno se borila protiv nacizma i fašizma, bila je istaknuta u argentinskoj solidarnosti prema Španjolskoj i u javnoj osudi Chege vare koji je djelovao u Boliviji i Paragvaju. 1937. udala se za svog dugogodišnjeg prijatelja, i u matematici i u političkim djelovanjima, Manuela Sadoskyog. Cora i Manuel imali su jednu kćer, koja je također matematičarka. Tijekom Drugog Svjetskog rata, odmah nakon nacističke invazije na Sovjetski Savez, Cora Ratto de Sadosky stvorila je ''La Junta de la Victoria'' (Pobjedničku udrugu), organizaciju žena koje su željele pomoći u antinacističkom ratu. 1945. godine Udruga, čija je Cora Ratto bila glavna tajnica, imala je 50,000 pristaša (u zemlji s malo manje od 12 milijuna stanovnika), i doprinijela je stotine tisuća dolara S.S.S.R.-u, Velikoj Britaniji, Kini i Sjedinjenim Državama u odjeći, hrani i strateškim stvarima za borbu protiv agresora. To nije bila jedina organizacija koja je djelovala protiv nacista, ali je bila prva masovna ženska organizacija u povijesti Latinske Amerike. 1945.godine je. predstavljajući svoju organizaciju, Cora postala članicom Međunarodne ženske unije na njihovom prvom sastanku u Parizu, kojim je predsjedavala Pasionaria.
Godine 1946. Cora i Manuel su, sa svojom tada malom kćeri, došli u Europu da nastave svoje studije matematike. U Parizu, Cora je radila pod vodstvom poznatog profesora M. Frecheta, ali nije dovršila doktorsku disertaciju jer se obitelj preselila u Italiju, gdje je njen suprug išao na usavršavanje; kasnije je postao prvi latinoamerički specijalist u kompjuterskoj znanosti. Vratili su se u Argentinu u vrijeme nemira i političkih represija na sveučilištima, pa je Cora radila u komercijalnom poduzeću da bi prehranila obitelj. Kada su 1956. argentinska sveučilišta postigla svoju autonomiju, Cora i Manuel bili su dio tima koji je stvorio modernu Školu znanosti na Sveučilištu Buenos Airesa. 1958. Cora je primila doktorat na Sveučilištu sa tezom Hiperbolički singularni integrali. Od 1958. do 1966. godine bila je redovni profesor matematike. Pokrenula je proslavljenu seriju istraživačkih publikacija i pomogla organizirati prilagođene tečajeve za nekoliko naraštaja matematičara i znanstvenika, od kojih su mnogi kasnije postali voditelji istraživačkih odjela širom Latinske i Sjeverne Amerike, te Europe.
Bila je koautor, sa Mischom Cotlar, svojim mentorom, djela Uvod u linearnu algebru, izvanredno moderan i ozbiljan tekst, prvi takav na španjolskom jeziku. Također je pisala pripreme za visoke učiteljske škole. Jedan od njenih najvažnijih doprinosa na sveučilištu je osnivanje Zaklade Albert Einstein, s namjerom potpore talentiranih studenata matematike i znanosti kojima je potrebna financijska pomoć. Njezino dobročinstvo i mentorstvo pomoglo je mnogim mladim Argentincima, i bilo je prva stepenica u osnivanju svjetskog sveučilišnog sustava stipendiranja.
Kada je 1966. počela represivna vojna diktatura u Argentini, počeli su i nasilni napadi vojske i policije na Školu znanosti. Mnogi profesori na Sveučilištu su dali otkaze, Cora je otišla u mirovinu i sa suprugom ostatak života provela u izgnanstvu. Umrla je u Barceloni 1981. godine.
Njen entuzijazam za znanjem, njena strast za pravdom, njena ljudska toplina i njena ljubav prema matematici, opravdavaju matematičku nagradu nazvanu po njoj, nagradu mladim ženama u zemljama koje je nekad pomagala i čijim se upornostima divila.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Ned 15 Jan - 10:44

Naučnici su zasedali i sastavili svoju listu najljepših gradova na svetu, uzimajući u obzir zlatni presek, klasično grčko merenje za određivanje lepote predmeta ili osobe.


A najlepši grad na svetu je… Čester na severozapadu Ujedinjenog Kraljevstva, koji su osnovali Rimljani u prvom veku nove ere,  piše City Magazine.
Čester vam, osim svog rimskog porekla, tokom posete nudi i impresivno putovanje kroz vreme. Kao što smo rekli, osnovan je pre 2.000 godina kao Deva, logor XX legije, koji je postao jedno od najvažnijih rimskih naselja u Ujedinjenom Kraljevstvu. O tome svedoče ostaci kao što su zidine ili amfiteatar.
Ali, takođe čuva važne srednjovekovne tragove, kao što su: drvene kuće, The Rows (srednjovekovne galerije) ili dvorac iz 11. veka, fantastično očuvan. Takođe, vredi spomenuti i katedralu u gotičkom stilu i zanimljiv sat Eastgate, jedan od najfotografisanijih satova na svetu.
Naučnici su izabrali Čester za najljepši grad na svetu, jer je to grad čiji najveći procenat zgrada (83.7%) odgovara zlatnom preseku. On se koristi kao barometar lepote i numerički je označen razmerom 1:1,618.
Koristeći ovu formulu, zgrada koja je usklađena s njom sadržavala bi oblike i strukture koji su međusobno u ovoj razmeri. Potvrđeno je da ljudsko biće prepoznaje kao lepe predmete koji odgovaraju ovom merenju. Primer: glumac s najboljim zlatnim presekom je ni više ni manje nego Pol Njumen.
Istraživanje je sproveo Online Mortgage Advisor, pregledavajući prednje fotografije više od 2400 zgrada u istorijskim gradovima širom sveta. Zatim su iscrtali tačke na uglovima svake zgrade kako bi izračunali „razmeru najduže i najkraće dužine njihovih dimenzija”, da bi na kraju uporedili te razmere sa zlatnim presekom (1:1,618) kako bi ustanovili da li se poklapaju.
20 najlepših gradova na svetu prema nauci (i zlatnom preseku):
– Čester (UK) – 83,7%
– Venecija (Italija) – 83,3%
– London (UK) – 83%
– Belfast (UK) – 82,9%
– Rim (Italija) – 82%
– Barselona (Španija) – 81,9%
– Liverpul (UK) – 81%
– Daram (UK) – 80,5%
– Bristol (UK) – 80%
– Oksford (UK) – 79,7%
– Birmingem (UK) – 79,4%
– Edinburg (UK) – 78,9%,
– Kardif (UK) – 78,9%
– Prag (Češka) – 78,7%
– Ekseter (UK) – 78,5 %
– Bat (UK) – 78,2%
– Kanterberi (UK) – 77,8%
– Njujork (SAD) – 77,7%
– Vuster (UK) – 77,6%
– Atina (Grčka) – 77,5%
– Kembridž (UK) – 76,1%
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Ned 15 Jan - 10:54

 Čudesna matematika 32200610
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3877

Učlanjen : 18.12.2021


 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610Ned 15 Jan - 10:55

 Čudesna matematika 29272511
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




 Čudesna matematika Empty
PočaljiNaslov: Re: Čudesna matematika    Čudesna matematika Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Čudesna matematika
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Čudesna mašine
» Čudesna breskva
» Da li vam je matematika bila ili je -bauk-?
» Dubai
» Matematika kroz igru i zabavu
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Vreme nauke :: Društvene nauke-