Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 "Dogodilo se na današnji dan"

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1 ... 15 ... 26, 27, 28
AutorPoruka
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:40

15.12.


37. - Rođen rimski car Lukije Domicije Ahenobarbus, poznat kao Klaudije Kajsar Avgust Germanik Neron, jedan od najizopačenijih vladara u rimskoj istoriji. Na prijesto ga je 54. dovela majka Julija Agripina - Mlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija Prvog Tiberija, čija je bila četvrta žena. Borio se protiv rimske aristokratije i senatora, koji su se protivili jačanju carske vlasti sužavanjem ovlašćenja Senata. Vladajući despotski, ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Lukija Seneku. Bolesno ambiciozan, podražavajući grčkog vladara Aleksandra Velikog, vodio je skupe ratove i uzalud pokušavao da osvoji Jermeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Trošio je mnogo na pozorište, cirkuske igre i raskošan život, priređujući često orgije. Uobražavajući da je veliki umjetnik, pojavljivao se u pozorištu i cirkuskoj areni kao glumac, pjevač, svirač i učesnik u trci dvokolica. Iscrpivši državnu blagajnu, opteretio je podanike novim porezima, naročito u provincijama, čime je izazvao niz ustanaka u Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji. Nezadovoljstvo su pojačale glasine da je podmetnuo požar koji je 64. uništio veliki dio Rima, pa se 68. ubio prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog nezadovoljstva.
1675. - Umro holandski slikar Jan fan Delft Fermer, majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u istoriji slikarstva iako je izradio samo oko 40 slika. Pretežno je radio figure u enerijeru i njegove kompozicije odlikuju harmončnost, produhovljenost i poetičnost, matematička tačnost, blistav plemeniti kolorit i svjetlost koja obavija svaki predmet. Djela: "Žena s pismom", "Devojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".
1711. - U Kopenhagenu izbila epidemija kuge, odnijevši hiljade života.
1801. - Dahije ubile beogradskog valiju Hadži-Mustafu pašu i potom zavele strahovladu u Beogradskom pašaluku, što je 1804. izazvalo Prvi srpski ustanak.
1806. - Francuski car Napoleon Prvi ušao s trupama u Varšavu.
1832. - Rođen francuski inžinjer Aleksandar Gustav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.
1840. - Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona Prvog položen u "Dom invalida" u Parizu, 19 godina poslije njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.
1852. - Rođen francuski fizičar Antoan Anri Bekerel, pronalazač radioaktivnih zraka /Bekerelovi zraci/ iz uranskih jedinjenja, dobitnik Nobelove nagradu za fiziku 1903. NJemu u čast mjerna jedinica za radioaktivnost nazvana je "bekerel".
1859. - Rođen poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr Esperanto /onaj koji se nada/. Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.
1874. - Vladar Sendvičkih ostrva /sadašnji Havaji/ Dejvid Kalakua postao prvi vladajući kralj koji je - na poziv predsjednika Simpsona Granta - posjetio SAD.
1890. - Mučki ubijen indijanski poglavica "Bik Koji Sjedi", vođa plemena Sijuks, na osnovu naredbe povjerenika vlade SAD u rezervatu u Južnoj Dakoti. Predvodeći savez plemena, poznat kao "Dakota", borio se protiv etničkog čišćenja i genocida koji je vlada SAD sistematski provodila nad Indijancima i omogućio im da u bici kod Litl Big Horna 1876. potpuno unište dio Sedme konjičke divizije pod komandom Džordža Kastera.
1897. - Umro francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-djela francuske humorističke proze. Bio je naturalista, ali se odlikovao toplinom u razumijevanju ljudske nesreće, nenametljivim humanizmom i izuzetnim darom zapažanja. Pisao je romane, drame i novele. Djela: "Pisma iz mog mlina", "Tartaren Taraskonac", "Nabob", "Safo", "Numa Rumestan", "Kraljevi u izgnanstvu", "Besmrtnik".
1904. - Upućen prvi poziv hitnoj pomoći u Beogradu. Srpsko ljekarsko društvo poslije jedne saobraćajne nesreće odlučilo da u Beogradu organizuje "stalno dežurstvo ljekara koji će u svako doba dana i noći ići kolima da ukazuje prvu i najpotrebniju pomoć".
1914. - Oslobađanjem Beograda u Prvom svjetskom ratu završena Kolubarska bitka. Srpska vojska je u kontranapadu protjerala austrougarske trupe koje su 28. jula 1914. napale Srbiju i uvukle čovječanstvo u svjetski rat. Pobjeda srpskih vojnika nad agresorskom armijom, za koju velika zasluga pripada komandantu Prve armije generalu Živojinu Mišiću, unaprijeđenom poslije jednomjesečne bitke u čin vojvode, podigla je ugled Srbije među saveznicima i učvrstila samopouzdanje srpske vojske i naroda.
1938. - Isprobavajući nov tip lovačkog aviona, poginuo ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje preko Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. U čast tog senzacionalnog leta u Vankuveru mu je podignut spomenik i posvećen muzej.
1961. - Generalna skupština UN odbacila sovjetski prijedlog o prijemu Kine u svjetsku organizaciju.
1964. - Parlament Kanade prihvatio novu nacionalnu zastavu - crveni javorov list na bijeloj pozadini.
1966. - Umro američki režiser Volt Dizni (na fotografiji), autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, dobio je 29 puta nagradu "Oskar". Put ka slavi otvoren mu je kad je krajem dvadesetih godina 20. vijeka osmislio lik Mikija Mausa. NJegovi crtani filmovi "Snježana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda" i stripovi "Paja Patak", "Tri praseta" i drugi i sada su popularni širom svijeta. Prema njegovoj zamisli uređeni su zabavni parkovi "Diznilend" u Kaliforniji i "Diznivorld" u Floridi.
1970. - Na Veneru se spustio sovjetski vasionski brod "Venera 7", s kojeg su signali stizali samo nekoliko minuta, ali su dali odgovore na mnoga pitanja naučnika.
1978. - Predsjednik SAD Džimi Karter saopštio da će njegova zemlja od 1. januara 1979. uspostaviti diplomatske odnose s Kinom i prekinuti odnose s Tajvanom.
1989. - Skupština Paname za premijera imenovala generala Antonija Norijegu, bivšeg štićenika SAD, i proglasila da je Panama "u ratnom stanju" sa SAD.
1991. - Ispred egipatske luke Safaga feribot "Salem ekspres" udario u koralni greben i potonuo, usmrtivši 474 putnika.
1992. - Vlada SAD optužila američkog velemajstora i neporaženog prvaka svijeta u šahu Bobija Fišera da je igranjem meča s bivšim svjetskim prvakom Borisom Spaskim prekršio ekonomske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije. Fišer je prethodno javno ismijao takav nagovještaj i doslovno pljunuo na tekst optužbe. Meč je odigran u Beogradu i na Svetom Stefanu - u Crnoj Gori.
1996. - Sudskom presudom potvrđena pobjeda opozicione koalicije "Zajedno" u Nišu, u drugom krugu izbora za lokalne organe uprave, održane 17. novembra 1996.
1999. - Šef UNMIK-a Bernar Kušner formirao prelaznu vladu Kosova, o čemu je u Prištini potpisao dokument sa šiptarskim političkim predstavnicima. Dokument je napisan na engleskom i albanskom jeziku i donesen bez konsultacija sa predstavnicima Srba.
2003. - Vlada Republike Srpske donijela odluku o formiranju Komisije za istraživanje događaja na području Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.
2004. - Međunarodni sud pravde UN u Hagu proglasio se nenadležnim u slučaju tužbe SR Jugoslavije protiv osam država NATO, jer SRJ u vrijeme kad je tužba podnesena formalno nije bila članica UN.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:42

16.12.


1485 - Rođena španska princeza Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija Osmog. NJihov razvod 1533. bez dozvole pape izazvao je englesku crkvenu reformaciju i raskid sa Vatikanom.
1653 - Vođa engleskih parlamentarista u građanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel, odbivši titulu kralja, proglašen lordom protektorom Engleske, Škotske i Irske.
1687 - Umro engleski ekonomista Vilijam Peti, tvorac teorije radne vrijednosti, koji je, prema mišljenju Karla Marksa, postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrijednost robe - prema njegovoj terminologiji - njenu prirodnu cijenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Za razliku od merkantilista, mada je bio pod njihovim uticajem, tražio je osnovicu privrednih pojava u proizvodnji. Djela: "Traktat o porezima i dažbinama", "Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".
1773 - Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, obučena u indijansku nošnju, u bostonskoj luci je pobacala u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan "bostonska čajanka", nagovijestio je američki rat za nezavisnost, započet 1775.
1775 - Rođena engleska književnica Džejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana - protkanih humorom i blagom ironijom - jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani "Razbor i osjećanje", "Gordosti predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".
1818 - Rođen srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef pres-biroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame "Smrt Uroša Petog", "Kralj Vukašin".
1859 - Umro njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja.
1882 - Rođen mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".
1885 - U Sarajevu počeo da izlazi srpski književni list "Bosanska vila", časopis "za zabavu, pouku i književnost", koji je skoro tri decenije snažno uticao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u BiH. Do 1887. ga je uređivao Nikola Šumonja, a potom do zabrane 15. juna 1914. Nikola Kašiković.
1899 - Rođen engleski pisac, glumac i pjevač Noel Kauard, veoma popularan između Prvog i Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Pisao je i režirao drame, komedije i muzičke revije koje se odlikuju duhovitim dijalozima, neočekivanim obrtima i scenskim efektima i prema većini njegovih komedija snimljeni su filmovi. Djela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Riječ i muzika", "Privatni život", "Nestašni duh".
1917 - Rođen engleski pisac Artur Čarls Klark, kosmički vizionar u čijim su naučno-fantastičnim romanima i pričama glavne teme istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u kosmičkoj hijerarhiji i posljedice ljudskih kontakata s vanzemaljskim civilizacijama. Djela: romani "2001: odiseja u svemiru", "3001: konačna odiseja", "Kraj djetinjstva", "Grad i zvijezde", "Sastanak sa Ramom", zbirke priča "S druge strane neba", "Dosezanje sutrašnjice", "Priče o deset svjetova", "Susret sa Meduzom", "Sunčani vjetar".
1920 - U zemljotresu u kineskoj provinciji Gansu poginulo oko 180.000 ljudi.
1921 - Umro francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violončelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum", "Potop", balet "Brbljivica".
1931 - Umro srpski istoričar i sveštenik Dimitrije Ruvarac, član Srpske kraljevske akademije, bibliotekar patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima. Proučavao je političku, crkvenu i književnu istoriju, posebno vojvođansku. Uređivao je "Arhiv za istoriju Srpske pravoslavne karlovačke mitropolije". Djela: "Postanak i razvitak srpske crkveno-narodne avtonomije", "Srpska Mitropolija karlovačka oko polovine 15. veka", "Istorija arh. mitr. patrijarške biblioteke".
1942 - Vrhovna komanda nacističke Njemačke je u Drugom svjetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizana, u kojoj je, suprotno odredbama Ženevske konvencije, jedinicama naređeno da upotrijebe sva sredstva, čak i prema ženama i djeci, i da zbog toga nijedan njemački vojnik ne smije da bude pozvan na odgovornost.
1944 - Nijemci su u Drugom svjetskom ratu u Ardenima, jakom artiljerijskom pripremom i spuštanjem 1.500 padobranaca, počeli kontraofanzivu na Zapadnom frontu, iznenadivši američke snage. U borbama, okončanim njemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Nijemci 130.000.
1949 - U Bugarskoj izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovom, dugogodišnjim istaknutim liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u Sofiji osuđen zbog "titoizma".
1949 - Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran za prvog predsjednika Indonezije poslije sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.
1960 - U sudaru američkih putničkih aviona "DC-8" i "super konstelejšn" iznad Njujorka poginulo je svih 128 ljudi u dvjema letjelicama i osam na tlu.
1965 - Umro engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar engleskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".
1966 - Savjet bezbjednosti UN na prijedlog Velike Britanije jednoglasno usvojio ekonomske sankcije protiv režima bijele manjine u Rodeziji.
1969 - Donji dom britanskog parlamenta izglasao ukidanje smrtne kazne.
1971 - Indijske trupe zauzele Daku i sutradan se predala pakistanska armija od 90.000 vojnika u Istočnom Pakistanu, pa je nezavisnost Bangladeša - proglašena 26. marta 1971. - postala stvarna. Poslije proglašenja nezavisnoti izbio je građanski rat u koji se umiješala pakistanska armija, ali su indijske trupe 4. decembra 1971. objavile rat Pakistanu i priskočile u pomoć "Oslobodilačkoj armiji Istočnog Bengala".
1992 - Kopredsjednici konferencije o prethodnoj Jugoslaviji Sajrus Vens i lord Dejvid Oven predložili ministarskoj konferenciji 29 zemalja u Ženevi seriju diplomatskih i vojnih mjera radi okončanja građanskog rata u bivšoj BiH.
1995 - Izraelska armija se povukla iz Kalkilije, četvrtog od šest gradova na Zapadnoj obali koji su, prema sporazumu Izraela i PLO, prepušteni palestinskoj samoupravi.
1996 - Južnokorejski apelacioni sud preinačio smrtnu presudu bivšem predsjedniku Južne Koreje Žun Du Hvanu u kaznu doživotnog zatvora.
2003 - U Haškom tribunalu počelo suđenje penzionosanom generalu bivše JNA Pavlu Strugaru, optuženom za kršenje zakona i običaja ratovanja prilikom napada na Dubrovnik 6. decembra 1991. godine.
2004 - Visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun objavio devet mjera protiv pojedinaca i sistemskih mjera prema institucijama u Republici Srpskoj zbog "nesaradnje sa Haškim tribunalom, zbog koje BiH nije primljena u Partnerstvo za mir". On je zatražio da Komisija za reformu odbrane izvrši gašenje ministarstava odbrane entiteta i potpuno prenošenje njihovih nadležnosti na Ministarstvo odbrane BiH, za šta je rok ljeto ili jesen 2005. godine. Od vlasti BiH Ešdaun zatražio da do februara ili marta naredne godine provedu reformu policije na principima koje je naglasila Evropska komisija i prihvatila Komisija za refomu policije, što znači jedinstvenu policijsku strukturu sa zakonodavnom nadležnošću države, koja bi bila finansirana iz budžeta BiH.
2004 - Američki ambasador u BiH Daglas Meklhejni objavio da je američka Vlada zaledila sredstva Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u SAD zbog nesaradnje sa Haškim sudom i zabranila finansijsko poslovanje američkih državljana sa ovom strankom. Američka Vlada zabranila je ulazak u SAD pojedincima iz rukovodstva SDS-a i Partije demokratskog progresa, koja će trajati dok ne dokažu punu saradnju sa Tribunalom. Treća mjera predviđa da Vlada SAD pojača ograničenje američke pomoći Republici Srpskoj.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:43

17.12.

1538 - Papa Pavle Treći isključio iz rimokatoličke crkve engleskog kralja Henrija Osmog, koji je prethodno sebe proglasio poglavarom anglikanske crkve.
1718 - Engleska objavila rat Španiji.
1749 - Rođen italijanski kompozitor Domeniko Čimaroza, autor živahnih bufo-opera rokoko stila, od kojih je najpoznatija "Tajni brak". Napisao je i više oratorijuma.
1778 - Rođen engleski hemičar Hamfri Dejvi, predsjednik Kraljevskog učenog društva u Londonu, koji je pomoću elektrolize prvi dobio natrijum, kalijum i kalcijum u elementarnom obliku. Dokazao je da je hlor hemijski element, da je dijamant čist ugljenik, da neke kiseline ne sadrže kiseonik. Pronašao je rudarsku lampu i otkrio električni luk.
1788 - Pod komandom maršala Grigorija Potemkina Rusi potukli Turke i zauzeli crnomorski grad Očakov.
1794 - U Beču prestao da izlazi list "Slaveno-serbske vjedomosti", koji je 1792. pod uticajem Dositeja Obradovića pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista bilo je širenje "istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega". List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Osijeku, Trstu i Veneciji, a prodavan je i u Crnoj Gori, Rumuniji, Rusiji i podunavskim gradovima Bugarske. Zapavši u dugove, Novaković je prodao štampariju, pa je list prestao da izlazi.
1830 - Umro južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar, vođa borbe za nezavisnost Južne Amerike od Španije, koji je poslije niza vojnih pobjeda nazvan "El libertador de la patria" (Oslobodilac otadžine). Nezavisnost Venecuele proglasio je 1811, a od 1812. do 1825. predvodio je vojsku protiv Španaca i potukao ih u više od 200 bojeva. Oslobodio je Venecuelu, Ekvador, Panamu i Peru i izabran za predsjednika Kolumbije i Bolivije koja je po njemu dobila ime. NJegovu životnu zamisao - osnivanje federacije južnoameričkih republika - omela su trvenja vladajućih slojeva i otpor SAD i Velike Britanije. Optužen da je htio da se proglasi monarhom, povukao se s vlasti 1830. i ubrzo je umro.
1888 - Rođen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, nazvan "kralj Ujedinitelj". Umjesto starijeg brata Đorđa 1909. proglašen je prestolonasljednikom, a od 1914. je kao regent vladao Srbijom umjesto bolesnog oca kralja Petra Prvog. Prva srpska armija pod njegovom komandom izvojevala je ključne pobjede u Prvom balkanskom ratu nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici u oktobru i novembru 1912. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu ličnu hrabrost. Za vladara Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca krunisan je 6. novembra 1921. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na vojnoj akademiji Sen-Sir u Francuskoj, bio je veoma obrazovan i tečno je govorio francuski i ruski jezik. Prilikom posjete Francuskoj ubijen je u Marseju 9. oktobra 1934, u atentatu koji su organizovale hrvatske ustaše uz pomoć italijanskih fašista, postavši prva žrtva fašizma kojem je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova izuzetno jaka ličnost.
1894 - U Beogradu Lovačko udruženje donijelo prva lovačka pravila u Srbiji da bi bila očuvana korisna divljač i potpomognuto "umnožavanje blagorodne divljači".
1903 - Braća Vilbur i Orvil Rajt izvela prvi uspješan let avionom u istoriji vazduhoplovstva. NJihova letjelica "Flajer I" je nad pješčanim dinama blizu mjesta Kiti Houk u Severnoj Karolini, SAD, poletjela četiri puta, zadržavši se, pri tome, najduže u vazduhu 59 sekundi.
1922 - Posljednji britanski vojnici napustili Republiku Irsku.
1939 - U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svjetskom ratu potonuo njemački bojni brod "Admiral Graf fon Špe", čiji se kapetan Hans Langsdorf zbog toga kasnije ubio. NJemački brod - koji je prethodno tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu potopio devet trgovačkih brodova - četiri dana ranije su u pomorskoj bici teško oštetile tri britanske krstarice.
1971 - Indijsko-pakistanski rat zbog Istočnog Pakistana /sadašnji Bangladeš/ okončan predajom 90.000 pakistanskih vojnika.
1973 - Arapski islamski teroristi ubili 32 čovjeka na aerodromu u Rimu.
1983 - U požaru u jednoj diskoteci u Madridu poginulo 83 ljudi.
1985 - Vojna vlada Ugande i njeni gerilski rivali ugovorom podijelili vlast i okončali skoro petogodišnji građanski rat.
1989 - U Rumuniji izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolae Čaušeskua. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu ubrzo su se prenijeli u Bukurešt i na cijelu zemlju. Vojska i zloglasna politička policija "Sekuritate" su u početku krvavo gušili nerede, zavedeno je i vanredno stanje, ali je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut režim Čaušeskua. NJemu je zatim na brzu ruku suđeno i zajedno sa suprugom Elenom strijeljan je u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu. Prvobitno je procijenjeno da je u nemirima poginulo više od 5.000 ljudi, ali je naknadnim provjerama brojka svedena na oko 150 žrtava.
1989 - Prve direktne predsjedničke izbore u Brazilu poslije 29 godina dobio Fernando Kolor de Melo.
1990 - Na prvim demokratskim izborima u Haitiju populistički sveštenik Žan Bertran Aristid izabran za predsjednika. Potom ga je s vlasti zbacila vojska i živio je u SAD u izbjeglištvu, dok ga 1994. na vlast nisu vratile američke trupe.
1992 - Skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju o završetku rata. Umjesto Predsjedništva, Skupština je ustanovila funkciju predsjednika Republike Srpske i za prvog predsjednika izabrala Radovana Karadžića.
1994 - Prilikom obaranja američkog vojnog helikoptera iznad Sjeverne Koreje jedan pilot poginuo, a drugi se spasao katapultiranjem.
1995 - Na izborima za Državnu dumu, Donji dom ruskog parlamenta, Komunistička partija Ruske Federacije dobila najviše glasova među 43 partije i politička bloka, osvojivši 158 od 450 mjesta.
1996 - Generalna skupština UN za novog generalnog sekretara svjetske organizacije sa petogodišnjim mandatom izabrala ganskog diplomatu Kofija Anana, koji je stupio na dužnost 1. januara 1997, zamijenivši egipatskog diplomatu Butrosa Butrosa Galija, čiji su reizbor spriječile SAD.
1996 - Pobunjenici peruanskog ljevičarskog gerilskog pokreta "Tupak Amaru" zauzeli japansku Ambasadu u Limi, zaprijetivši da će pobiti skoro 490 talaca ukoliko vlasti Perua ne oslobode iz zatvora njihovih 300 saboraca.
1997 - Ukrajinski putnički avion srušio se u planinskoj oblasti na sjeveru Grčke, što nije preživio niko od 70 ljudi u letjelici.
1997 - Tabo Mbeki naslijedio Nelsona Mendelu kao predsjednik južnoafričke vladajuće partije Afričkog nacionalnog kongresa.
1998 - SAD, podržane Velikom Britanijom, otpočele četvorodnevne vazdušne udare na Irak, čije su mete - kako je zvanično objašnjeno - bili nuklearni, hemijski i biološki irački vojni potencijali.
2003 - Predstavnici Stalnog komiteta za vojna pitanja, ministarstva odbrane i vojski Republike Srpske i Federacije BiH usaglasili u Banjaluci Prijedlog zajedničke vojne doktrine i standarda obuke u oružanim snagama u BiH, što je jedan od uslova za ulazak u Partnerstvo za mir.
2004 - Sudsko vijeće Haškog suda odbacilo zahtjev bivšeg predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika da mu bude organizovano novo suđenje.
2004 - Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Dariju Kordiću kaznu zatvora od 25 godina, dok je bivšem komandantu Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu kazna smanjena sa 15 na šest godina zatvora.
2004 - EU i Turska postigle istorijski sporazum o početku razgovora o članstvu Turske u Uniji, nakon što je Ankara pristala da potpiše pakt o priznavanju Kipra kao članice EU.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:45

18.12.


1398. - Tatarski vojskovođa Timur Lenk zauzeo indijski grad Delhi.
1644. - Postavši punoljetna, na prijesto stupila švedska kraljica Kristina Augusta, koja je odmah potom okončala rat s Danskom, a 1648. i Tridesetogodišnji rat koji je Švedsku učinio velikom silom na Baltiku. Bila je jedna od najobrazovanijih žena svog vremena i na dvoru je okupljala učene ljude, uključujući francuskog filozofa, matematičara i fizičara Rene Dekarta. Abdicirala je 1654. kad je otkriveno da je tajno prešla u rimokatoličku vjeru, tada zabranjenu u Švedskoj.
1709. - Rođena ruska carica Jelisaveta Petrovna Romanov, kćerka Petra Velikog, čiju vladavinu od 1741. do 1762. nisu obilježile reforme i teritorijalna osvajanja, karakteristične za njenog oca i Katarinu Veliku, koja je postala carica nekoliko mjeseci poslije njene smrti.
1737. - Umro Italijan Antonio Stradivari, najpoznatiji svjetski graditelj violina i drugih gudačkih instrumenata, koji je napravio oko 1.100 violina, viola i gitara. S njegovim potpisom sačuvano je oko 500 violina, 12 viola i 50 violončela. Stručnjaci nisu pronikli u tajnu savršenstva rezonance njegovih violina. Zna se da je drvo kupovao u Dalmaciji, uglavnom jelovo i vrbovo, ali se ne zna hemijski sastav laka - od svijetlocrvenog do tamnocrvenog - kojim je premazivao instrumente.
1803. - Umro njemački pisac, istoričar, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid fon Herder, koji je djelom "Ideje o filozofiji istorije čovječanstva" znatno uticao na mladog Johana Volfganga Getea, na književni pokret "šturm und drang" i njemački romantizam. Kao filozof pokušao je da izmiri materijalizam Baruha de Spinoze s idealizmom Vilhelma Lajbnica. Bio je protivnik formalizma Imanuela Kanta. Jedno od njegovih glavnih djela je zbirka narodnih pjesama "Glasovi naroda u pjesmama", u kojoj su i četiri srpske pjesme, uključujući "Hasanaginicu" u Geteovom prevodu.
1856. - Rođen engleski fizičar DŽozef DŽon Tomson, predsjednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je 1897. elektron, takođe atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.
1863. - Rođen austrougarski prestolonasljednik nadvojvoda Franc Ferdinand, čije je ubistvo u Sarajevu 1914. Austro-Ugarska iskoristila kao izgovor za napad na Srbiju, započevši tako Prvi svjetski rat. Bio je vrhovni inspektor austrougarske kopnene vojske i mornarice i nosilac ideje širenja Austro-Ugarske daljim porobljavanjem susjednih naroda i zemalja, prije svih Srbije. Poslije velikih demonstrativnih vojnih manevara u Bosni provokativno je izabrao srpski nacionalni praznik Vidovdan za posjetu Sarajevu, što je platio glavom.
1865. - Predstavnici pobjedničkih država Sjevera i poražene Konfederacije južnih država potvrdili su 13. amandman ustava SAD kojim je ukinuto ropstvo, ali je proteklo mnogo godina dok to nije ostvareno u praksi.
1879. - Rođen švajcarski slikar Paul Kle, koji je s Valerijem Kandinskim i Francom Markom začeo apstraktno slikarstvo i osnovao grupu "Plavi jahač". NJegova djela čudesne mašte i bogate invencije odlikuju tanana osjećajnost i poetičnost, a dejstvo podsvjesnog koje se otkriva kroz mnogostruko simboličko značenje elemenata otvorilo je nove puteve značajne za razvoj savremenog slikarstva. Napisao je knjigu "Pedagoška bilježnica" i dnevnik "Otisci polusna".
1903. - Američko-panamskim ugovorom zona Panamskog kanala stavljena pod kontrolu SAD.
1911. - Rođen francuski filmski režiser Žil Dasen, koji je u filmove kriminalističkog žanra unosio elemente društvenog angažmana. Početkom pedesetih godina 20. vijeka je u vrijeme makartističke desničarske histerije optužen za antiameričku djelatnost i onemogućen da radi u SAD, poslije čega je otišao u Evropu i snimao filmove naizmjenično u Francuskoj i Grčkoj. Filmovi: "Naci agent", "Brutalna snaga", "Goli grad", "Rififi", "Onaj koji mora da umre", "Zakon", "Nikad nedjeljom", "Fedra".
1913. - Rođen njemački državnik Herbert Ernst Karl Fram, poznat kao Vili Brant, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1971, kancelar Zapadne NJemačke od 1969. do 1974, kad je podnio ostavku, jer je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonjemački špijun. Poslije dolaska nacista na vlast 1933. emigrirao je i u Drugom svjetskom ratu se borio u Pokretu otpora u Norveškoj. Vrativši se u zemlju poslije rata ubrzo je izbio u prvi plan u Socijaldemokratskoj partiji, a 1957. je izabran za gradonačelnika Zapadnog Berlina, ostavši na tom položaju do 1966. U koalicionoj vladi demohrišćanina Kurta Kizingera bio je vicekancelar i šef diplomatije. Poslije izbora 1969. je kao šef Socijaldemokratske stranke formirao koalicionu vladu sa liberalima. Vodio je politiku popuštanja, posebno prema istočnoevropskim zemljama - čiji je simbolični vrhunac bilo poklonjenje u prijestonici Poljske /Varšavi/ 1970. žrtvama nacizma - i veoma je doprinio stabilizaciji u Evropi. Poslije 1974. godine, kad se povukao s položaja, predvodio je Socijalističku internacionalu.
1916. - Francuzi kod Verdena, snažno utvrđene tačke na Zapadnom frontu, poslije desetomjesečne bitke u Prvom svjetskom ratu potukli Nijemce, koji su prethodno pokušali proboj masovnom ofanzivom, uz do tada neviđenu artiljerijsku pripremu. U ovoj - najmasovnijoj i najkrvavijoj bici rata - poginulo je 543.000 Francuza i 434.000 Nijemaca.
1935. - Edvard Beneš izabran za predsjednika Čehoslovačke, četiri dana poslije ostavke prvog šefa te države Tomaša Masarika.
1940. - Tajnim planom, pod šifrom "Operacija Barbarosa", vođa nacističke NJemačke Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu naredio generalštabu njemačke armije da pripremi invaziju na Rusiju.
1947. - Rođen američki filmski režiser Stiven Spilberg, autor niza izuzetno finansijski uspješnih filmova. Najuspješniji je sljedbenik teorije da se mitološki obrasci tzv. masovne kulture i njenih medijskih disciplina mogu koristiti kao univerzalno upotrebljivi simboli u novom planetarnom metajeziku. Filmovi: "Nešto demonsko", "Duel", "Teksas ekspres", "Ajkula", "Bliski susret treće vrste", trilogija o Indijani DŽonsu, "E. T. vanzemaljac", "Park iz doba Jure", "Šindlerova lista".
1948. - Holandija obnovila ofanzivu u bivšoj koloniji Indoneziji, koja je proglasila nezavisnost 1945. i zarobila vladu Ahmeda Sukarna, prekršivši sporazum kojim je 1946. priznala njegovu vladu. Sukarno i još desetak vođa su otjerani u progonstvo, ali je pod pritiskom Pokreta otpora i svjetskog javnog mnjenja Holandija sporazumom u Hagu 1949. bezuslovno priznala suverenitet Indonezije.
1956. - Japan primljen u UN. Mirovni ugovor s Japanom je u septembru 1951. u San Francisku potpisalo 48 zemalja, ali ne i SSSR, s kojim je Japan okončao ratno stanje tek 19. oktobra 1956, što mu je otvorilo vrata svjetske organizacije.
1961. - Indijska armija ušla u Gou, portugalsku kolonijalnu enklavu na zapadnoj obali Indije.
1970. - U Italiji je poslije višegodišnjih sučeljavanja stupio na snagu zakon o razvodu braka, uprkos protivljenju rimokatoličke crkve.
1972. - Amerikanci u Vijetnamskom ratu otpočeli masovno bombardovanje glavnog grada Vijetnama - Hanoja i tokom 12 narednih dana i noći, nazvanih "božićnim bombardovanjem", bombe iz džinovskih aviona "B 52" usmrtile su više od 1.600 vijetnamskih civila. Takođe je poginulo ili je zarobljeno 70 američkih pilota.
1980. - Umro ruski državnik Aleksej Nikolajevič Kosigin, bivši sovjetski premijer. U Crvenu armiju je stupio 1918. kao dobrovoljac, u 15. godini, a u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki između 1935. i 1938. od predradnika je napredovao do direktora tekstilne fabrike i gradonačelnika Lenjingrada, poslije čega je nastavio da se uspinje ka vrhu vlasti. Od 1940. do 1953. bio je potpredsedenik Savjeta narodnih komesara, odnosno Ministarskog savjeta, a 1960. prvi potpredsjednik Ministarskog savjeta SSSR. Od 1964. - poslije pada s vlasti Nikite Hruščova - do pred smrt je obavljao dužnost predsjednika Ministarskog savjeta /premijer/.
1991. - Vođa partije Inkata Mangosutu Butelezi, rival lidera Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele, saopštio je da se povlači iz pregovora o okončanju aparthejda u Južnoj Africi.
1995. - U Bonu održana konferencija predstavnika 31 zemlje i više međunarodnih organizacija o razoružanju i uspostavljanju međusobnog povjerenja zaraćenih strana u BiH.
1995. - U nesreći zairskog putničkog avona, koji se srušio na sjeveru Angole, poginuo 141 putnik i član posade.
1999. - Predsjednik Šri Lanke Čandrika Kumaratunga povrijeđena od eksplozije jedne od dvije bombe, kada je poginulo 33 i ranjeno 137 ljudi. Vlasti u Kolombu optužile su za te terorističke akte tamilske separatiste.
2001. - Konstituisan Međunarodni savjet za saradnju BiH i SRJ. Visoku delegaciju iz SRJ predvodio predsjednik Vojislav Koštunica.
2007. - Ukrajinski parlament izabrao Juliju Timošenko za premijera.
2011. - U Pragu preminuo Vaclav Havel, nekadašnji vođa češke "plišane revolucije", dramski pisac, prvi slobodno izabrani predsjednik Čehoslovačke i prvi predsjednik samostalne Češke.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:48

19.12.

1741. - Umro ruski pomorac i istraživač danskog porijekla Vitus Bering, na ostrvu koje je potom dobilo njegovo ime. Ploveći uz Aleutska ostrva, dospio je 1728. sa Aleksejem Čirikovom do Aljaske, otkrivši put u Ameriku sa zapadne strane, odnosno moreuz između Amerike i Azije. Taj prolaz, koji spaja Sjeverni ledeni okean sa Tihim okeanom, nazvan je Beringov moreuz. Na povratku je u moru, koje je takođe po njemu dobilo ime, pretrpio brodolom i morao je da se iskrca na do tada nepoznato ostrvo.
1793. - Francuski general Napoleon Bonaparta izvojevao je prvu značajnu vojnu pobjedu, potukavši Engleze i zauzevši Tulon, što je bio njegov prvi korak ka preuzimanju apsolutne vlasti u Francuskoj 1799.
1842. - SAD priznale nezavisnost Havaja, ali ta pacifička ostrvska zemlja - u koju su doseljenici iz SAD počeli da pristižu 1820, otimajući zemlju od domorodaca - samo formalno postala samostalna. Havajska dinastija je 1875. prihvatila punu političku i ekonomsku zavisnost od SAD, koje su Havaje 1898. pretvorile u koloniju. Odlukom američkog Kongresa 1959. Havaji su postali 49. država SAD.
1848. - Umrla Emili Bronte, engleska spisateljica irskog porijekla, koja se proslavila romanom "Orkanski visovi".
1851. - Umro engleski slikar Džozef Malord Vilijam Tarner, izvrstan pejzažista, preteča impresionista. Odlikovao se veoma spontanim slikarskim postupkom i kolorističkom slobodom.
1863. - Rođen srpski pisac i pravoslavni teolog Svetolik Ranković, koji je realistički pripovijedao o seoskom i palanačkom životu, a junaci njegovih djela su uglavnom ljudi razočarani u život. Otvorenih očiju gledao je svijet i podvlačio tamne strane društva u doba raspada patrijarhalnog života. Završio je Duhovnu akademiju u Kijevu i bio nastavnik vjeronauke u Kragujevcu, Nišu i Beogradu i profesor u Bogosloviji u Beogradu. Napisao je 25 pripovijedaka, tri romana, više stručnih i političkih članaka i udžbenika i prevodio je s ruskog jezika. Djela: romani "Gorski car", "Seoska učiteljica", "Porušeni ideali", pripovijetke "Jesenje slike", "Slike iz života".
1863. - Engleski pronalazač Frederik Volton u Londonu patentirao linoleum - glatki podni prekrivač.
1895. - Na inicijativu Profesorskog društva u Beogradu osnovan Jestastvenički (prirodnjački) muzej.
1897. - Rođen slovački pisac Jan Čajak, čija je djelatnost pola vijeka bila vezana za slovačku manjinu u Jugoslaviji. Uređivao je časopise "Narodno jedinstvo" i "Naš život". Djela: pripovijetke "Gledanje mladenaca", "Eše homo", "Baća Onriš Pazurik", "Posljednji seredžan", romani "Zipa Cupak", "Zuzka Turanova", "U zarobljeništvu na Holičskom zamku", "Porodica Rovesni".
1902. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Ralf Dejvid Ričardson, čiju je glumu karakterisala suzdržanost i snažna i sigurna stilska čistota. U pozorištu je s podjednakim uspjehom tumačio uloge u komedijama i tragedijama, u modernim i klasičnim dramama. Filmovi: "Zvučna barijera", "Citadela", "Ana Karenjina", "Pali idol", "Nasljednica", "Ričard Treći", "Naš čovjek u Havani", "Dr Živago", "Kartum".
1905. - Usvojen prvi ustav Crne Gore, kojim je ona definisana kao ustavna monarhija, ali je praktično svu vlast zadržao knez Nikola Prvi Petrović. Vlada je zavisila od skupštine, još više od kneza, koji je imao pravo da postavlja i smjenjuje činovnike. Tekst ustava, koji je nazvan "Nikoljdanski ustav", uglavnom je preuzet iz ustava Srbije od 1869.
1906. - Rođen ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a, koji je na vlast došao 1964. zbacivanjem Nikite Hruščova i držao je do smrti 1982. Doprinio je uspostavljanju dijaloga sa SAD poslije dugog perioda hladnih odnosa, ali je njegova vladavina najviše zapamćena po onemogućavanju promjena u društvu nagoviještenih u Hruščovljevo vrijeme, što je imalo višestruke pogubne posljedice za SSSR.
1915. - Rođena francuska pjevačica italijanskog porijekla Edit Đovana Gasion, poznata kao Edit Pjaf, nazvana "Mali vrabac", simbol francuske šansone, čije se pjevanje odlikovalo uzbudljivom izražajnošću. Takođe je komponovala šansone i pisala tekstove za njih. Djela: autobiografije "Moj život", "Na balu uspjeha".
1941. - Poslije neuspjele ofanzive na Moskvu u Drugom svjetskom ratu vođa nacističke Njemačke Adolf Hitler smijenio komandanta kopnenih trupa feldmaršala Valtera fon Brauhiča i lično preuzeo komandu nad armijom.
1946. - U Indokini počeo oslobodilački rat jedinica pod vođstvom Ho Ši Mina protiv francuskih kolonijalnih trupa.
1950. - Savjet NATO imenovao američkog generala Dvajta Ajzenhauera za vrhovnog komandanta snaga tog vojnog bloka u Evropi.
1961. - Gou i dvije manje portugalske enklave na zapadnoj obali Indije poslije nepuna dva dana potpuno zaposjele indijske trupe.
1972. - Kapsula vasionskog broda "Apolo 17" spustila se u Tihi okean, čime je završen američki program "Apolo" ljudskih letova na Mjesec.
1984. - Britanski premijer Margaret Tačer i njen kineski kolega Džao Cijang u Pekingu potpisali sporazum, prema kojem Hong Kong od 1. jula 1997. - poslije 99 godina britanske uprave - prelazi pod suverenitet Kine.
1991. - Njemačka vlada priznala Sloveniju i Hrvatsku prije nego što su, posebno u Hrvatskoj, zaštićena prava naroda u manjini, na čemu je u početku insistirala Evropska zajednica. Njemačka se nije osvrtala na mnoga upozorenja da takav čin može da izazove krvoproliće.
1996. - Umro italijanski filmski glumac Marčelo Mastrojani, jednako uspješan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač rola u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Djevojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bijele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", "Leo posljednji", "Miris žene".
1997. - Singapurski putnički avion "boing 737-300" srušio se u blizini indonezijskog grada Palembangare. Poginulo svih 104 putnika i članova posade.
2000. - Benjamin Netanjahu povukao se iz trke za premijera Izraela, ostavljajući stranačkom kolegi Arijanu Šaronu da bude glavni protivkandidat premijera Ehuda Baraka na izborima.
2006. - BiH, Srbija, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Moldavija, Makedonija i UNMIK (u ime Kosova i Metohije) pristupili Sporazumu o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA).
2006. - Sud u Libiji osudio na smrt pet bugarskih medicinskih sestara i jednog palestinskog ljekara zbog toga što su "namjerno zarazili virusom HIV više od 400 libijske djece".
Danas je Nikoljdan, hrišćanski praznik posvećen Svetom Nikoli Čudotvorcu koji je umro 19. decembra 343. Rođen je u nikejskom gradu Patari i bio jedinac bogatih roditelja, čije je imanje razdijelio sirotinji. Duhovni život je započeo u manastiru Novi Sion kod strica, Svetog Nikolaja, episkopa patarskog. Poslije smrti roditelja, vođen čudesnim nebeskim glasom, krenuo je u narod da širi vjeru hrišćansku, pravdu i milosrđe. Ubrzo je postao arhiepiskop miriklijski. Boreći se za hrišćansku istinu, na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. udario je jeretika Arija, zbog čega je udaljen sa Sabora i odstranjen iz arhijerejske službe, ali su - poslije čudesnog javljanja Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice nekolicini arhijereja - te odluke poništene. U vrijeme progona hrišćana pod carevima Valerijem Dioklecijanom i Valerijem Maksimilijanom dospio je u tamnicu, ali je i tamo nastavio propovijedi. Još za života smatran je svetiteljem. Zaštitnik je putnika i najčešće je prikazan kao jahač na bijelom konju. Slave ga mornari i ribari, a kod pravoslavnih Srba je jedna od najčešćih krsnih slava.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:50

20.12.

1355. - Umro srpski car Dušan Nemanjić, sin kralja Stefana Dečanskog, kralj Srbije od 1331. do 1346, kad je u Skoplju krunisan za cara Srba, Grka i Arbanasa. Još za očeve vladavine istakao se kao vojskovođa, a pobjedom nad Bugarima u bici kod Velbužda 1330. osujetio je Vizantiju da posredstvom Bugarske istisne Srbiju iz Makedonije. Godinu dana kasnije je, uz pomoć vlastele, zbacio oca i krunisao se za kralja. Težio je da stvori državu koja bi u potpunosti zamijenila Vizantijsko carstvo. U njegovo vrijeme Srbija je bila na vrhuncu moći u ekonomskom, vojnom, političkom i kulturnom pogledu. Uz zemlje ranije srpske kraljevine, carevina je obuhvatala Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i Makedoniju do Hristopolja, izuzev Soluna. Prerana smrt ga je spriječila da od tih heterogenih zajednica stvori čvrstu političku cjelinu. U Skoplju je 1349. objavljen prvi dio "Dušanovog zakonika", dopunjen 1354. na Saboru u Serezu, jedan od najvažnijih pravnih akata razvijenog feudalizma, ne samo u srpskoj državi. Najjasnije je od svih savremenika shvatio opasnost od prodiranja Turaka i nastojao je da zajedničkom odbranom spriječi turska osvajanja, pa je uspostavio veze i sa zapadnim vladarima, ali plan nije ostvaren, najviše zbog nerazumijevanja ugarskih vladara.
1582. - U Francuskoj prihvaćen Gregorijanski kalendar.
1699. - Ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar, saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.
1795. - Rođen njemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, koji se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je teologiju, zatim filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti izabran je 1849. Kao rezultat saradnje s Vukom Karadžićem, 1829. je objavio "Srpsku revoluciju", jednu od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku - "djelo o ustanku obespravljene raje, naciji koja traži mjesto među evropskim narodima", kojim je skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za oslobođenje. Ostala djela: "Istorija Francuske", "Istorija Engleske", "Rimske pape", "Njemačka istorija za vrijeme reformacije".
1806. - Srbi se u Prvom srpskom ustanku s nekoliko topova neopaženo prebacili na Veliko ratno ostrvo na Dunavu, odakle su počeli da tuku tursko utvrđenje Donji grad u Beogradu. Komandant turskog garnizona Alija Gušanac je u bezizlaznoj situaciji ponudio predaju, ali je vezir Sulejman-paša to odbio. Početkom januara 1807. se ipak predao, uz uslov da bez oružja ostane u Donjem gradu, a dva mjeseca kasnije je prinuđen da preda i to posljednje tursko uporište. Beograd je bio slobodan sve do ponovne turske okupacije 1813.
1830. - Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska na Londonskoj konferenciji potvrdile odluku Belgije da se odvoji od Holandije.
1860. - Južna Karolina se prva od 11 južnih robovlasničkih država otcijepila od SAD, što je bio uvod u četvorogodišnji američki građanski rat, započet 1861.
1863. - Rođen srpski matematičar Bogdan Gavrilović, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije od 1931. do 1937. Autor je niza radova iz raznih oblasti matematike i univerzitetskih udžbenika "Analitička geometrija" i "Teorija determinanata".
1894. - Rođen australijski državnik Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprinio jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na američkoj strani.
1912. - U Londonu počela mirovna konferencija Turske i balkanskih zemalja, poslije pobjeda balkanskih saveznika koji su osvojili gotovo sve turske evropske posjede. Za uspjeh Srbije, Crne Gore, Grčke i Bugarske presudne su bile pobjede Prve srpske armije pod komandom prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića u Kumanovskoj bici 23. i 24. oktobra i u Bitoljskoj bici od 16. do 19. novembra 1912. nad turskom Vardarskom armijom. Na konferenciji se Turska odrekla svih izgubljenih teritorija, ne pristajući jedino da preda još neosvojeni grad Jedrene. Zbog toga je Prvi balkanski rat nastavljen početkom februara 1913. i poslije novih turskih poraza mirovni ugovor s Turskom je sklopljen 30. maja 1913. u Londonu.
1937. - Umro njemački general i vojni pisac Erih Fridrih Vilhelm Ludendorf, jedan od ključnih njemačkih komandanata u Prvom svjetskom ratu. U početku rata uspješno je rukovodio operacijama na Istočnom frontu, a 1916. je postavljen za prvog pomoćnika Štaba Vrhovne komande. Na tom položaju je praktično samostalno rukovodio vojnim operacijama, sve više preuzimajući i političko-ekonomsko vođenje rata, ali je smijenjen u oktobru 1918. poslije neuspjelih ofanziva u proljeće i ljeto te godine. Jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata. Djela: "Totalni rat", "Moje ratne uspomene 1914-1918.".
1944. - Objavljen prvi broj lista "Jedinstvo", namijenjen čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. list izlazi u Prištini, najprije jednom sedmično, a kasnije je postao dnevnik.
1945. - Karl Rener izabran za prvog predsjednika austrijske Druge republike.
1960. - Osnovan Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, poznat kao Vijetkong, antiamerički gerilski pokret koji je, u sadejstvu sa armijom Sjevernog Vijetnama, 1975. izvojevao pobjedu nad vojskom SAD i snagama južnovijetnamske marionetske vlade.
1968. - Umro američki pisac Džon Stajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, životu skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mlade generacije. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".
1970. - Pod pritiskom radničkih nemira ostavku podnio šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka, koga je naslijedio Edvard Gjerek.
1971. - Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podnio ostavku poslije poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u Istočnom Pakistanu i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.
1973. - Od eksplozije razorne bombe, aktivirane kad je naišao njegov automobil, u Madridu ubijen španski premijer Luis Karero Blanko.
1974. - Umro srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, umjetnik fine linije i plemenite materije. Studije je počeo na Umjetničkoj školi u Beogradu, a poslije prelaska preko Albanije u Prvom svjetskom ratu dospio je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, zatim u Pariz, gdje je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz, zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, s tematikom ženskog akta ili portreta i iskazao je posebnu sklonost u obradi rijetkog i skupocjenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.
1982. - Umro srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Djela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.
1982. - Umro poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".
1987. - U najvećoj mirnodopskoj nesreći na moru sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživjelo je 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" je bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.
1989. - SAD otpočele invaziju Paname sa 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika - premijera Manuela Antonija Norijege.
1990. - Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševarnadze iznenada podnio ostavku, upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
1992. - Na prvim višestranačkim izborima u Saveznoj Republici Jugoslaviji birani su poslanici Savezne skupštine, predsjednici Srbije i Crne Gore, poslanici republičkih skupština i organi lokalne vlasti. U prvom izbornom krugu za predsjednika Srbije među sedam kandidata izabran Slobodan Milošević. U Crnoj Gori su u prvom krugu od devet kandidata najviše glasova dobili Momir Bulatović i Branko Kostić, a u drugom krugu pobijedio je Bulatović.
1995. - Međunarodne snage pod nazivom IFOR preuzele misiju sprovođenja mira u BiH od snaga UN, u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim u Parizu šest dana ranije.
1995. - Američki avion "boing 757" sa 163 putnika i članova posade, koji je letio od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije, a nesreću je preživjelo četvoro ljudi.
1998. - Amerikanka nigerijskog porijekla Nkem Čukvu rodila osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj u svijetu. Najmanja beba je umrla sedam dana kasnije.
1999. - Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije portugalska enklava Makao je poslije skoro četiri i po vijeka postala integralni dio Kine. Taj lučki grad Portugalci su počeli da grade 1557, a ugovorom Lisabona i Pekinga grad i područje oko njega 1887. zvanično su postali portugalska kolonija.
2000. - Savjet bezbjednosti UN osudio albanske ekstremističke grupe na jugu Srbije i pozvao KFOR da preduzme konkretne mjere, koje bi onemogućile njihove dalje akcije.
2000. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nametnuo obiman paket zakona i amandmana da bi, kako je obrazloženo, obezbijedio da BiH održi "dinamiku ekonomske reforme". Nametnuti su Zakon o unutrašnjem platnom sistemu i Zakon o finansijskom poslovanju Republike Srpske. Nametnuti su amandmani na tri federalna zakona o privatizaciji, amandmani na federalni Zakon o porezu na dohodak, amandmani na federalni Zakon o doprinosima, amandmani na Zakon o carinskoj politici BiH.
2000. - SRJ primljena u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda.
2001. - Umro Leopold Sedar Sengor, senegalski filozof, književnik i državnik, predsjednik - Senegala, akademik.
2016. - Umrla Mišel Morgan /96/ - /Simon Rene Rusel/, francuska filmska, pozorišna i TV glumica i slikarka, najbolja glumica 1. filmskog festivala u Kanu. Filmovi: "Oluja", "Obala u magli", "Tegljači", "Ogledalo sa dva lica", "Detektiv mačak".
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:52

21.12.

1118. - Rođen kenterberijski nadbiskup Tomas Beket, koji je 1170. pogubljen zbog protivljenja namjeri engleskog kralja Henrija Drugog da smanji crkvenu vlast. Prethodno je bio blizak kraljev prijatelj i njegov kancelar do izbora za nadbiskupa 1162. godine. Protiveći se ograničavanju crkvene vlasti, posebno njenog sudstva, 1164. je emigrirao u Francusku. Po povratku je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države i odlukom Henrija Drugog je pogubljen u Kenterberijskoj katedrali. Proglašen je 1173. godine za sveca i njegov grob u toj katedrali je postao jedno od najprivlačnijih mjesta za hodočasnike u srednjovjekovnoj Evropi.
1375. - Umro italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od sto novela - "Dekameron", remek-djela italijanske proze. Iz tog djela, čija je osnovna poruka antiklerikalna, motive su uzimali Žan Molijer, Viljem Šekspir i Marin Držić. Napisao je i niz književnih djela u duhu tradicije srednjovjekovnog viteškog romana i više mitološko-alegorijskih radova, poput "Filostrata", "Filokole", "Fiametasa", "Tezeida" i "Ljubavnih vizija". Napisao je i "Danteov život". Njegovom smrću nestao je posljednji velikan iz florentinske trijade, koju su činili još Frančesko Petrarka i Dante Aligijeri.
1781. - Austrijski car Jozef Drugi ediktom "Patent o toleranciji" izjednačio sve vjere u monarhiji, davši slobodu vjeroispovijesti i pripadnicima ostalih religija i omogućivši njihovo zapošljavanje u sve državne i javne službe, što je do tada bilo privilegija isključivo rimokatolika.
1804. - Rođen engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, ranije torijevaca, dvaput premijer - 1868. i od 1874. do 1880. godine. Bio je jedan od glavnih protagonista ekspanzionističke politike Velike Britanije u drugoj polovini 19. vijeka. Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877, ratovao je protiv Avganistana i stavio ga pod britanski protektorat, a osvojio je i Kipar 1878. godine. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a podržavao je Austro-Ugarsku i Otomansko carstvo.
1817. - Guverner Laklan Mekvori formalno prihvatio naziv Australija za britansku koloniju.
1842. - Rođen ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Dela: "Uzajamna pomoć", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".
1879. - Rođen sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič Džugašvili /Staljin/, koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. godine organizovao je akcije bojovika, terorista koji su prema nalogu vođe boljševika Lenjina izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i - ulavnom poslije montiranih političkih procesa - eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su upućivani milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu. Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. godine bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, Jalti i u Potsdamu i prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija /INFORMBIRO/, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. je pokušao da se obračuna sa jugoslovenskim rukovodstvom. Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio ogroman ugled SSSR-a stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.
1881. - U Beogradu je osnovano Društvo novinara Srbije, jedno od najstarijih u Evropi. U Beogradu su tada izlazila 22 lista i časopisa. Predsjednik prvog Upravnog odbora Društva bio je srpski pisac Laza Kostić, tada urednik "Srpske nezavisnosti".
1892. - Rođena engleska spisateljica Sisil Izabel Ferfild, poznata kao Rebeka Vest, koja je poslije boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. godine napisala opsežno putopisno-istorijsko djelo "Crno jagnje i sivi soko". Junaci njenih djela su izuzetne ličnosti, koje se suprotstavljaju destruktivnim nagonima. Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izvještaji s Nirnberškog procesa njemačkim i austrijskim ratnim zločincima poslije Drugog svjetskog rata. Ostala djela: romani "Vojnikov povratak", "Sudija", "Harijet Hjum", "Opori glas", "Trska koja misli", studije o veleizdaji "Značenje izdaje", "Voz baruta".
1917. - Rođen njemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972. godine, majstor kratke priče i dočaravanja atmosfere, likova i situacija u nekoliko rečenica. Ogroman uspjeh njegovih djela /najprevođeniji je njemački pisac poslije Drugog svjetskog rata/ zasnovan je na kombinaciji aktuelnosti tema s tradicionalnim načinom pripovijedanja i psihološki uvjerljivim portretima "malih ljudi", podesnim za identifikaciju. Djela: romani "I ne reče ni riječi", "Kuća bez čuvara", "Bilijar u pola deset", "Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", zbirke pripovijedaka "Putniče, naiđeš li u Spa...", "Sabrano ćutanje doktora Murkea", pripovijetke "Voz je bio tačan", "Na kraju službenog puta", "Izgubljena čast Katarine Blum".
1918. - Rođen austrijski političar Kurt Valdhajm, koji je kao oficir vojske nacističke Njemačke počinio ratne zločine u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji i Grčkoj, ali je ipak 1972. postao generalni sekretar UN i ostao na tom položaju do 1981. godine. To je dugo prikrivano, ali i kada je izbilo na vidjelo, izabran je 1985. za austrijskog predsjednika, zbog čega su mnoge zemlje bojkotovale susrete s Austrijom na najvišem nivou, izuzev Vatikana i pojedinih arapskih država.
1937. - Rođena američka filmska glumica Džejn Fonda, kćerka filmske zvijezde Henrija Fonde, koja je ispoljila i veliku društvenu angažovanost, posebno u protivljenju učešća vojske SAD u Vijetnamskom ratu. Filmovi: "Barbarela", "Konje ubijaju, zar ne" /nagrada "Oskar"/, "Klut" /nagrada "Oskar"/, "Povratak ratnika" /nagrada "Oskar"/, "Julija", "Na zlatnom jezeru", "Kineski sindrom 2".
1937. - U Holivudu održana premijera filma Volta Diznija "Snježana i sedam patuljaka", prvog cjelovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.
1940. - Umro američki pisac Frensis Skot Ficdžerald, predstavnik "izgubljene generacije" i "doba džeza" poslije Prvog svjetskog rata. Slikao je mladu i dokonu novčanu aristokratiju, koja - osim u mladost i moć novca - ne vjeruje u druge vrijednosti, niti je zanimaju društvene grupe, izuzev povlašćenih. Djela: romani "Veliki Getsbi", "Blaga je noć", zbirka pjesama, eseja i bilježaka "Prskanje", knjiga proze "Priče iz doba džeza".
1945. - Umro američki general Džordž Smit Paton, poslije saobraćajne nesreće u Njemačkoj, koji se u Drugom svjetskom ratu istakao kao energičan i vješt komandant oklopnih jedinica. Napisao je memoare "Rat kako sam ga ja vidio".
1953. - Bivši iranski premijer Mohamed Mosadik, zbačen s vlasti u vojnom udaru u avgustu 1953, osuđen na tri godine zatvora zbog navodnog pokušaja pobune protiv šaha Reze Pahlavija. Od 1944. je vodio borbu protiv stranih petrolejskih kompanija, ali je zbog otpora feudalaca na čelu sa šahom, koji je bio štićenik stranog kapitala, izgubio premijerski položaj.
1958. - General Šarl de Gol izabran za prvog predsjednika Pete republike, dobivši novim ustavom ovlašćenja kakva do tada nije imao nijedan predsjednik Francuske.
1967. - Luis Vaškanski, prvi čovjek kome je presađeno tuđe srce, umro u južnoafričkom gradu Kejptaunu 18 dana poslije operacije.
1972. - Istočna i Zapadna Njemačka potpisale ugovor o dobrosusjedskim odnosima i uspostavile diplomatske veze, formalno okončavši neprijateljstvo koje je trajalo više od dvije decenije.
1988. - Avion američke kompanije "Pan Am" na liniji London-Njujork eksplodirao iznad škotskog mjesta Lokerbi, a u nesreći je poginulo svih 259 putnika u "boingu 747" i 11 ljudi na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.
1989. - Predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku proglasio vanredno stanje u zapadnoj regiji Timiš, nakon što su u Temišvaru dva dana prije toga izbile masovne demonstracije protiv njegovog diktatorskog režima. Nemiri su se ubrzo prenijeli u Bukurešt i cijelu zemlju, pa je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut njegov režim. Poslije suđenja po hitnom postupku on je sa suprugom Elenom strijeljan u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu.
1993. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio Ministarstvo bezbjednosti, nasljednika moćne tajne policije KGB, rekavši da je to učinio, jer je ono propustilo da ga blagovremeno upozori na opasan razvoj događaja i zato što te snage, koje su decenijama zastrašivale ruske građane, nije moguće reformisati.
1995. - U gradu Badrašin, 28 kilometara južno od Kaira, poginulo 75 ljudi kada je putnički voz udario u drugi voz u gustoj magli.
2004. - Rusko Ministarstvo inostranih poslova ocijenilo necjelishodnim paket sankcija prema Republici Srpskoj koji je donio visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.
2004. - Skupština Srbije usvojila Zakon kojim se izjednačavaju prava pripadnika partizanskog i Ravnogorskog pokreta.
2010. - Bivši argentinski diktator Horhe Rafael Videla osuđen na doživotni zatvor zbog zločina tokom vladavine vojne hunte u Argentini. Za zločine tokom vojnog režima od 1976. do 1983. osuđeno je i 44 bivša vojna ili policijska zvaničnika. Tokom vladavine Videle ubijeno je najmanje 30.000 pristalica opozicije i aktiivista za ljudska prava, a tijela mnogih od njih nikada nisu nađena.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:54

22.12.

69. - U Rimu cara Aula Vitelija ubile pristalice Tita Flavija Vespazijana, koji se u Egiptu proglasio carem.
640. - Saraceni zauzeli Aleksandriju, dvije godine nakon što su otpočeli invaziju na Egipat.
1639. - Rođen francuski pisac Žan Rasin, istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, uprostio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".
1666. - Umro italijanski slikar Gverčino, pripadnik bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Najviše je oslikavao crkve i palate i posebno je poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palati Kasino Ludovizi, koja je jedan od najljepših primjera iluzionističkog slikarstva.
1790. - Ruske trupe pod komandom Aleksandra Suvorova razbile Turke i zauzele grad Ismail, važnu luku u delti Dunava.
1858. - Rođen italijanski kompozitor Đakomo Pučini, čije se opere odlikuju tipično italijanskim karakteristikama: jakim emocijama, patetičnošću i sentimentalnošću. Djela: opere "Boemi", "Toska", "Madam Baterflaj", "Manon Lesko", "Djevojka sa Zapada", "Đani Skiki", "Turandot" /nedovršena/.
1880. - Umrla engleska spisateljica DŽordž Eliot, koja je realistički opisivala englesku provinciju. Pri tome je otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu s humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1894. - Francuski artiljerijski kapetan Alfred Drajfus je, na osnovu montirane optužbe da je NJemačkoj prodavao vojne tajne, osuđen na doživotnu robiju. Poslat u jedan od najzloglasnijih zatvora na svijetu - na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je najslavniji pisac tog vremena - Emil Zola - koji je pod naslovom "Optužujem" u otvorenom pismu predsjedniku Republike hrabro i odlučno obrazložio sve činjenice i vatrenim riječima izrazio uvjerenje u Drajfusovu nevinost. Rehabilitovan je tek 1906, vraćen u vojsku i unaprijeđen u čin majora.
1905. - U Moskvi izbila pobuna radnika, koja je brzo ugušena u krvi.
1917. - U Brest-Litovsku u Prvom svjetskom ratu počeli mirovni pregovori NJemačke i nove ruske vlade, uspostavljene Oktobarskom revolucijom.
1940. - U saobraćajnoj nesreći poginuo američki pisac Natanijel Vest, slikar užasa ljudske sudbine. NJegovo šokantno, groteskno, gorko i satirično-komično djelo nastalo je u bolnoj konfrontaciji s najbesmislenijim i najapsurdnijim vidovima američkog društva. Djela: romani "Gospođica usamljena srca", "Dobar milion", "Dan skakavca".
1942. - Američki bombarderi napali glavni grad Burme Rangun, koji su u Drugom svjetskom ratu okupirali Japanci.
1943. - Ustaše su izvršile zločin nad srpskim stanovništvom sela Bitunja Gornja, šest kilometara od Stoca. Selo je teško postradalo od hrvatskih i muslimanskih ustaša obučenih u njemačke uniforme. Na kući u kojoj je izvršen ovaj užasni zločin SUBNOR je 1964. postavio ploču na kojoj piše da su zločin izvršile "sluge okupatora", ne pominjući imena ni nacionalnu pripadnost žrtava. U selu više nema Srba. Narednog dana, 23. decembra isti zločinci upali su u susjedno selo Zabrđe /Poljice/ i iz čista mira zapucali na srpske čobane i stoku koju su oni čuvali. Zajedno su ginuli ljudi, konji, goveda, ovce i koze i leševi su im ostali izmiješani.
1944. - Umro američki filmski glumac Hari Lengdon, glumac dječijeg lica, jedan od najupečatljivijih likova američke burleske u doba nijemog filma. Najčešće je tumačio sramežljive sanjalice, bojeći svoje likove gorkom i destruktivnom poetičnošću. Filmovi: "Siledžija", "Dugačke pantalone", "Troje su već gomila".
1956. - Posljednji britanski i francuski vojnici, koji su kao agresori učestvovali u Sueckom ratu, napustili su egipatski lučki grad Port Said.
1958. - Francuska i Egipat na dvogodišnjicu Sueckog rata potpisali trgovinski ugovor.
1968. - Sjeverna Koreja oslobodila 82 člana posade američkog špijunskog broda "Pueblo", 11 mjeseci pošto je sjevernokorejska mornarica zarobila brod, uhvativši ga u nedozvoljenoj misiji.
1969. - Umro američki filmski režiser austrijskog porijekla DŽozef fon Šternberg, vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta. Podjednako je upečatljiv u epskim scenama i u krupnim planovima izrazite plastičnosti i senzibiliteta, što je umnogome rezultat sjajne saradnje s glumicom Marlen Ditrih. Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".
1979. - Umro američki filmski producent Deril Frensis - Zanuk, koji je 1933. osnovao filmsku kompaniju "Tventi senčeri foks". Bio je producent niza značajnih filmova: "Plodovi gnjeva", "Sve o Evi", "Viva Zapata!", "Najduži dan", "Korijeni neba", "Mladi gospodin Linkoln".
1988. - Južna Afrika potpisala sporazum sa UN, kojim je dala nezavisnost Namibiji, posljednjoj koloniji u Africi, bivšoj njemačkoj koloniji, od Prvog svjetskog rata pod upravom Južne Afrike.
1989. - Umro irski pisac Semjuel Beket, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969, koji je 1953. dramom "Čekajući Godoa", najznačajnijim dramskim tekstom epohe, otvorio eru "drame apsurda". U njegovim djelima dominira raspad građanskog društva, dehumanizujuća slika čovjeka i beznadežna situacija neobičnih bića na kraju svijeta i vremena, što simboliše apsurdnost ljudske egzistencije. Živio u Francuskoj i pisao na francuskom jeziku, smatrajući da se tek na stranom jeziku može pisati bez stila, što je bio njegov ideal. Ostala djela: roman "Marfi", trilogija "Moloa", "Malone umire", "Neimenljivi", drame "Kraj igre", "Posljednja traka", "Igre bez riječi", "Srećni dani", "Igra", "Ne ja".
1989. - Rumunski predsjednik Nikolae Čaušesku sa suprugom Elenom helikopterom pobjegao iz Bukurešta, čime je poslije 24 godine okončana njegova diktatorska vladavina. Uskoro su uhapšeni i tri dana kasnije strijeljani u Trgovištu.
1990. - Bivši lider sindikata "Solidarnost" Leh Valensa poslije izborne pobjede preuzeo dužnost predsjednika Poljske.
1992. - U Tripoliju saopšteno da je poginulo svih 158 Libijaca i stranaca prilikom pada libijskog aviona "boing 727". Avion je letio na domaćoj liniji.
1993. - Umro srpski pisac i likovni kritičar jevrejskog porijekla Oto Bihalji - Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću "Nolit" i uređivao književno-politički časopis "Nova literatura". Zbog procesa Otokaru Keršovaniju bio je prinuđen da emigrira i u NJemačkoj je uređivao časopis proleterskih pisaca "Linkskurve". Kao aktivni antifašista 1933. je u Parizu osnovao Institut za borbu protiv fašizma, a 1936. je otišao u Španiju, gdje se na strani republikanaca borio protiv fašističkih snaga Fransiska Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprinio tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Djela: roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umjetnička kritika "Osvajanje neba", "Misli i boje", "Susreti sa mojim vremenom", "Jugoslovenska skulptura XX vijeka", "Graditelji moderne misli", "Naivna slika svijeta", "Prodori moderne umjetnosti", "Kraj umjetnosti u doba nauke?", "Maske svijeta", "Revizija umjetnosti", "Modern German art", "Goja i mi", "Kapričosi", "Užasi rata", "Anri Ruso, život i djelo" , monografije "Krsto Hegedušić", "Gabrijel Stupica", "Bogosav Živković", "Vangel Naumovski", djelo o Španskom građanskom ratu "Španija između smrti i rađanja".
1993. - Alina Fernandes Revuelta, kćerka kubanskog predsjednika Fidela Kastra, napustila Kubu i dobila politički azil u SAD.
1993. - Južnoafrički parlament bijelaca okončao eru aparthejda, izglasavši većinom od 237 prema 45 prelazni ustav zemlje, što je omogućilo održavanje prvih sverasnih izbora u istoriji Južne Afrike.
1994. - Italijanski premijer Silvio Berluskoni, zbog optužbi za korupciju podnio ostavku, sedam mjeseci pošto je kao 53. poslijeratni šef vlade preuzeo kormilo koalicione vlade konzervativnih partija.
1996. - Gerilci peruanskog ljevičarskog pokreta "Tupak Amaru" su "božićnim gestom", kako su ga nazvali, oslobodili 225 talaca u japanskoj ambasadi u Limi, zadržavši 140 talaca.
2000. - Šef ruske medijske grupe "Medija most" Vladimir Gusinski pušten iz zatvora u Španiji uz kauciju od milijardu pezeta /šest miliona evra/.
2001. - Savjet ministara potvrdio odluku federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova o oduzimanju državljanstva za 94 lica, uglavnom iz islamskih zemalja, koja su državljanstvo BiH stekla na nezakonit način.
2004. - Dvojica francuskih novinara doputovala u Pariz nakon što ih je u Iraku oslobodila militantna iračka grupa, koja ih je držala u zatočeništvu četiri mjeseca.
2009. - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu osudio BiH zbog diskriminacije Jevreja i Roma, jer im uskraćeno pravo da učestvuju u izborima, uključujući i mogućnosti da budu birani na najviše funkcije.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 18:56

23.12.

1777. - Rođen ruski car Aleksandar Prvi Pavlovič Romanov, koji je po stupanju na prijesto 1801. otpočeo seriju liberalnih reformi. Za vrijeme njegove vladavine /do smrti 1825/ Rusija je teritorijalno proširena. Savezništvo koje je 1807. zaključio s francuskim carem Napoleonom Prvim - protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s Austrijom, Pruskom i Engleskom - iskoristio je da u ratu protiv Švedske otrgne Finsku, koja je 1809. priključena Rusiji kao velika kneževina. Pripojio je i velike dijelove Poljske, a poslije pobjede u ratu s Otomanskim carstvom, i Besarabiju. Savezništvo je raskinuto Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. tokom kojeg je francuska armija pretrpjela uništavajući poraz, a Aleksandar Prvi je trijumfalno ušao u Pariz, gdje su vođeni mirovni pregovori.
1790. - Rođen francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Šampolion je 1822. dešifrovao hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid i utvrdio da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.
1804. - Rođen francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev, najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici i istoriji, koje je obnovio prodornim analizama djela i pisaca. Ostala djela: pjesme "Život, poezija i misli Žozefa Delorma", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".
1810. - Rođen njemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus, koga smatraju osnivačem moderne arheologije. NJegove "Egipatske hronologije" utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske istorije.
1832. - Francuska zauzela Antverpen, primoravši Holandiju da prizna nezavisnost Belgije.
1834. - Umro engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus, poznat po "zakonu stanovništva". Prema tom zakonu, stanovništvo se uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.
1861. - Otomansko carstvo primorano da prihvati ujedinjenje Vlaške i Moldavije u državu pod nazivom Rumunija.
1872. - Umro francuski pisac Teofil Gotje, majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umjetnost radi umjetnosti". Djela: pjesme "Emalji i kameje", proza "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas", kritike "Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina", "Istorija romantizma".
1888. - U trenucima depresije holandski slikar Vinsent van Gog odsjekao svoje lijevo uvo.
1918. - Rođen njemački državnik Helmut Šmit, jedan od lidera Socijaldemokratske partije, koji je poslije povlačenja Vilija Branta od 1974. do 1982. bio kancelar Zapadne NJemačke. Prethodno je u Brantovoj vladi od 1969. do 1972. bio ministar odbrane, a do 1974. ministar privrede i finansija.
1920. - Francuska i Velika Britanija odobrile konvenciju kojom su određene granice Sirije i Palestine.
1925. - Rođen francuski političar Pjer Ežen Beregovua, šef francuske vlade od aprila 1992. do marta 1993, kad je podnio ostavku poslije izbornog poraza socijalista na parlamentarnim izborima. Nekoliko sedmica kasnije se ubio, našavši se pod snažnim medijskim pritiskom zato što je navodno svojevremeno dobio povoljan stambeni kredit.
1933. - Rođen japanski car Akihito, koji je na prijesto stupio 1990, poslije smrti svoga oca - cara Hirohita.
1943. - Vrhovna komanda savezničkih snaga za Sredozemlje i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije postigli su u Drugom svjetskom ratu sporazum o prihvatanju jugoslovenskih izbjeglica. Dogovoreno je njihovo prebacivanje u sjevernu Afriku i stvaranje izbjegličkih zbjegova.
1948. - U Tokiju izvršena smrtna kazna nad sedmoricom japanskih ratnih zločinaca, uključujući bivšeg premijera Hidekija Tođa, koje je Međunarodni vojni sud osudio na smrt zbog zločina protiv čovječnosti u Drugom svjetskom ratu.
1953. - Strijeljan bivši šef zloglasne sovjetske političke policije NKVD i potpredsjednik sovjetske vlade Lavrentije Pavlovič Berija, koji je uhapšen sredinom 1953, poslije smrti diktatora Josifa Staljina, pod optužbom da je kovao zavjeru da preuzme vlast u SSSR-u. U "velikim čistkama" organizovao je fizičke likvidacije boljševičkih prvaka i od 1938. rukovodio je aparatom na čelu sistema koncentracionih logora u koje su bili zatočeni milioni ljudi. Upamćen je po patološkim sklonostima, uključujući seksualno iskorišćavanje djevojaka i mladih žena, koje je "lovio" krstareći automobilom po Moskvi. Potom bi silovane žene likvidirao.
1963. - Na grčkom putničkom brodu "Lakonija", zahvaćenom požarom poslije eksplozije u sjevernom Atlantiku, poginulo 128 ljudi, a 908 je spaseno prije nego što je 29. decembra brod potonuo.
1964. - Na Cejlonu /Šri Lanka/ u toku naleta ciklona poginulo najmanje 2.000 ljudi.
1972. - Umro ruski konstruktor aviona Andrej Nikolajevič Tupoljev, koji je rukovodio izradom više od sto tipova aviona, uključujući bombardere i džinovski ANT-20. Poslije Drugog svjetskog rata konstruisao je putničke avione, među kojima i "TU-144", prvi supersonični avion u svijetu.
1972. - U zemljotresu, koji je pogodio glavni grad Nikaragve Managvu, poginulo 7.000 ljudi.
1989. - SAD ojačale okupacione snage u Panami sa još 2.000 vojnika, tako da je u gušenju neočekivano jakog otpora pristalica nekadašnjeg štićenika Vašingtona, panamskog premijera generala Manuela Antonija Norijege, učestvovalo 26.000 vojnika. Kasnije je otkriveno da su oni počinili mnoge zločine nad panamskim civilima, ali SAD, zahvaljujući dominantnoj poziciji u svijetu, ni na koji način nisu pretrpjele posljedice zbog zlodjela u panamskoj operaciji niti su neprijatne činjenice privukle ozbiljniju pažnju medija.
1990. - Većina Slovenaca na referendumu se izjasnila za otcjepljenje od Jugoslavije.
1994. - Republika Srpska i vlada u Sarajevu, poslije mirovne misije bivšeg predsjednika SAD DŽimija Kartera, potpisale četvoromjesečno primirje, počev od 1. januara 1995. godine. Oružane snage pod kontrolom sarajevskih vlasti prekršile su primirje 40 dana prije isteka tog roka ofanzivama na Vlašić i Majevicu, a vodeće sile Zapada nisu to čak ni verbalno osudile.
1995. - U indijskom gradu Dabali, sjeverno od NJu Delhija, požar je u banketnoj sali u vrijeme školske svečanosti progutao najmanje 538 žrtava, mahom djece između četiri i po i 14 godina.
1996. - Na Jamajci četiri žene zaređene u sveštenički čin, što je bio prvi takav slučaj u 330-godišnjoj istoriji anglikanske crkve u karipskom području.
1997. - Umro japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".
1998. - Vrhovni sud Belgije presudio da je bivši generalni sekretar NATO pakta Vili Klas kriv za "pasivnu korupciju" u skandalu "Agusta - Daso", odnosno podmićivanju prilikom ugovaranja vojnih isporuka.
2001. - Haški tribunal potvrdio i treću optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koja ga tereti za genocid, teška kršenja ženevskih konvencija i zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH.
2006. - Savjet bezbjednosti UN uveo sankcije Iranu na trgovinu osjetljivim nuklearnim materijalima i balističkim raketama.
2013. - Umro Mihail Kalašnjikov koji je dizajnirao najpopularniju svjetsku pušku AK-47. Automatska puška koja je dobila ime po njemu napravljena je 1947. godine. 
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 19:01

24.12.


1167. - Rođen engleski kralj DŽon, mlađi sin Henrija Drugog, poznat kao DŽon Bez Zemlje. Tokom vladavine od 1199, kad je na prijestolu naslijedio brata Ričarda Prvog, obnovio je rat sa francuskim kraljem Filipom Drugim Avgustom, koji mu je preoteo nekoliko velikih posjeda, uključjući Normandiju 1205. Takođe se 1208. sukobio s papom Inoćentijem Trećim, osporavajući mu izbor kenterberijskog nadbiskupa, zbog čega ga je Vatikan 1212. ekskomunicirao iz Crkve. U sukobu s plemstvom 1215. morao je da popusti i potpiše "Veliku povelju sloboda" u Engleskoj, kojom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.
1491. - Rođen španski sveštenik Injasio de Lojola, osnivač rimokatoličkog jezuitskog reda 1534. Kao oficir je ranjen u borbi protiv Francuza, potom je studirao teologiju u Barseloni i na Sorboni, gdje je postao magistar teologije. Za "generala" jezuitskog reda izabran je 1541. i taj položaj je zauzimao do smrti 1556. Izradio je ustav jezuita i priručnik "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".
1524. - Umro portugalski moreplovac Vasko de Gama, koji je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike, zahvaljujući čemu su detaljnije upoznati obrisi afričkog kopna, a Indijski okean uvršten u svjetska mora. To je doprinijelo razvoju trgovine zapadne Evrope s Azijom i jačanju moći Portugalije. Prilikom drugog putovanja u Indiju 1502. je uspostavio portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg je umro u Indiji.
1798. - Rođen poljski pisac jevrejskog porijekla Adam Mickijevič, najveći poljski romantičar, čija djela odlukuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U mladosti je zbog učešća u ilegalnom omladinskom udruženju "Filomati", bliskom masonima, 1823. prognan u Rusiju, gdje se družio s istaknutim ruskim intelektualcima i piscima. Odatle je emigrirao u NJemačku, potom u Švajcarsku i Italiju, a zatim je u Parizu predavao slovensku književnost. Umro je u Otomanskom carstvu 1855, što ga je spriječilo da u vrijeme Krimskog rata formira poljske legione za borbu protiv Rusije. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju - "Pan Tadeuš" - opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Velenrod", drama "Zadušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".
1818. - Rođen engleski fizičar DŽejms Preskot DŽul, poznat po zakonu o toploti koju razvija struja u provodniku i po eksperimentalnom određivanju mehaničkog ekvivalenta toplote. NJemu u čast međunarodna mjerna jedinica za energiju, rad i količinu toplote nazvana je "džul" /oznaka J/. Termodinamički proces pretvaranja toplotne energije u mehaničku, na osnovu kojeg rade turbomlazni avioni, nazvan je "DŽulov ciklus".
1822. - Rođen engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold, značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao varvarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".
1838. - Osam godina nakon što je hatišerifom priznao Srbiji unutrašnju samoupravu turski sultan Mahmud Drugi, uz podršku Rusije, privremeno ograničio vlast srpskog kneza Miloša Obrenovića.
1863. - Rođen srpski državnik LJuba Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i bio dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a 1901. je s Jašom Prodanovićem osnovao Samostalnu radikalnu stranku, za čijeg predsjednika je izabran 1912. Prvi put ministar prosvjete je postao 1904, na tom položaju je bio i od 1914. do 1917. u vladi Nikole Pašića i treći put 1918. Jedan je od tvoraca Krfske deklaracije. Poslije stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1919. je postao predsjednik novostvorene Demokratske stranke, iste godine premijer, a vladu je drugi put sastavio 1924.
1863. - Umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "NJukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi osamnaestog vijeka", istorijsko djelo "Četiri DŽordža".
1865. - U mjestu Pulaski u američkoj državi Tenesi osnovana bjelačka rasistička organizacija Kju-Kluks-Klan.
1883. - Rođen srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, majstor s izrazitim osjećanjem za boju. Poslije studija u Minhenu, Rimu i Parizu proputovao je Španiju, sjevernu Afriku i Italiju i dugo je živio u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predjele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andrea Lota, da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionizma, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osjećanje za boju i prozračna atmosfera. U posljednjoj fazi se približio lirskoj apstrakciji.
1904. - U Londonu, na sceni Teatra Vojvode od Jorka, prvi put izveden komad u kome se pojavio lik Petra Pana
1905. - Rođen Hauard Hjuz, američki filmski producent, avijatičar i konstruktor letjelica.
1906. - Emitovan prvi radio-program u svijetu. Sa svoje eksperimentalne radio-stanice u Brent Roku, u američkoj državi Masačusets, američki fizičar, inženjer i pronalazač u oblasti radio-tehnike Redžinald Obri Fesenden emitovao je program koji su pratili brodski radio-operateri u prečniku od oko 25 kilometara.
1912. - Naredbom Radomira Putnika, ministra vojnog u Nišu osnovana Vazduhoplovna komanda srpske vojske. Nekoliko mjeseci ranije, po objavljivanju opšte mobilizacije u osvit balkanskih ratova, šest pilota na školovanju u Francuskoj dobilo je naredbu da se odmah vrate kući. Bili su to poručnici Jovan Jugović i Miloš Ilić, potporučnik Živojin Stanković, narednik Mihajlo Petrović i podnarednici Miodrag Tomić i Vojislav Novčić. Prvu eskadrilu činilo je 12 aviona. Zajedno sa montažnim hangarima, u Francuskoj ih je kupljeno osam, a u Rusiji dva. Još dva su zaplijenjena od Turaka. Baza je bio aerodrom na Trupalskom polju kod Niša. Vatreno krštenje dogodilo se marta 1913. godine, prilikom borbi za oslobođenje Skadra od Turaka, kada je poginuo i prvi srpski pilot - Mihajlo Petrović. Datum osnivanja Vazduhoplovne komande srpske vojske obilježava se kao Dan vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije.
1914. - Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu prvi put u istoriji doživjela napad iz vazduha - kad je njemački avion bacio jednu bombu na Dover.
1921. - Umro Đorđe Stanojević, fizičar, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, upravnik Astronomske i meteorološke opservatorije, konstruktor prve radio-stanice u Beogradu, pionir elektrifikacije u Srbiji.
1922. - Rođena američka filmska glumica Lusi DŽonson, poznata kao Ava Gardner, koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje".
1942. - Ubijen francuski admiral Žan Luj Gzavije Fransoa - Darlan, komandant sjevernoafričkih snaga kvislinškog režima Anrija Filipa Petena. Suprotno Petenovoj naredbi, tokom iskrcavanja angloameričkih trupa u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu olakšao im je napredovanje, naredivši prekid vatre. "Slobodni Francuzi" su ga ipak i dalje smatrali izdajnikom i jedan pristalica generala Šarla de Gola je u Alžiru izvršio atentat na njega.
1942. - Na njemačkom eksperimentalnom poligonu u mjestu Pinemunde u Drugom svjetskom ratu uspješno je testirana nova raketa "Zemlja - Zemlja", nazvana "FZG76", koja je kasnije postala poznata kao raketa "fau 1".
1943. - Predsjednik SAD Frenklin Rozevelt saopštio da će savezničkim trupama u invaziji na Evropu pod njemačkom okupacijom u Drugom svjetskom ratu komandovati general Dvajt Ajzenhauer.
1944. - U Novom Sadu počeo da izlazi dnevnik "Sabad Vajdašag", list mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji, koji je u septembru 1945. preimenovan u "Mađar so".
1951. - Libija proglašena nezavisnom državom pod kraljem Idrizom Prvim.
1953. - Na Novom Zelandu voz se survao u jednu rijeku i poginuo je 151 putnik.
1982. - Umro francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom nadrealista, koji se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".
1991. - Mihail Gorbačov predao Borisu Jeljcinu komandu nad sovjetskim nuklearnim oružjem.
1992. - Predsjednik SAD DŽordž Buš amnestirao bivšeg ministra odbrane Kaspara Vajbergera i još pet funkcionera umiješanih u skandal "Irangejt".
1993. - Albanija i Makedonija uspostavile diplomatske odnose na nivou ambasada.
1994. - Islamski teroristi prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje i uzeli za taoce 239 ljudi.
1995. - Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.
2000. - Tokom četvorodnevne pobune u zatvorima u Turskoj ubijeno 28 ljudi.
2008. - Umro britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke spoljne politike. NJegova najznačajnija djela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan".
2008. - Umro Semjuel Hantington, američki politikolog. Harvardski profesor, postao je poznat po teoriji "Sukoba civilizacija" prvobitno publikovanoj u poznatom časopisu "Forin arers" i kasnije u istoimenoj knjizi. Iako njegova teorija nije bila ni nova ni originalna predstavljena je kao pravo otkriće u tadašnjim okolnostima. U vrijeme predsjednika Kartera 1977/1978. godine radio je kao koordinator planiranja za Nacionalni savjet bezbjednosti SAD.
2009. - Rusija uspješno izvršila probno ispaljenje interkontinentalnog balističkog projektila "RS-20V".
2011. - Umro Johanes Hesters, holandski glumac i pjevač, omiljeni pjevač Adolfa Hitlera.
2014. Šinzo Abe postao novi premijer Japana deset dana poslije pobjede njegove Liberalno demokratske partije na parlamentarnim izborima.
2016. - Umro Ričard Parfit, engleski muzičar, gitarista grupe "Status kvo".
2017. - U udaru tropske oluje "Tembin" na Filipinima je stradalo 208 osoba, 164 osobe se vode kao nestale, dok je 40.000 stanovnika napustilo svoje domove. 
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 19:05

25.12.

800. - Papa Lav Treći u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula njemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona Prvog.
1066. - U Vesminsterskoj katedrali u Londonu za engleskog kralja krunisan normanski vojvoda Vilijam Prvi Osvajač, nakon nešto više od dva mjeseca pošto su Normani pod njegovom komandom kod Hestingsa potukli vojsku Harolda Drugog, posljednjeg saksonskog kralja Engleske.
1642. - Rođen engleski fizičar, matematičar, mehaničar i astronom Isak NJutn /prema pojedinim izvorima datum njegovog rođenja je 4. januar 1643, univerzitetski profesor na Kembridžu, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti 1727. bio je predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Nezavisno od Vilhelma Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 algebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. U čast NJutna znakom N se obilježava sila.
1688. - U Francusku pobjegao DŽejms Drugi, posljednji engleski kralj iz dinastije Stjuart, zbačen zbog apsolutističke politike i naturanja rimokatoličke vjere.
1721. - Rođen engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".
1741. - Švedski fizičar Anders Celzijus izumio skalu od 100 stepeni za mjerenje temperature.
1776. - General DŽordž Vašington prebacio snage kojima je komandovao preko rijeke Delaver u NJu DŽersiju i izveo iznenadni napad na njemačke plaćenike koji su se u američkom ratu za nezavisnost borili za račun Britanaca.
1868. - Zbog finansijskih teškoća u Beogradu prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.
1870. - Rođena njemačka revolucionarka Roza Luksemburg, jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Poljske 1893. i Komunističke partije NJemačke 1918, predstavnik lijevog krila Druge internacionale. U Prvom svjetskom ratu je kao dosljedni antimilitarista bila protiv ratnih kredita. Težeći objedinjenju ljevice, početkom rata je sa njemačkim revolucionarom Karlom Libknehtom osnovala grupu "Internaconala", kasnije nazvanu "Spartakov savez", iz kojeg je nastala Komunistička partija. Proganjana je i često hapšena, a poslije propasti novembarske revolucije u NJemačkoj 1918. zvjerski je usmrćena sa Libknehtom 15. januara 1919. Napisala je više marksističkih teorijskih djela, uključujući "Akumulaciju kapitala".
1876. - Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali DŽina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana, koji se sa Mahatmom Gandijem i DŽavaharlalom Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Potom se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.
1899. - Rođen američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica". Kao jednu od najvećih glumačkih ličnosti u istoriji filma potvrdio ga je tek posmrtni mit poslije 1957. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".
1914. - U Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo je na snagu legendarno nezvanično "božićno primirje" - kada je grupa britanskih i njemačkih vojnika obustavila paljbu, izašla iz rovova i susrela se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.
1918. - Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsjednik Egipta od oktobra 1976. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili islamski teroristi, ogorčeni što je sklopio mir sa Izraelom.
1926. - Japanski regent princ Hirohito naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita.
1938. - Umro češki pisac Karel Čapek, čije djelo odlikuje odbrana čovjeka od samovolje velikih i skepsa prema svemu što prijeti primarnim vrijednostima života. U utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog", "Krakatit" i "Rat ljudi i daždevnjaka" upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame "Bijela bolest" i "Mati". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Raspeće", "Mučne pripovijetke", drame "Rozumovi univerzalni roboti", "Razbojnik", romani "Hordubal", "Meteor", "Običan život", putopisne kozerije "Putopisi iz Italije", "Putopisi iz Engleske", eseji i feljtoni "Kritika riječi", "O najbližim stvarima", "Razgovori sa T. G. Masarikom".
1941. - Japanska armija u Drugom svjetskom ratu okupirala Hong Kong poslije 17 dana opsade.
1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković strijeljan u okupiranom Beogradu pošto ga je uhapsila specijalna policija. Završio je konzervatorijum u Pragu, gdje je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svjetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svjetskom ratu uključio se u Narodnooslobodilački pokret i u ilegalo nastavio da komponuje, stvorivši najznačajnije djelo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".
1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo u Drugom svjetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se navodi: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrijednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj mjeri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".
1971. - U toku požara u jednom hotelu u prestonici Južne Koreje - Seulu život izgubilo 139 ljudi.
1977. - Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u istoriji filma. U SAD je otišao 1910. i počeo u filmskim burleskama Maka Seneta, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna - skitnice. NJegov izvorni humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti - izražen likom dobroćudne skitnice Čarlija - učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti. Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, njegov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI Edgar Huver, a u vrijeme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora DŽozefa Makartija, pa je 1952. emigrirao u Švajcarsku, gdje je je umro. Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada "Oskar" za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u NJujorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Hong Konga".
1979. - Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a izvan Varšavskog pakta, što je zvanična Moskva objasnila namjerom da zaustavi građanski rat u toj zemlji.
1983. - Umro katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.
1989. - Zbačeni rumunski diktatorski par Nikolae i Helena Čaušesku strijeljan u Trgovištu poslije tajnog suđenja.
1991. - Ostavku podnio sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, od osnivanja SSSR-a 1922. sedmi /i posljednji/ lider najveće države u svijetu. NJegovi prethodnici bili su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Jurij Andropov i Konstantin Černjenko.
1995. - Umro je američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Din Martin, koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem DŽerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vestern i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvoro za Teksas".
1995. - U poplavama na istoku Južne Afrike život izgubilo najmanje 124 ljudi.
1997. - Na Kubi prvi put poslije tri decenije javno i svečano proslavljen Božić. Predsjednik Fidel Kastro proglasio je taj dan praznikom u čast pape koji je narednog mjeseca posjetio Kubu.
2005. - Umrla Birgit Nilson, švedska operska pjevačica i najveći vagnerijanski sopran poslije Drugog svjetskog rata. Slavu je stekla 1959. u njujorškoj Metropoliten operi pjevajući Izoldu u Vagnerovom "Tristanu i Izoldi".
2006. - Umro Džejms Braun, američki soul-pjevač. NJegov ples na sceni bio je uzor mnogim zvijezdama poput Mika DŽegera i Majkla Džeksona.
2016. - U padu ruskog vojnog aviona na letu iz Sočija ka Latakiji u Siriji stradali svi putnici i članovi posade, njih 92, među kojima i 64 pripadnika ansambla "Aleksandrov".
2016. - Umro Džordž Majkl, britanski pop pjevač i kompozitor.
- Danas dio hrišćana slavi Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Većina pravoslavaca Božić slavi 7. januara (25. decembar prema julijanskom kalendaru).
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 19:11

26.12.

800. - Papa Lav Treći u Rimu krunisao franačkog vladara Karla Velikog za svetog rimskog cara, što će biti titula njemačkih i austrijskih monarha do vremena Napoleona Prvog.
1066. - U Vesminsterskoj katedrali u Londonu za engleskog kralja krunisan normanski vojvoda Vilijam Prvi Osvajač, nakon nešto više od dva mjeseca pošto su Normani pod njegovom komandom kod Hestingsa potukli vojsku Harolda Drugog, posljednjeg saksonskog kralja Engleske.
1642. - Rođen engleski fizičar, matematičar, mehaničar i astronom Isak NJutn /prema pojedinim izvorima datum njegovog rođenja je 4. januar 1643, univerzitetski profesor na Kembridžu, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti 1727. bio je predsjednik Londonskog kraljevskog društva. Nezavisno od Vilhelma Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 algebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. U čast NJutna znakom N se obilježava sila.
1688. - U Francusku pobjegao DŽejms Drugi, posljednji engleski kralj iz dinastije Stjuart, zbačen zbog apsolutističke politike i naturanja rimokatoličke vjere.
1721. - Rođen engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".
1741. - Švedski fizičar Anders Celzijus izumio skalu od 100 stepeni za mjerenje temperature.
1776. - General DŽordž Vašington prebacio snage kojima je komandovao preko rijeke Delaver u NJu DŽersiju i izveo iznenadni napad na njemačke plaćenike koji su se u američkom ratu za nezavisnost borili za račun Britanaca.
1868. - Zbog finansijskih teškoća u Beogradu prestao da izlazi časopis "Vila", koji je 1865. pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković.
1870. - Rođena njemačka revolucionarka Roza Luksemburg, jedan od osnivača Socijaldemokratske partije Poljske 1893. i Komunističke partije NJemačke 1918, predstavnik lijevog krila Druge internacionale. U Prvom svjetskom ratu je kao dosljedni antimilitarista bila protiv ratnih kredita. Težeći objedinjenju ljevice, početkom rata je sa njemačkim revolucionarom Karlom Libknehtom osnovala grupu "Internaconala", kasnije nazvanu "Spartakov savez", iz kojeg je nastala Komunistička partija. Proganjana je i često hapšena, a poslije propasti novembarske revolucije u NJemačkoj 1918. zvjerski je usmrćena sa Libknehtom 15. januara 1919. Napisala je više marksističkih teorijskih djela, uključujući "Akumulaciju kapitala".
1876. - Rođen pakistanski državnik Mohamed Ali DŽina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana, koji se sa Mahatmom Gandijem i DŽavaharlalom Nehruom borio za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije. Potom se s njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.
1899. - Rođen američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica". Kao jednu od najvećih glumačkih ličnosti u istoriji filma potvrdio ga je tek posmrtni mit poslije 1957. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".
1914. - U Prvom svjetskom ratu na Zapadnom frontu stupilo je na snagu legendarno nezvanično "božićno primirje" - kada je grupa britanskih i njemačkih vojnika obustavila paljbu, izašla iz rovova i susrela se na ničijoj zemlji između zaraćenih strana.
1918. - Rođen egipatski državnik Anvar el Sadat, predsjednik Egipta od oktobra 1976. do oktobra 1981, kad su ga na vojnoj paradi u Kairu ubili islamski teroristi, ogorčeni što je sklopio mir sa Izraelom.
1926. - Japanski regent princ Hirohito naslijedio prijesto Japana poslije smrti oca cara Jošihita.
1938. - Umro češki pisac Karel Čapek, čije djelo odlikuje odbrana čovjeka od samovolje velikih i skepsa prema svemu što prijeti primarnim vrijednostima života. U utopističkim romanima "Fabrika apsolutnog", "Krakatit" i "Rat ljudi i daždevnjaka" upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame "Bijela bolest" i "Mati". Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Raspeće", "Mučne pripovijetke", drame "Rozumovi univerzalni roboti", "Razbojnik", romani "Hordubal", "Meteor", "Običan život", putopisne kozerije "Putopisi iz Italije", "Putopisi iz Engleske", eseji i feljtoni "Kritika riječi", "O najbližim stvarima", "Razgovori sa T. G. Masarikom".
1941. - Japanska armija u Drugom svjetskom ratu okupirala Hong Kong poslije 17 dana opsade.
1942. - Srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković strijeljan u okupiranom Beogradu pošto ga je uhapsila specijalna policija. Završio je konzervatorijum u Pragu, gdje je doktorirao muzikologiju. Bio je profesor Muzičke škole "Stanković" u Beogradu, dirigent Beogradske filharmonije, saradnik mnogih listova i časopisa. Između dva svjetska rata učestvovao je u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, pisao muzičku kritiku. U Drugom svjetskom ratu uključio se u Narodnooslobodilački pokret i u ilegalo nastavio da komponuje, stvorivši najznačajnije djelo - "Herojski oratorijum". Komponovao je i simfonijske poeme "Ozareni put" i "Burevesnik" i balet "Čovek koji je ukrao sunce".
1943. - Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije poslalo u Drugom svjetskom ratu premijeru Vinstonu Čerčilu telegram u kojem se navodi: "Naša politika mora da se osloni na činjenicu - partizani će zavladati u Jugoslaviji. Oni su za nas u vojnom pogledu od velike vrijednosti i moramo im pružiti punu podršku. Vojni razlozi važniji su od političkih. U najvećoj mjeri se može sumnjati u tačnost shvatanja da monarhiju i dalje treba smatrati elementom jedinstva u Jugoslaviji".
1971. - U toku požara u jednom hotelu u prestonici Južne Koreje - Seulu život izgubilo 139 ljudi.
1977. - Umro engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin, jedan od pionira kinematografije i najvećih umjetnika u istoriji filma. U SAD je otišao 1910. i počeo u filmskim burleskama Maka Seneta, ali se brzo osamostalio i stekao svjetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna - skitnice. NJegov izvorni humanizam, izgrađen u vrijeme teške mladosti - izražen likom dobroćudne skitnice Čarlija - učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih ljudskih vrijednosti. Mada nikad nije propovijedao radikalizam bilo kojeg oblika, njegov filmski opus bio je dovoljan razlog da ga godinama progoni šef FBI Edgar Huver, a u vrijeme antikomunističke histerije u SAD postao je žrtva američkog republikanskog senatora DŽozefa Makartija, pa je 1952. emigrirao u Švajcarsku, gdje je je umro. Snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dodijeljena mu je nagrada "Oskar" za životno djelo. Filmovi: "Idila u polju", "Pasji život", "Mirna ulica", "Hodočasnik", "Dječak", "Potjera za zlatom", "Cirkus", "Svjetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u NJujorku", "Svjetlosti pozornice", "Grofica iz Hong Konga".
1979. - Sovjetske trupe ušle u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a izvan Varšavskog pakta, što je zvanična Moskva objasnila namjerom da zaustavi građanski rat u toj zemlji.
1983. - Umro katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najvećih nadrealističkih umjetnika. Studirao je u rodnoj Barseloni, a od 1919. je živio u Parizu. Kratko je stvarao pod uticajem kubizma, ali je od 1924. izgradio neponovljiv lični stil, zasnovan na krajnje spontanom registrovanju formi i znakova koji evociraju podsvjesne predstave primarnih i elementarnih vitalnih stanja.
1989. - Zbačeni rumunski diktatorski par Nikolae i Helena Čaušesku strijeljan u Trgovištu poslije tajnog suđenja.
1991. - Ostavku podnio sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, od osnivanja SSSR-a 1922. sedmi /i posljednji/ lider najveće države u svijetu. NJegovi prethodnici bili su Vladimir Lenjin, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Jurij Andropov i Konstantin Černjenko.
1995. - Umro je američki filmski glumac, pjevač i zabavljač Din Martin, koji je početnu slavu stekao u tandemu s komičarem DŽerijem Luisom, s kojim je snimio 18 filmova. Igrao je i u mnogim vestern i kriminalističkim filmovima. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Rio Bravo", "Četvoro za Teksas".
1995. - U poplavama na istoku Južne Afrike život izgubilo najmanje 124 ljudi.
1997. - Na Kubi prvi put poslije tri decenije javno i svečano proslavljen Božić. Predsjednik Fidel Kastro proglasio je taj dan praznikom u čast pape koji je narednog mjeseca posjetio Kubu.
2005. - Umrla Birgit Nilson, švedska operska pjevačica i najveći vagnerijanski sopran poslije Drugog svjetskog rata. Slavu je stekla 1959. u njujorškoj Metropoliten operi pjevajući Izoldu u Vagnerovom "Tristanu i Izoldi".
2006. - Umro Džejms Braun, američki soul-pjevač. NJegov ples na sceni bio je uzor mnogim zvijezdama poput Mika DŽegera i Majkla Džeksona.
2016. - U padu ruskog vojnog aviona na letu iz Sočija ka Latakiji u Siriji stradali svi putnici i članovi posade, njih 92, među kojima i 64 pripadnika ansambla "Aleksandrov".
2016. - Umro Džordž Majkl, britanski pop pjevač i kompozitor.
- Danas dio hrišćana slavi Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Većina pravoslavaca Božić slavi 7. januara (25. decembar prema julijanskom kalendaru).
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Uto 27 Dec - 19:13

27.12.

1571. - Rođen njemački astronom, matematičar i fizičar Johan Kepler, koji je s tri zakona o kretanju planeta konačno utvrdio valjanost heliocentričnog sistema i udario temelje nove astronomije. Izračunao je i površinu i zapreminu geometrijskih tijela koja do tada nisu proučavana.
1822. - Rođen francuski hemičar i biolog Luj Paster, član Francuske akademije, pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra. Dokazao je da bakterije izazivaju truljenje i otkrio da se hrana može konzervisati zagrijavanjem, najčešće u trajanju od 30 minuta, do određene temperature, što sprečava razmnožavanje bakterija. Osnovao je mikrobiologiju i stereohemiju. Organizovao je čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.
1831. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin brodom "Bigl" isplovio iz Plimuta, započevši petogodišnju ekspediciju tokom koje je sakupio ogroman materijal na osnovu kojeg je napisao epohalno djelo "Postanak vrsta". Na obalama Južne Amerike i ostrvima u Tihom okeanu proučavao je geološke formacije, biljke i životinje. Zaključio je da su se živi organizmi postepeno mijenjali i zasnovao prvu naučnu teoriju o evoluciji živih bića, nazvanu, prema njegovom prezimenu, "darvinizam". "Postanak vrsta" je revolucionisao biologiju i izazvao žestoke napade crkvenih krugova.
1882. - U Beogradu objavljen sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa Srbije i SAD. U skupštini je pročitan ukaz kneza Milana Obrenovića o odobrenju Trgovinskog sporazuma i Konzularne konvencije dvije zemlje. Konvencija je štitila prava građana dviju država, što je posebno koristilo srpskim iseljenicima u SAD. Sporazum je obezbijedio građanima dviju zemalja slobodan ulaz, kretanje i boravak na bilo kom dijelu teritorije druge zemlje i obavljanje poslova uz ličnu i imovinsku zaštitu, na isti način kao i za građane tzv. najpovlašćenije nacije.
1904. - Rođena američka filmska glumica njemačkog porijekla Marija Magdalena fon Loš, poznata kao Marlen Ditrih, koja je snimila više od 50 filmova i važila za najtipičniji primjer vamp-glumice. Najveći dio života provela je u SAD, gdje je pobjegla od režima Adolfa Hitlera, odbivši 1937. sjajnu umjetničku karijeru u NJemačkoj, koju joj je ponudio nacistički diktator. Filmovi: "Plavi anđeo", "Žudnja", "Maroko", "Šangaj-ekspres", "Kismet", "Obešćašćena", "Svjedok optužbe", "Suđenje u Nirnbergu".
1927. - Pobjedom frakcije Josifa Staljina ruski revolucionar i bivši rukovodilac Crvene armije i prvi šef sovjetske diplomatije Lav Trocki isključen je iz Komunističke partije. Dvije godine kasnije protjeran je iz SSSR-a i ubijen u Meksiku 1940, po Staljinovom nalogu.
1941. - Sporazumom da bugarska fašistička armija okupira istočnu Srbiju u Sofiji su u Drugom svjetskom ratu završeni njemačko-bugarski pregovori. Bugarske okupatorske trupe su na osnovu tog sporazuma ubrzo zaposjele Niški, Moravski, Kruševački i Zaječarski okrug i počele - kao i u Prvom svjetskom ratu - teror nad srpskim civilima u ime velikobugarskog sna o "Bugar-Moravi" u sastavu Bugarske. Srpski narod je odgovorio oružanim otporom dok okupatori nisu izbačeni iz zemlje.
1944. - Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu završila opkoljavanje Budimpešte, koju su držale trupe nacističke NJemačke.
1945. - U Vašingtonu osnovan Međunarodni monetarni fond, stvoren radi unapređenja monetarne saradnje i rješavanja monetarnih problema u svijetu. Pravilnik o radu Fonda izradila je monetarna i finansijska konferencija 44 zemlje UN u ljeto 1944. u Breton Vudsu, koju je sazvao predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt.
1948. - Mađarske vlasti uhapsile rimokatoličkog kardinala Jožefa Mindsentija, žestokog antikomunistu. U vrijeme nemira u Budimpešti 1956. on je izašao iz zatvora i dobio azil u američkoj Ambasadi u glavnom gradu Mađarske, gdje je bio do 1971, kad mu je odobreno da otputuje u Rim.
1949. - Holandska kraljica Julijana potpisala dokument kojim je Indonezija dobila suverenitet poslije više od tri vijeka holandske kolonijalne uprave. Za prvog predsjednika Indonezije izabran je Ahmed Sukarno, vođa nacionalnooslobodilačkog pokreta.
1956. - Flota UN počela čišćenje Sueckog kanala poslije Sueckog rata, odnosno vojnog pohoda Velike Britanije, Francuske i Izraela na Egipat, zaustavljenog intervencijom Savjeta bezbjednosti UN.
1969. - Libija, Sudan i Ujedinjena Arapska Republika postigli dogovor da stvore vojni, politički i ekonomski savez.
1972. - Umro kanadski državnik Lester Bouls Pirson, šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1957. Zalagao se za mirno rješenje korejskog problema i istakao naporima za očuvanje mira u sueckoj krizi.
1972. - Australija obustavila vojnu pomoć Južnom Vijetnamu, okončavši učešće u Vijetnamskom ratu na strani SAD i njenih južnovijetnamskih marioneta.
1972. - Belgija, kao prva zemlja NATO pakta, uspostavila diplomatske odnose sa Demokratskom Republikom NJemačkom.
1975. - Više od 400 rudara poginulo poslije eksplozije u rudniku uglja u Časnali u indijskoj državi Bihar.
1978. - Umro alžirski državnik Huari Bumedijen, koji je predsjednik Alžira postao u junu 1965, kad je udarom bez prolivanja krvi oborio s vlasti Ahmeda Ben Belu.
1979. - Avganistanski predsjednik Hafizula Amin pogubljen poslije državnog udara koji su podržale sovjetske jedinice, ušavši dva dana ranije u Avganistan, u prvoj vojnoj intervenciji SSSR-a izvan zemalja Varšavskog pakta.
1985. - U istovremenim napadima palestinskih islamskih terorista na putnike ispred šaltera izraelske avikompanije "El Al" na aerodromima u Rimu i Beču ubijeno je 16 i ranjeno oko sto ljudi. Među žrtvama bilo je najviše Amerikanaca, što je bio jedan od povoda za kasnije američko bombardovanje Libije, pod optužbom da pruža utočište teroristima.
1989. - Egipat i Sirija poslije 12 godina obnovili pune diplomatske odnose.
1992. - Američki "lovci" oborili irački vojni avion iznad južnog Iraka zato što su navodno dvije iračke borbene letjelice namjeravale da napadnu američke avione tipa "F-16".
1994. - Islamski teroristi u Alžiru ubili četiri rimokatolička sveštenika.
1995. - Izraelski vojnici napustili Ramalu, okončavši time povlačenje iz svih šest gradova na Zapadnoj obali, koje su predati na upravu Palestincima na osnovu sporazuma Izraela i PLO.
1998. - Irak saopštio da ne priznaje zone zabranjenog leta koje je poslije Zalivskog rata 1991. Zapad uspostavio iznad sjevernih i južnih dijelova te zemlje.
2002. U bombaškom napadu čečenskih pobunjenika, bombaša samoubica, na zgradu lokalnih vlasti u Groznom, poginulo je 63, a povrijeđeno 178 osoba, a od siline detonacije srušena je kompletna zgrada.
2007. - U samoubilačkom napadu u predgrađu Islamabada ubijen bivši pakistanski premijer i lider opozicije Benazir Buto, nakon predizbornog mitinga u gradu Ravalpindi. U napadu je poginulo još najmanje 20 ljudi, a u neredima koji su uslijedili ubijeno je više desetina osoba.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Ned 8 Jan - 9:02

28.12.

U Mount Vernonu 1954. rođen je Denzel Washington, američki filmski glumac, reditelj i producent. Oscar je dobio za najbolju sporednu ulogu u filmu “Rat za slavu” (Glory) 1989. godine te druge brojne nagrade u filmskoj karijeri

1836. Španija priznala nezavisnost Meksika, koji su španski konkvistadori osvojili 1526, razorivši državu Asteka.
1856. Rođen američki državnik Woodrow Wilson, predsjednik SAD-a od 1912. do 1920. Nakon bezuspješnih pokušaja da sondira teren za sklapanje mira između Antante i Centralnih sila i podmorničkog rata u kojem su Nijemci potapali i američke brodove, pristupio je 1917. Antanti i uveo SAD u Prvi svjetski rat. Na osnovu njegovog plana od 14 tačaka, Nijemci su 11. novembra 1918. potpisali primirje. Na njegovu inicijativu osnovana je Liga naroda, ali nije uspio da ubijedi Kongres u to da SAD pristupe toj međunarodnoj organizaciji. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1920.
1895. U pariskom restoranu Grand Café braća Louis i Auguste Lumiere organizovala prvu filmsku projekciju. Prikazani su kratki filmovi o izlasku radnika iz fabrike, željezničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Ovaj datum uzima se kao dan rođenja kinematografije.
1908. U zemljotresu koji je razorio Messinu, drugi po veličini grad na italijanskom ostrvu Sicilija, poginulo više od 82.000 ljudi.
1923. Umro francuski inženjer Alexandre Gustave Eiffel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.

1925. Ruski pjesnik Sergej Jesenjin izvršio samoubistvo. Bio je jedan od najpopularnijih pjesnika 20. vijeka čije je pjesničko djelo, a posebno stil života, imalo značajan uticaj na rusku i evropsku omladinu.
1947. U Egiptu umro bivši italijanski kralj Vittorio Emmanuel III, posljednji monarh Italije (1900-1946).
1950. U Korejskom ratu kineske trupe prešle 38. paralelu.
1962. U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, osnovan Front za oslobođenje Mozambika (Frelimo), pod čijim je vođstvom zemlja poslije dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975. Nakon sticanja nezavisnosti izbio je građanski rat između Frelima i rivalskog pokreta Renamo koji je trajao gotovo dvije decenije.
1968. U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi uništili 13 arapskih aviona.
1974. U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskoj planinskoj oblasti Karakom poginulo 5.200 ljudi.
1989. Bivši prvi sekretar Komunističke partije Aleksander Dubček izabran za predsjednika parlamenta Čehoslovačke, vrativši se nakon dvije decenije na političku scenu. Glavni inspirator i vođa Praškog proljeća smijenjen je nakon intervencije Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.
2002. Na godišnjem kongresu Islamske reformske partije u Sani (Jemen) ubijen istaknuti član vodeće opozicione partije u zemlji, Socijalističke partije, Jarallah Omar. Ubio ga je Alija Jaralah, član islamske opozicione partije Islah. 
2004. Umro Jerry Orbach, američki glumac koji se proslavio ulogama na Broadwayu, u filmovima, kao i u poznatoj TV seriji “Red i zakon”. Svojim ulogama je dobio reputaciju izvornog Njujorčanina.
2005. U Beogradu umro dramski umjetnik Stevo Žigon, koji je najznačajnija glumačka ostvarenja postigao na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, kao i u brojnim ulogama na filmu, radiju i televiziji.
2007. Ukinuta monarhija u Nepalu, koji je postao savezna demokratska republika.
2017. U bombaškom napadu na zgradu kulturnog centra Tabyan u Kabulu poginula 41 osoba, a 84 ranjene.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Ned 8 Jan - 9:06

29.12.

Revolucionarna privremena skupština za prvog predsjednika Kine 1911. izabrala je Sun Yat Sena, čime je poslije više od tri milenijuma ukinuta monarhija. U Republici Kini smatraju ga ocem domovine

1721. Francuzi su okupirali ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu. Ostrvo je 1810. potpalo pod britansku vlast, a nezavisnost je steklo 1968.
1800. Rođen američki pronalazač Charles Goodyear, koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka. Njegov izum doprinio je brzom razvoju industrije gume, posebno proizvodnji automobilskih guma.
1809. Rođen William Ewart Gladstone, četiri puta premijer Velike Britanije između 1868. i 1894. Poznat po političkim i socijalnim reformama, smatra se jednim od najvećih britanskih državnika.
1835. Umro Filip Višnjić, slijepi pjesnik-guslar, Srbin iz Bosne, koji je opjevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Vuk Karadžić je 1815. zapisao mnoge njegove pjesme, među kojima su najpoznatije “Početak bune na dahije” i “Boj na Mišaru”.
1876. Rođen katalonski violončelista i dirigent Pablo Casals, koji je otvorio novu epohu u sviranju violončela. Napustio je Španiju kada je Francisco Franco došao na vlast i do smrti 1973. živio je u Francuskoj i Portoriku.

1914. Počela bitka kod Sarikamiša u Prvom svjetskom ratu, u kojoj je, mnogo slabija, ruska vojska nanijela težak poraz turskoj armiji. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.
1921. Rođen pisac Dobrica Ćosić (“Deobe”, “Koreni, “Vreme smrti”, “Otpadnik, “Vernik”, “Stvarno i moguće”). Bio je prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije od juna 1992. Smijenjen je u junu 1993. Umro je 18. maja 2014.
1940. Njemačko vazduhoplovstvo izvelo je najteže bombardovanje Londona u Drugom svjetskom ratu, koje je britanskoj prijestonici nanijelo najveća razaranja od velikog požara 1666, kada su uništene četiri petine grada.
1944. Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu ušle su u Budimpeštu.
1973. Filipinski diktator Ferdinand Marcos nastavio je da vlada po okončanju drugog predsjedničkog mandata, iako po ustavu nije mogao da bude biran. Vladao je dekretima dok u pobuni 1986. nije zbačen. 
[You must be registered and logged in to see this image.]
Miroslav Krleža/
1981. U Zagrebu umro hrvatski književnik Miroslav Krleža. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovijetke, drame i eseje (“Hrvatski bog Mars”, “Gospoda Glembajevi”, “U agoniji”).
1981. U Sarajevu je otvorena Akademija scenskih umjetnosti. 
[You must be registered and logged in to see this image.]
Vaclav Havel/ 
1989. Parlament Čehoslovačke izabrao je za šefa države češkog pisca Vaclava Havela, dugogodišnjeg disidenta pod komunističkim režimom. Havel je naslijedio Gustava Husaka, koji je pod pritiskom javnosti podnio ostavku.
1996. Vlada Gvatemale i vođe gerilskog pokreta potpisali su sporazum kojim je poslije 36 godina zvanično okončan posljednji i najduži građanski rat u centralnoj Americi.
1999. U nevremenu koje je zahvatilo više evropskih zemalja život je izgubilo oko 130 ljudi.
2001. Oko 300 ljudi je poginulo, a najmanje 120 je povrijeđeno, u požaru koji je izbio od varnica vatrometa u trgovinskom centru u Limi, glavnom gradu Perua.
2013. Michael Schumacher je doživio nesreću na skijanju na Alpama u Francuskoj, kada je pao i udario glavom o kamen, zadobivši teže povrede.
2017. Deset vjernika je ubijeno, a pet ranjeno u oružanom napadu dva napadača na koptsku crkvu Mar Mina u egipatskom gradu Helwan, južno od Kaira.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Ned 8 Jan - 9:12

30.12.


U Mostaru je 1895. rođen književnik Hamza Humo. Uređivao je list Zabavnik, bio urednik Gajreta, a 1927. objavio je “Grozdanin kikot”. Po motivima romana “Adem Čabrić” (1947), snimljena je tv-serija “Kože”
1691. Umro engleski hemičar i fizičar Robert Boyle, koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja.
1803. U sastav SAD-a ušla dotadašnja francuska kolonija Louisiana, koju je ranije iste godine, pritisnut finansijskom oskudicom, francuski car Napoleon I prodao Amerikancima za 15 miliona dolara.
1847. Umro pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara.
1886. Njemačka i Portugal sporazumom odredili granice portugalske Angole i njemačke jugozapadne Afrike (Namibija).
[You must be registered and logged in to see this image.]
Hamza Humo/

2004. U Thousand Oaksu u Kaliforniji umro američki džez-muzičar, kralj svinga Artie Shaw. Važio je za vrhunskog klarinetistu. Komponovao je koncerte za klarinet i niz poznatih melodija: “Nightmare”, “Everything’s Jumpin”...
1903. U požaru u čikaškom pozorištu Irikvoi poginulo 588 ljudi.

1922. Zvanično osnovan Savez sovjetskih socijalističkih republika stvaranjem federalne zajednice od Rusije, Bjelorusije, Ukrajine i Transkavkaske federacije. Kasnije su se priključivale ili formirale druge sovjetske republike.
1928. Rođen američki muzičar Bo Diddley, gitarista, jedan od pionira rock and rolla.
1947. U Rumuniji pod pritiskom komunista abdicirao kralj Mihail I.
1968. Umro norveški državnik Trygve Lie, prvi generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1946. do 1952.


[You must be registered and logged in to see this image.]
Branko Mikulić/
1988. Jugoslovenski šef vlade Branko Mikulić i članovi njegovog kabineta podnijeli ostavke zbog opšteg nezadovoljstva ekonomskim prilikama. Tokom mandata njegovog nasljednika Ante Markovića Jugoslavija je razbijena.
1989. Poljska skupština uspostavila višepartijski politički sistem.
1990. Vlasti Albanije prvi put dozvolile Jevrejima iseljavanje u Izrael.
1993. Izrael i Vatikan potpisali sporazum o međusobnom priznavanju i uspostavljanju punih diplomatskih odnosa, okončavajući time dva milenijuma “bolnih odnosa između dvije velike religije” judaizma i rimokatoličanstva.
2002. Mwai Kibaki preuzeo dužnost predsjednika Kenije pošto su on i njegova koalicija Nacionalna duga izbornom pobjedom okončali poslije 24 godine vladavinu Daniela Arapa Moija i četiri decenije dugu vladavinu KANU partije.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Artie Shaw/
2004. U Thousand Oaksu u Kaliforniji umro američki džez-muzičar, kralj svinga Artie Shaw. Važio je za vrhunskog klarinetistu. Komponovao je koncerte za klarinet i niz poznatih melodija: “Nightmare”, “Everything’s Jumpin”...
2006. Bivši irački lider Saddam Hussein obješen u Bagdadu pošto ga je lokalni sud osudio na smrt zbog ubistva oko 150 šiita 80-ih godina prošlog vijeka. Vladao je Irakom, čvrstom rukom, punih 35 godina.
2006. Trajekt s najmanje 850 putnika potonuo u nevremenu u tjesnacu između indonezijskih otoka Java i Borneo.
2013. U eksploziji trolejbusa u Volgogradu, na jugu Rusije, 14 ljudi poginulo, a 28 povrijeđeno. Dan ranije 18 osoba je poginulo u samoubilačkom napadu teroriste na željezničku stanicu u istom gradu.
2015. Od početka godine u Evropu brodovima stigla 1.000.573 migranta, od kojih je 844.176 došlo u Grčku, a 152.700 u Italiju. Kopnom u Evropu je došlo još 34.215 migranata.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3844

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610Ned 8 Jan - 9:18

31.12.

Američki general George Marshall, načelnik Generalštaba kopnene vojske SAD (1939.-‘45.), rođen je 1880. Kao državni sekretar SAD (1947.-‘49.) sačinio je plan za obnovu poslijeratne Evrope (Maršalov plan) koji je prihvaćen na konferenciji 16 zemalja 1947. u Parizu. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.

406. Rijeku Rajnu prešla germanska plemena Vandala, Alana i Sveva i ovaj prelazak se tradicionalno smatra datumom konačnog kolapsa Limesa koji je Rimsko Carstvo štitio od barbara.
1600. Engleska kraljica Elizabeta I izdala je povelju o osnivanju Istočnoindijske kompanije za trgovinu, koja je krajem XVII vijeka imala znatna suverena prava kao što su pravo na vođenje rata i sklapanje mira, kovanje novca, da bi 1757. postala najjača vlast u Indiji. Velika Britanija je 1858. preuzela sve upravne funkcije kompanije.
1617. Rođen španski slikar Bartolomé Esteban Murillo, koji je stvorio tip Madone po modelu crnokose španske žene (slike za crkve u Sevilji). Pored religioznih tema, slikao je i prizore sa ulice - "Mali prosjak", "Deca jedu dinju".
1719. Umro je engleski astronom John Flamsteed, prvi kraljevski astronom, osnivač nacionalne opservatorije u Greenwich (1675).
1833. Britanske trupe zauzele Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, udaljena oko 500 kilometara od obale Argentine - nad kojima je dan ranije London proglasio suverenitet - i izbacile s njih argentinski garnizon.
1839. Francuski pionir fotografije Louis Daguerre snimio je prvu fotografiju Mjeseca.
1857. Kraljica Viktorija proglasila je Otawu za novi glavni grad Kanade.
1869. Rođen Henri Matisse, francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.
1871. August Šenoa završio je pisanje romana "Zlatarevo zlato", prvog historijskog romana hrvatske književnosti.
1877. U Švajcarskoj umro francuski slikar Gustave Courbet, osnivač realističke škole i jedan od prvih umjetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune 1871. Osuđivan i progonjen zbog svoje demokratske političke djelatnosti emigrirao je u Švajcarsku 1873.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Thomas Alva Edison
1879. Američki pronalazač Thomas Alva Edison prvi put je javno demonstrirao u Menlo parku u New Jerseyu, električnu sijalicu.
1911. Marija Sklodovska Kiri dobila je drugu Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanje radioaktivnih elemenata. Prvu je 1903. podijelila je sa suprugom Pjerom i Bekerelom.
1942. Japanci u Drugom svjetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.
1943. Odstupajući pred Crvenom armijom, Nijemci u Drugom svjetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza.
1946. Predsjednik SAD-a Harry Truman formalno je proglasio kraj Drugog svjetskog rata.
1968. Supersonični sovjetski putnički avion "TU-144" obavio je prvi let, nekoliko mjeseci prije britansko-francuske supersonične letjelice "Konkord".

[You must be registered and logged in to see this image.]
Kurt Waldheim/
1971. Austrijski političar i diplomata Kurt Waldheim preuzeo je dužnost generalnog sekretara UN-a, nakon što se sa tog mjesta povukao burmanski političar U Tant.
1981. U vojnom udaru koji je predvodio poručnik vazduhoplovstva Jerry Rawlings, u Gani je oborena civilna vlada Hile Limana.
1984. Radživ Gandi postao je premijer Indije nakon smrti svoje majke Indire Gandi.
1988. Indijska i pakistanska vlada su sklopile sporazum kojim su se obavezale da neće napadati nuklearna postrojenja u Pakistanu, odnosno Indiji.
1995. Američki inžinjeri završili su pontonski most preko Save, a potom su američki tenkovi i trupe iz sastava snaga UN-a za održanje mira ušli u Bosnu i Hercegovinu.
1998. Ministri finansija Evropske unije saopštili su definitivne kurseve prema kojima će se nacionalne valute 11 zemalja EU mijenjati u euro, kad jedinstvena evropska valuta 1. januara 1999. bude zvanično puštena u promet.
1999. Predsjednik Rusije Boris Jeljcin podnio je ostavku i za vršioca dužnosti šefa države imenovao Vladimira Putina, dotadašnjeg premijera.
1999. Predsjednik Paname Mireya Moscoso povratio je od SAD-a formalno kontrolu svoje zemlje nad Panamskim kanalom.
2001. Pakistanske vlasti uhapsile su više od 20 članova jedne od dve muslimanske militantne grupe, Lashkar-e-Taiba, koju je Indija optužila za napad na parlament kada je ubijeno 14 osoba.
2004. U Tajvanu je otvoren najviši neboder na svijetu - poslovna zgrada "Taypej 101", visoka 508 metara sa 101 spratom.
2004. U požaru tokom koncerta u jednom noćnom klubu u Buenos Ajresu u Argentini poginulo je 186 ljudi, a više stotina je povrijeđeno.
2007. U sukobima u Keniji zbog reizbora predsjdnika Mwaija Kibakija koji je tijesnom pobjedom osvojio drugi petogodišnji mandat, poginulo je oko 300 osoba, a oko 100.000 ljudi je raseljeno.
2011. Predsednik Nigerije proglasio vanredno stanje u četiri savezne države i zatvaranje dijela međunarodnih granica zbog terorističkih napada radikalne sekte Boko haram.
2014. U metežu koji je nastao tokom proslave Nove godine u kineskom gradu Shangaju 35 osoba je poginulo, a 42 su povrijeđene.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




"Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 28 Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
"Dogodilo se na današnji dan"
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Vaš današnji outfit
» Velika geografska otkrića i priče o istraživačima
» Ovo priželjkuje svaki student! Mirisali su ruzmarin i dogodilo se čudo!
» U eksperimentu koji traje čak 84 godine konačno se nešto dogodilo - evo što!
» Dirljiva životna priča
Strana 28 od 28Idi na stranu : Prethodni  1 ... 15 ... 26, 27, 28

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Istorija-