Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 "Dogodilo se na današnji dan"

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1 ... 15 ... 25, 26, 27
AutorPoruka
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Sub 19 Nov - 8:53

19.11.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan / Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, enciklopedista svjetskog glas


1711. Rođen Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pjesnik i akademik, enciklopedista svjetskog glasa. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755).
1988. U Beogradu na Ušću održan najveći miting u nizu takvih skupova koje je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević organizovao tokom godine širom Srbije. Skupu od oko milion ljudi obratio se i Milošević pozivajući ih na odbranu “srpskih nacionalnih interesa”, potpaljujući fitilj koji će u narednom periodu dovesti zemlju u stanje haosa.
1990. Lideri NATO-a i Varšavskog pakta potpisali sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi i o uništavanju dijela naoružanja i objavili da je okončan hladni rat između dva vojna bloka.

1996. Tokom prvog, historijskog susreta pape Ivana Pavla II i predsjednika Kube Fidela Castra u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve je prihvatio poziv da posjeti komunističku Kubu.
1998. Svjedočenjem nezavisnog tužioca Kennetha Starra, koji je optužio predsjednika SAD-a Billa Clintona za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno započet postupak impičmenta protiv šefa države, treći u američkoj historiji.
2007. Uhapšen Kije Sampan, jedan od najbližih saradnika ozloglašenog vođe Crvenih Kmera Pola Pota. Tribunal za genocid u Pnom Penu osudio ga je 7. augusta 2014. na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom strahovlade Crvenih Kmera u Kambodži od 1975. do 1979. godine, u kojem je stradalo između 1,4 i 1,7 miliona ljudi.
2014. U New Yorku umro Mike Nichols, američki režiser.




Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:11

20.11.

1818. Južnoamerički revolucionar i državnik Simon Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.
Lav Nikolajevič Tolstoj
1910. U Astapovu u Rusiji umro ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana ruske i svjetske književnosti. Romanom "Rat i mir" stvorio je tip romana vremena i prostora (roman-epopeja).
1924. U Turskoj ugušena pobuna Kurda, čija je teritorija ugovorom u Lausannei poslije Prvog svjetskog rata podijeljena između nekoliko država.

1925. Rođena ruska balerina Maja Pliseckaja, zvijezda Boljšog teatra gotovo pola vijeka. S 11 godina počela je da igra u baletskom horu, 1943. postala je solista, a potom primabalerina ostvarivši niz glavnih uloga u klasičnom i modernom baletu.
1945. Saveznička Kontrolna komisija dala je dozvolu za preseljenje šest miliona Nijemaca iz Češke, Poljske i Mađarske u zapadnu Njemačku.
1953. U Knežini kod Sokoca rođen Halid Bešlić, poznati bh. pjevač narodne muzike.
1959. Generalna skupština UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol.
1975. Umro španski diktator Francisco Franco, koji je 36 godina upravljao Španijom.
1979. Oko 200 suni muslimana pobunilo se u Saudijskoj Arabiji tokom hadža u Meki i uzelo za taoce oko 6.000 hadžija. Saudijska vlada je ugušila ustanak uz pomoć francuskih specijalaca.
1985. Američka softverska kompanija Microsoft pustila u prodaju novi operativni sistem za personalne računare Windows 1.0.
1998. Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija je lansirala prvi modul Međunarodne svemirske stanice, koji je koštao 60 milijardi dolara.
Alija Izetbegović  
2001. Prvi predsjednik Predsjedništva BiH, osnivač i dugogodišnji lider SDA Alija Izetbegović dobio međunarodnu nagradu Islamska ličnost godine. Nagradu je dodijelilo Ministarstvo vakufa Ujedinjenih Arapskih Emirata.
2002. Savjet za radiodifuziju Turske predložio državnom radiju i televiziji da počnu emitovanje programa na ranije zabranjenom kurdskom jeziku, što je korak naprijed ka članstvu u EU.
2003. U eksploziji automobila bombi u Istanbulu u blizini britanskog konzulata i ispred predstavništva londonske banke HSBC poginulo 27 osoba, među kojima i generalni konzul Velike Britanije Roger Short, a više od 450 ljudi je povrijeđeno.
2004. Predsjednica Šri Lanke Chandrika Kumaratunga ukinula 28-godišnji moratorij na smrtnu kaznu, nakon što je ubijen sudija Vrhovnog suda.
2006. Umro američki reditelj Robert Altman, dobitnik Oscara za životno djelo.
2009. Umrla švedska sopranistica i svjetski poznata operska zvijezda Elisabeth Söderström.
2015. U terorističkom napadu na hotel u Bamaku u Maliju poginulo 18 ljudi. Odgovornost za napad preuzela je domaća ekstremistička grupa, frakcija Al-Kaide.
2016. Najmanje 100 osoba je poginulo, a 150 povrijeđeno kada je 14 vagona putničkog voza iskočilo iz šina kod grada Kanapur u sjevernoj indijskoj pokrajini Uttar Pradesh. Voz je saobraćao na liniji Patna - Indore.


Poslednji izmenio kreja dana Sre 30 Nov - 6:48, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:16

21.11.


1694. - Rođen francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue, poznat kao Volter, jedan od najslobodoumnijih duhova 18. vijeka, saradnik prosvjetiteljske "Enciklopedije". Bio je veliki protivnik klerikalizma, ali ne i ateista. Dugo je živio u izgnanstvu, jedno vrijeme i na dvoru pruskog kralja Fridriha Drugog Velikog, a potom u Ferneju u Švajcarskoj i savremenici su ga nazivali "fernejski patrijarh". Djela: filozofski romani "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", epopeje "Anrijada", "Djevica orleanska", istorijska djela "Vijek Luja Četrnaestog", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Istorija Karla Dvanaestoga", tragedije "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Meropa", "Tankred", komedije "Senjorsko pravo", "Nanina", filozofski spisi "Traktat o metafizici", "Rasprava o čovjeku", "Filozofski rječnik", "Filozofska pisma".
1783. - Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije i Fransoa Loran izveli prvi uspješan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletjevši iznad Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.
1806. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta objavio Berlinski dekret o blokadi Velike Britanije, koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke, s namjerom da je ekonomski slomi.
1832. - Rođen srpski arhimandrit i istoričar Nićifor Dučić, predsjednik Srpskog učenog društva. Bogosloviju je završio u Beogradu, a opštu istoriju, geografiju i filozofiju studirao na Sorboni. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku Luke Vukalovića 1861. i 1862, potom prebjegao u Crnu Goru, a 1868. prešao u Srbiju. Bio je vođa dobrovoljačkih četa u srpsko-turskom ratu od 1876. do 1878, predsjednik Vrhovnog suda Srbije i poslanik. Svu imovinu ostavio je u dobrotvorne svrhe - u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti postoji njegov fond za nagrađivanje istorijskih djela. Kao sljedbenik Vuka Karadžića u "Srpsko-dalmatinskom mozaiku" štampao je radove Vukovom reformisanom azbukom.
1844. - Rođen srpski ljekar, pisac i političar Vladan Đorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog ljekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. U vrijeme kralja Milana Obrenovića bio je ministar i premijer, ali je emigrirao poslije vjeridbe kralja Aleksandra Obrenovića s dvorskom damom Dragom Mašin. Napisao je više djela iz srpske istorije, romana, putopisa i pripovijedaka.
1844. - Umro ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je satirična "pisma" i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova "naravoučenija" postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Djela: zbirke basni, komedije "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".
1855. - Švedska s Velikom Britanijom, Francuskom i Turskom zaključila savez protiv Rusije.
1869. - Rođen srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. vijeku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svjetskom ratu 1942. i 1943. bio predsjednik emigrantske jugoslovenske vlade, a poslije rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. U svijetu je bio izuzetno cijenjen i smatran jednim od navećih svjetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsjednik Šarl de Gol poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da taj dokument prouči i ocijeni. Umro je 1958. u emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Djela: "O suverenosti", "O državi" (Osnovi jedne pravne teorije o državi), "Ustavobranitelji i njihova vlada", "Svetozar Marković", "Makijaveli", "Druga vlada Miloša i Mihaila", "Vlada Milana Obrenovića", "Ustavno pravo Kraljevine Srbije", "Ustavno pravo Kraljevine SHS", "Vođe Francuske revolucije".
1902. - Rođen srpski slikar Marko Čelebonović, učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svjetskom ratu. Potom je bio profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije i doživotni predsjednik Međunarodnog udruženja likovnih umjetnika. Bio je član likovnih grupa "Oblik" i "Dvanaestorica". Snažno je uticao na generacije mlađih slikara.
1916. - Umro austrougarski car Franc Jozef Prvi, izazivač Prvog svjetskog rata napadom na Srbiju 1914. Od dolaska na prijesto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i provodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribjegavano nasilnoj germanizaciji, nazvan "Bahov apsolutizam", prema prezimenu ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha. U Krimskom ratu od 1853. do 1856. iznevjerio je Rusiju, uz čiju je pomoć slomio Mađarsku revoluciju. Izgubio je 1859. rat protiv Francuske i Pijemonta, a 1866. protiv Pruske i Italije. Poslije stvaranja "dvojne Monarhije" 1867, kad je naziv države promijenjen u Austro-Ugarska, okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući BiH 1878. i sklapajući savez s Njemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.
1933. - Poslije odluke predsjednika SAD Frenklina Ruzvelta o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa SSSR-om, prvi američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit stupio na dužnost.
1938. - Njemačka okupirala Sudete u Čehoslovačkoj poslije konferencije u Minhenu na kojoj su zapadne države tu oblast prepustile Adolfu Hitleru.
1944. - Predsjedništvo AVNOJ-a je u Drugom svjetskom ratu svu imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.
1974. - U eksplozijama, koje je u engleskom gradu Birmingem podmetnula Irska republikanska armija, poginula 21 osoba.
1977. - U jugoistočnoj Indiji ciklon usmrtio oko 3.000 ljudi, a ogromni talasi su zbrisali cijela sela.
1981. - Umro srpski pisac i istoričar umjetnosti i književnosti Milan Kašanin, prije Drugog svjetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a poslije rata Galerije fresaka. Pripovijetkama "Jutarnja i bdenja" i "Zaljubljenici" u srpsku literaturu je unio atmosferu vojvođanske palanke, romanom "Pijana zemlja" je naslikao potresnu priču o raspadanju porodice, a studijom "Srpska književnost u Srednjem veku" posegao ka korijenima srpske književne baštine. Ostala djela: pripovijetka "U senci slave", roman "Trokošuljnik", kritike "Savremeni beogradski umetnici", "Pronađene stvari", "Umetničke kritike", "Priviđenja", eseji "Sudbine i ljudi", djela iz istorije umetnosti "Kamena otkrića", "Srpska umetnost u Vojvodini", "Dva veka srpskog slikarstva", "Umetnost i umetnici".
1994. - Avijacija NATO-a, na zahtjev UNPROFOR-a, bombardovala aerodrom Udbine, na teritoriji Republike Srpske Krajine. Avioni su bombardovali piste za uzlijetanje i prilaze hangarima, bateriju za protivavionsku odbranu, kao i rakete "zemlja - vazduh". U napadima, koji su trajali 45 minuta, učestovalo je 39 aviona Sjeveroatlantskog saveza.
1995. - U američkom gradu Dejton parafiran sporazum o okončanju građanskog rata u bivšoj BiH.
2006. - Irak i Sirija obnovili diplomatske odnose poslije više od 25 godina.
2007. - U Banjaluci otvoren novi Administrativni centar Vlade RS.
- Danas je praznik Sveti arhanđel Mihailo, dan koji u narodu poznat kao Aranđelovdan. Ovo je jedna najčešćih srpskih krsnih slava, zaštitnik srpske kraljevske loze Nemanjića. Proslavaljanje ovog svetitelja ustanovljeno je u četvrtom vijeku. Sveti arhanđel Mihailo, starješina Božijih anđela (vjesnika), najčešće je predstavljan sa terazijama, jer se vjeruje da dijeli duše na pravedne i grešne.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:18

22.11.


1497. - Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.
1699. - Danska, Rusija, Pruska i Poljska, poslije pobjede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podjeli teritorija koje je Švedska držala pod okupacijom.
1819. - Rođena engleska spisateljica Meri En Evans, poznata kao DŽordž Eliot, koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu sa humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1830. - Belgijski kongres izglasao odluku o uspostavljanju monarhije.
1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. - Rođen francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".
1890. - Rođen francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je prava parlamenta, ojačao izvršnu vlast i ovlašćenja šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, s težnjom da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" , "Memoari nade".
1906. - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela svjetski signal za brodove u opasnosti - SOS.
1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, koji je briljantnom tehnikom stvarao pod uticajem različitih stilova. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.
1916. - Umro američki pisac DŽek London, jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "LJudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "DŽeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1943. - Liban stekao nezavisnost poslije ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska.
1954. - Umro ruski pravnik i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski komunistički diktator Staljin, odnosno serije montiranih političkih suđenja poslije kojih su likvidirani svi potencijalni Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije je postao 1949, a potom stalni predstavnik SSSR u UN, a na toj funkciji se i nalazio kada je umro.
1963. - Ubijen predsjednik SAD DŽon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsjednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je bio njegov ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald, koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo 22-godišnju zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. - Generalna skupština UN izglasala status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.
1975. - Kralj Španije postao Huan Karlos, dva dana poslije smrti diktatora Fransiska Franka, postavši prvi španski monarh poslije Alfonsa Trinaestog, koji je 1931. otišao u izbjeglištvo.
1980. - Umrla američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. godine u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".
1989. - Jugoslavija priznala Republiku Koreju i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.
1989. - Predsjednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
1990. - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnijela ostavku poslije 11,5 godina vladavine.
1991. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali postao generalni sekretar UN.
1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije u Jadranu počeli pomorsku blokadu da bi SR Jugoslaviji onemogućili snabdijevanje naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. - Poslije 1.253 dana blokade Savjet bezbjednosti UN jednoglasno trajno suspendovao sankcije protiv SR Jugoslavije.
1998. - Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga pronađeni su izbodeni nasmrt u svom stanu u Teheranu.
2001. - Na Sarajevskom groblju "Lav" ekshumirano grobno mjesto sa natpispom Anđa Bošnjak, čime je, nakon godinu dana, omogućen nastavak ekshumacija posmrtnih ostataka sarajevskih Srba iz masovne grobnice.
2004. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u BiH od NATO-a preuzeti Evropska unija.
2005. - Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije /CDU/ Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara NJemačke, zvanično je stupila na dužnost.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:21

23.11.
1497. - Portugalac Vasko da Gama postao prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike, tražeći morski put u Indiju.
1699. - Danska, Rusija, Pruska i Poljska, poslije pobjede nad švedskom vojskom, potpisale sporazum o podjeli teritorija koje je Švedska držala pod okupacijom.
1819. - Rođena engleska spisateljica Meri En Evans, poznata kao DŽordž Eliot, koja je, realistički opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osjećajnost, pomiješanu sa humorom, i uvjerenje da na ljude blagotvorno djeluju iskušenja i patnje. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".
1830. - Belgijski kongres izglasao odluku o uspostavljanju monarhije.
1868. - Izvedena prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji - "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
1869. - Rođen francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih djela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Djela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz SSSR-a", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".
1877. - Rođen mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom snagom vizija, dajući nov naglasak riječima i iskazima, podigao je mađarski pjesnički jezik na zavidnu visinu. Djela: "Nove pjesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Volio bih da me vole", "Ko je mene vidio", "Na čelu mrtvih".
1890. - Rođen francuski general i državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsjednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svjetskom ratu simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Anri Filip Peten formirao marionetsku vladu, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Poslije rata je rukovodio privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsjednik Francuske. Poslije alžirskog puča 1958. postao je premijer, a 1959. predsjednik Pete republike. Ograničio je prava parlamenta, ojačao izvršnu vlast i ovlašćenja šefa države. Uspio je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO paktu, posebno sa SAD, s težnjom da vrati uticaj Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se povukao s položaja. Djela: "Ratni memoari" , "Memoari nade".
1906. - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela svjetski signal za brodove u opasnosti - SOS.
1913. - Rođen engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, koji je briljantnom tehnikom stvarao pod uticajem različitih stilova. Djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", "Proljećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pjesama.
1916. - Umro američki pisac DŽek London, jedan od najčitanijih književnika u prvoj polovini 20. vijeka. Bavio se različitim zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Napisao je oko 50 pripovijedaka i romana. Djela: "Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "LJudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "DŽeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mjesečeva dolina", "Priče s južnih mora".
1943. - Liban stekao nezavisnost poslije ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska.
1954. - Umro ruski pravnik i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski komunistički diktator Staljin, odnosno serije montiranih političkih suđenja poslije kojih su likvidirani svi potencijalni Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935, šef sovjetske diplomatije je postao 1949, a potom stalni predstavnik SSSR u UN, a na toj funkciji se i nalazio kada je umro.
1963. - Ubijen predsjednik SAD DŽon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine prije nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je postao 1952. Za predsjednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Poslije očito namjerno traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je bio njegov ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Harvi Osvald, koji je pod krajnje sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.
1963. - Umro engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, koga su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja, paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter. Djela: romani "Vrli novi svijet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Poslije mnogo ljeta", "Vrijeme mora da stane", zbirke pripovijedaka "Mali Meksikanac", "Dvije ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Vječna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".
1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo 22-godišnju zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
1974. - Generalna skupština UN izglasala status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.
1975. - Kralj Španije postao Huan Karlos, dva dana poslije smrti diktatora Fransiska Franka, postavši prvi španski monarh poslije Alfonsa Trinaestog, koji je 1931. otišao u izbjeglištvo.
1980. - Umrla američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks-simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. godine u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čovječe", "Mura Brekendridž", "Učinila mu je krivo".
1989. - Jugoslavija priznala Republiku Koreju i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.
1989. - Predsjednik Libana Rene Muavad ubijen u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.
1990. - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnijela ostavku poslije 11,5 godina vladavine.
1991. - Egipatski diplomata Butros Butros Gali postao generalni sekretar UN.
1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije u Jadranu počeli pomorsku blokadu da bi SR Jugoslaviji onemogućili snabdijevanje naftom i drugim strateškim materijalima.
1995. - Poslije 1.253 dana blokade Savjet bezbjednosti UN jednoglasno trajno suspendovao sankcije protiv SR Jugoslavije.
1998. - Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar, otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga pronađeni su izbodeni nasmrt u svom stanu u Teheranu.
2001. - Na Sarajevskom groblju "Lav" ekshumirano grobno mjesto sa natpispom Anđa Bošnjak, čime je, nakon godinu dana, omogućen nastavak ekshumacija posmrtnih ostataka sarajevskih Srba iz masovne grobnice.
2004. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom će komandu nad mirovnom misijom u BiH od NATO-a preuzeti Evropska unija.
2005. - Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije /CDU/ Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara NJemačke, zvanično je stupila na dužnost.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:24

24.11.

1331. - Umro srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić (na fotografiji), sin kralja Milutina, pod čijom je vladavinom Srbija osigurala nadmoć na Balkanskom poluostrvu. Poslije očeve smrti u borbi za prijesto nadvladao je brata Konstantina i rođaka Vladislava, sina kralja Dragutina, i krunisan je 1322. u manastiru Žiča. Prethodno je, poslije pokušaja da zbaci oca, djelimično oslijepljen i protjeran u Carigrad. Pobijedio je 1329. vojsku bosanskih feudalaca, a kad su Bugarska i Romeja sklopile vojni savez protiv Srbije, ne čekajući napad potukao je Bugare kod Velbužda 1330. i osigurao prevlast nad Makedonijom, što je učvrstilo Srbiju kao najmoćniju silu na Balkanu. Kao uspomenu na tu bitku podigao je u Metohiji manastir Dečani, po kojem je nazvan Dečanski.
1632. - Rođen holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma. Izdržavao se brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru u Hajdelbergu, jer je želio da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. U mladosti je isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o tjelesnoj prirodi Boga. Zamišljao je Boga kao apsolutnu supstancu koja je uzrok samoj sebi. Dokazivao je da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti". Jedan je od osnivača liberalističke političke filozofije i znatno je uticao na francusku prosvjetiteljsku i njemačku filozofiju. Za života je objavio "Teološko-politički traktat" i "Principe filozofije Renea Dekarta", a posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika", podijeljeno u pet dijelova - o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi.
1642. - Holandski moreplovac Abel Janson Tasman južno od Australije otkrio ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.
1729. - Rođen ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najvećih vojskovođa 18. vijeka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale 57 pobjeda. U rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odnio blistave pobjede nad Turcima, a zatim u ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio osvajanjem sjeverne Italije i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Uz vojne nauke je proučavao matematiku, geografiju i istoriju. Mnogo je učinio u uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika. Krajem 1779. naimenovan je za vrhovnog carskog zapovjednika. U SSSR-u je 1942. uveden orden "Suvorov" za visoke vojničke vrline.
1859. - Objavljena epohalna knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina "Porijeklo vrsta", u kojoj je ovaj naučnik obrazložio teoriju evolucije.
1861. - Rođen njemački ljekar August Karl Gustav Bir, pionir moderne hirurgije, koji je primjenjivao nove metode operacija na krvnim sudovima i usavršio tehniku amputacije udova. NJegovo otkriće ubrizgavanja sintetičkih anestetičkih sredstava je donijelo olakšanje bolesnicima pri operaciji kičmene moždine. Tu "lumbalnu anesteziju" prvo je ispitao na sebi.
1864. - Rođen francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, jedan od velikana impresionizma 19. vijeka. U krugu boema na Monmartru bio je stalni posjetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća, što su bili motivi njegovih ulja i gvaševa.
1916. - Umro britanski konstruktor oružja, porijeklom Amerikanac - Hajrem Stivens Maksim, čiji je mitraljez, konstruisan 1884, nazvan "maksim".
1929. - Umro francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920. Kao pripadnik krajnje građanske ljevice u opoziciji se borio za demokratske reforme i oborio mnoge vlade, zbog čega je nazvan "tigar" i "rušilac vlada". U spoljnoj politici se protivio agresivnoj politici NJemačke i bio jedan od tvoraca Antante. Kao ministar vojske i premijer krajem Prvog svjetskog rata energično je tražio zajedničku savezničku komandu, na čelu s francuskim maršalom Ferdinanom Fošom. Na vlasti je sve više skretao udesno, oštro istupajući protiv radnika, a poslije rata je bio jedan od glavnih organizatora vojne intervencije protiv SSSR.
1941. - U Drugom svjetskom ratu počela njemačka ofanziva na Užice. Odstupnicu glavnine partizanskih snaga branio je Radnički bataljon i u neravnopravnoj borbi pet dana kasnije je na brdu Kadinjača, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo 180 branilaca.
1961. - Savjet bezbjednosti UN pozvao zemlje članice da Afriku pretvore u bezatomsku zonu.
1963. - Dva dana poslije atentata u Dalasu na predsednika SAD DŽona Kenedija mafijaš Džek Rubi je usred policijske stanice revolverskim hicem usmrtio osumnjičenog atentatora Lija Harvija Osvalda. Atentat u Dalasu je ostao misteriozan, a činjenica da je Rubi tako lako prišao Osvaldu poduprla je teoriju prema kojoj je Kenedi bio žrtva zavjere u kojoj je učestvovalo više atentatora iza kojih su stajali moćni krugovi kojima je Kenedi smetao.
1974. - Predsjednik SAD Džerald Ford i sovjetski vođa Leonid Brežnjev u Vladivostoku postigli privremeni sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.
1976. - U zemljotresu koji je razorio grad Muradije na istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi.
1980. - Probijena je lijeva cijev tunela "Vračar", novog željezničkog čvora u Beogradu. Tunel dug 3.504 metara je građen četiri godine i dva dana.
1989. - Poslije masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo je ostavku, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša, čime su s vlasti sišli svi političari koji su sarađivali u vojnoj intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968.
1992. - U najtežoj zabilježenoj nesreći u istoriji kineskog civilnog vazduhoplovstva pad aviona "boing 737" na jugu Kine nije preživio niko od 141 putnika i članova posade.
1995. - U Irskoj su glasači tijesnom većinom, uprkos žestokoj propagandi Rimokatoličke crkve, na referendumu izglasali ukidanje zabrane razvoda, koja je bila na snazi 70 godina.
1998. - General Emil Lahud, prvi predsjednik Libana poslije okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo je dužnost šefa države.
2001. - Papa Jovan Pavle Drugi ponudio "bezrezervno izvinjene" žrtvama koje su seksualno iskorištavali sveštenici katoličke crkve.
2012. - Umro Ektor Kamačo, portorikanski bokser, trostruki svjetski prvak u VBC i VBO verziji u lakoj i superlakoj kategoriji
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:27

25 .11.


1562. - Rođen Feliks Lope de Vega Karpio, najznačajniji španski dramski pisac, koji je prema predanju napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Zbog novina koje je uveo u dramsku tehniku žestoko su ga osporavali branioci klasične drame. Drame - u kojima je opisao sve društvene slojeve Španije s kraja 16. i početka 17. vijeka - sjajno je komponovao, majstorski stvarajući zaplete. Tvorac je komedije u tri čina, protkane tragičnim i komičnim momentima, s centralnim temama časti i ljubavi, vjere i morala. Djela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvijezda", "Madridski čelik", "Cvijeće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva djevojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuana", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pjesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.
1758. - Britanci okupirali Senegal.
1763. - Umro francuski pisac Abe Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.
1783. - Posljednji britanski vojnici napustili NJujork, na kraju Američkog rata za nezavisnost.
1826. - Rođen srpski pisac Jovan Đorđević, osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i jedan od osnivača Narodnog pozorišta u Beogradu, profesor istorije na Velikoj školi u Beogradu. Kratko je bio i ministar prosvjete. Objavio je "Opštu istoriju" i više prevoda, naročito za pozorište. Napisao je alegoriju "Markova sablja", iz koje je pjesma "Bože pravde", koja je postala srpska himna. Muziku himne komponovao je Davorin Jenko.
1835. - Rođen američki industrijalac škotskog porijekla Endrju Karnegi, koji je ogromno bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za zgradu i obezbijede njeno održavanje. Iz poslovnog života se povukao 1901, 18 godina prije smrti, a 1900. je objavio "Jevanđelje bogatstva", s tezom da "bogat čovjek umire sramno". Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.
1844. - Rođen njemački inženjer Karl Fridrih Benc, koji je 1885. konstruisao jedan od prvih automobila. Osnovao je kompaniju "Benc" za izradu benzinskih motora i automobila, od koje je udruživanjem nastao "Dajmler-Benc".
1877. - Izbila Topolska buna kad su Lepenički i Jasenički bataljon odbili da polože zakletvu i pođu na granicu uoči Drugog srpsko-turskog rata. Pobunjenici su, na čelu sa vodnikom Milovanom Žižićem, krenuli u Topolu da bi svrgli dinastiju Obrenović i doveli na vlast princa Petra Karađorđevića. Knez Milan Obrenović je poslao vojsku koja je brzo ugušila bunu, čijih je 70 učesnika optuženo za veleizdaju, a 23 osuđeno na smrt.
1881. - Rođen italijanski sveštenik Anđelo Đuzepe Ronkali, pod imenom Jovan Dvadeset Treći, papa od 1958. do smrti 1963, vođa reformatorske struje u rimokatoličkoj crkvi. Sazvao je 1962. Drugi ekumenski sabor na kojem je nagovijestio crkvene reforme.
1914. - Umro srpski kompozitor slovenačkog porijekla Davorin Jenko, autor srpske himne "Bože pravde", član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pjevanjem". Djela: opereta "Vračara", uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", "Đido", "Milan", fantazija "Prvo doba Srbije", muzika za komade "Blago cara Radovana", "Dobrila i Milenko", "Dušan Silni", "Miloš Obrenović", "Seoba Srbalja", "Pribisav i Božana", "Za vjeru i slobodu", "Mladost Dositejeva", "Markova sablja", "Proslavljanje kneza Mihaila", "Knez Dobroslav", "Izbiračica", "Krvni mir", "Merima", "Divlji lovac", "LJubavno pismo", "Četiri miliona rubalja", "Čestitam", "Potera", "Saćurica i šubara", "Vuk Branković", oko 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pjesme.
1915. - Vrhovna komanda srpske vojske je u Prvom svjetskom ratu izdala zapovijest o odstupanju preko Crne Gore i Albanije, u kojem je pisalo: "Kapitulacija bi bila najgore rešenje, jer se njome gubi država, a naši saveznici bi nas sasvim napustili". U povlačenju srpskih vojnika, praćenih izbjeglicama, jedinstvenom u istoriji ratovanja, život je izgubilo više od 240.000 ljudi. Na ostrvo Krf je stiglo 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od kojih je ponovo formirana srpska armija koja je 1918. oslobodila okupiranu zemlju.
1915. - Rođen čileanski diktator general Augusto Pinoče Ugarte, koji je uz pomoć SAD 1973. krvavim vojnim udarom zbacio predsjednika Salvadora Aljendea. S vlasti je sišao poslije izbornog poraza 1990, ali je kao doživotni senator zadržao znatan politički uticaj do 1998, kad je uhapšen u Londonu na zahtjev Španije koja je zatražila njegovo izručenje radi suđenja za zločine tokom vladavine.
1923. - Rođen finski državnik Mauno Koivisto, šef države od 1982. do 1994, prvi socijalista na tom položaju. Bio je premijer od 1968. do 1970. i od 1979. do 1982.
1941. - U Drugom svjetskom ratu poginulo 848 britanskih mornara kad je njemačka podmornica potopila britanski ratni brod "Baram".
1959. - Umro francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: "Đavo u tijelu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "LJepotice noći", "Crveno i crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin Ripoa".
1965. - U Kongu vojnim udarom general Žozef Mobutu svrgao predsjednika Žozefa Kasavubua.
1968. - Umro američki pisac Apton Bil Sinkler, autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "DŽungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Đimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".
1969. - Engleski muzičar grupe "Bitlsi" DŽon Lenon vratio britanskoj kraljici Elizabeti Drugoj titulu člana "Reda britanske imperije", koja mu je dodijeljena 1965, kao znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji SAD u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.
1970. - Japanski pisac Jukio Mišima počinio javno ritualno samoubistvo, kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Izvrsno je opisao mladu japansku generaciju poslije Drugog svjetskog rata i njene slabe veze s prošlošću i nacionalnom tradicijom. NJegovi motivi su znatno širi i brojniji nego kod ostalih japanskih romanopisaca, pri čemu se služio psihoanalitičkom metodom u objašnjenju psihičkih stanja likova. Djela: romani "Ispovijest maske", "Šum valova", "Zlatni paviljon", "Poslije banketa", "Mornar koji je iznevjerio more", drama "Pet modernih `no` igara".
1971. - Danska i Norveška su kao prve članice NATO pakta uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom.
1973. - U Grčkoj zbačen vojni diktator pukovnik Jorgos Papadopulos i vlast je preuzela nova vojna hunta generala Faidona Gizikisa. Nova vojna garnitura je takođe bila izolovana u svijetu, pa je u julu 1974. prinuđena da preda vlast i Konstantin Karamanlis je formirao Vladu narodnog spasa.
1974. - Umro burmanski diplomata U Tant, generalni sekretar UN od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska i kubanska kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i Pakistana bili su dramatični događaji s kojima se suočavao tokom mandata.
1974. - U Velikoj Britaniji je teroristička Irska republikanska armija stavljena van zakona, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva paba u Birmingemu i pogibije 21 osobe.
1975. - Latinamerička država Surinam postala nezavisna od Holandije.
1977. - Generalna skupština UN osudila izraelsku okupaciju arapske zemlje sa četiri glasa protiv - Izraela, SAD, Kanade i Salvadora.
1992. - Parlament Češke glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne države - Češku i Slovačku od 1. januara 1993.
1998. - Kancelar Gerhard Šreder predsjedavao je prvom sjednicom vlade NJemačke, održanoj u Berlinu poslije Drugog svjetskog rata.
2001. - Američka kompanija "Advansd sel tehnolodži" saopštila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.
2011. - Umro Vasilij Aleksejev, ruski dizač tegova, svjetski i olimpijski šampion.
2011. - U Maroku održani parlamentarni izbori, prvi po novom Ustavu zemlje izglasanom na referendumu 1. jula.
2013. - Umro je Foreststorn Čiko Hamilton, američki džez bubnjar i kompozitor, koji je tokom višegodišnje karijere sarađivao sa čuvenim džez muzičarima među kojima su Ron Karter, Erik Dolfi, Čarls Lojd, Leri Korijel i Gabor Sabo.
2016. - Umro Fidel Kastro, kubanski predsjednik i revolucionar. Vladao je Kubom od 1959. godine. Bio je komunistički državnik kojeg su obožavali i mrzili. Naslijedio ga je brat Raul Kastro.
2018. - Evropski savjet odobrio povlačenje Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Evropske unije i Evropske zajednice za atomsku energiju.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:33

26.11.


1504. Umrla Isabela I, katolička kraljica Kastilje od 1474. Njenom udajom za Fernanda II Aragonskog ujedinjeni su Kastilja i Aragon (1479) i stvoreni temelji jedinstvene španske države i budućeg kolonijalnog carstva. Tokom njihove vladavine uspostavljen je sud inkvizicije (1480), protjerani su Jevreji, a zauzimanjem Granade 1492. definitivno je slomljena vlast Mavara. Iste godine opremili su ekspediciju Cristofora Colomba koja je otkrila Ameriku.
1855. Umro pisac Adam Mickiewicz, najistaknutiji poljski romantičar. Njegov idilični ep “Pan Tadeuš”, u kojem je dao viziju stare Poljske koja nestaje, smatra se najvećim djelom poljskog romantizma.
1914. U Prvom svjetskom ratu eksplodirao je britanski ratni brod Bulwark dok je u njega ukrcavana municija. Od 750 članova posade, preživjelo je samo njih 12.
1922. Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luxora otkrio engleski arheolog Howard Carter. Carter i lord Carnarvon bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu poslije više od 3.000 godina kada je u nju položen faraon.
1939. Napadom sovjetske armije počeo je sovjetsko-finski rat. Oružani sukob trajao je do 12. marta 1940, kada je potpisan mir kojim je Finska ustupila Sovjetskom savezu veći dio Karelije i oblast u Murmanskom zaljevu.

1939. U gradiću Nutbush u Tennesseeju rođena Anna Mae Bullock, poznata kao Tina Turner. Dobitnica osam nagrada Grammy, pjevačica, skladateljica i plesačica, jedna od najvećih rokerskih zvijezda svih vremena.
1942. U Bihaću je u Drugom svjetskom ratu osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata su izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a s dr. Ivanom Ribarom na čelu.
1949. U Indiji je prihvaćen ustav kojim je Indijska unija postala republika u okviru britanskog Commonwealtha. Ustav je stupio na snagu u januaru 1950.
1965. Francuska je lansirala prvi vještački satelit.
1967. Narodni oslobodilački front proglasio u Adenu Narodnu Republiku Jemen nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine.
1968. U Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.
 
1968. Umro njemački pisac Arnold Zweig, autor romana “Slučaj narednika Griše”, koji mnogi kritičari smatraju najboljom njemačkom knjigom o Prvom svjetskom ratu.
1972. Umro Harry Truman, predsjednik SAD-a 1945 - 1953. Za predsjednika je izabran nakon smrti Franklina Roosevelta. Učesnik je Potsdamske konferencije, a augusta 1945. po njegovom nalogu na Japan je bačena atomska bomba. Uveo je SAD u Korejski rat.
1987. Tajfun na Filipinima razorio je oko 14.000 kuća, poginulo je 270 ljudi.
1998. U zajedničkoj deklaraciji tokom posjete kineskog predsjednika Jiang Zemina, Japan je izrazio duboko kajanje zbog akcija koje je preduzeo u Kini u Drugom svjetskom ratu.
2001. Nepalski kralj Gyanendra objavio vanredno stanje u zemlji nakon trodnevnih nemira tokom kojih je ubijeno najmanje sto ljudi, a koje su izazvali pripadnici maoističkog gerilskog pokreta u pokušaju da svrgnu monarhiju s vlasti.
2018. U potonuću turističkog broda na Viktorijinom jezeru u Ugandi utopila se 33 turista, a spašeno je 27 osoba.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:40

27.11

701. Rođen švedski fizičar i astronom Anders Celsius, tvorac skale za mjerenje toplote koja je po njemu dobila ime.
1895. Švedski fabrikant i pronalazač dinamita Alfred Nobel napisao je u Parizu testament kojim je veliko bogatstvo zavještao za razvoj nauke i literature, kao i borcima za mir. Predvidio je pet jednakih dijelova za nagrade za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir. Umro je 1896, a nagrade su prvi put dodijeljene 1901. Od 1969. dodjeljuje se i Nobelova nagrada za ekonomiju.
1919. U okviru Versajske mirovne konferencije u Parizu poražena Bugarska je potpisala mirovni ugovor na osnovu kojeg je dotadašnja bugarska Trakija pripala Grčkoj, a gradovi Strumica, Bosilegrad i Caribrod Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
1940. Nacistička Njemačka anektirala je u Drugom svjetskom ratu francuske pokrajine Loren i Alzas.
1942. Francuzi u Drugom svjetskom ratu potopili su veći dio svoje ratne flote u luci Toulon da bi spriječili da brodovi padnu u ruke Nijemcima.
1953. Umro američki pisac Eugene Gladstone O‘Neill, tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prelazi u brutalnost.
1968. Jedinice JNA i policija ugušile demonstracije Albanaca na Kosovu na kojima je zahtijevano da pokrajina dobije status republike.
1989. U eksploziji u zraku kolumbijskog aviona Boeing 727, najvjerovatnije kao posljedica podmetnute bombe, poginulo je svih 107 putnika i članova posade. Avion je letio na relaciji Bogota - Kali.
1990. Ministar finansija John Major izabran je za premijera i šefa Konzervativne stranke Velike Britanije poslije ostavke Margaret Thatcher.
1991. Savjet bezbjednosti UN-a odobrio je slanje mirovnih snaga u Jugoslaviju.
2000. Na zapadu Norveške otvoren je tunel Laerdal, koji je dužinom od 16,9 kilometara nadmašio Sveti Gotthard, do tada najduži drumski tunel u svijetu.
2001. NASA je saopštila da je svemirski teleskop Habl otkrio atmosferu na jednoj planeti udaljenoj 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema.
2005. U Sarajevu umro prim. dr. Abdulah Nakaš, vrhunski hirurg i veliki humanista. Skoro cijeli radni vijek proveo je kao hirurg u Općoj bolnici u Sarajevu. U znak poštovanja njegove ličnosti i djela ova medicinska institucija od 2006. nosi njegovo ime.
2005. U eksploziji u rudniku uglja u pokrajini Helionđiang, na sjeveroistoku Kine, poginula su 183 rudara.
2005. U Francuskoj je prvi put u svijetu uspješno izvedena djelimična transplantacija lica.
2006. Skupština Kanade odlučila je da frankofonsku pokrajinu Kvebek prizna kao posebnu naciju unutar jedinstvene Kanade. Ovom odlukom je konačno priznata jezička i kulturna posebnost Kvebeka.
2009. Eksplozija bombe u vozu koji je saobraćao između Moskve i Sankt Peterburga je izbacila voz iz kolosijeka i izazvala smrt 28 osoba i povrede 96 osoba.
2011. U Londonu umro britanski filmski režiser Henry Kenneth Russell, proslavljen po filmovima u kojima je muzika imala centralnu ulogu. Najpoznatiji je po Oscarom nagrađenom fimu "Zaljubljene žene" (1969
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:47

28.11,.

520. Portugalski moreplovac Ferdinand Magellan uplovio je u Pacifik, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.
1814. The Times su bile prve novine štampane pomoću automatskih presa.
1820. Rođen njemački filozof Friedrich Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marxa.
1821. Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.
1829. Rođen ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Rubinstein, osnivač Konzervatorija u Petrogradu. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pjesme.
1912. Nakon 400 godina turske vladavine, albanski čelnici u gradu Valoni na jugu zemlje proglasili su nezavisnost, koja je priznata na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu 20. decembra 1912. godine.
1919. Amerikanka Nancy Astor kao prva žena izabrana je u britanski parlament.
1920. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najveći broj glasova su dobili demokrati (92 mjesta) i radikali (91 mjesto) od ukupno 419 mandata, a komunisti su dobili 50 mjesta.
1939.U Lawranceu u Kanzasu umro izumitelj košarke, Kanađanin James Naismith. Košarku je izumio dok je bio učitelj tjelesnog odgoja na YMCA školi u Springfieldu u SAD-u. Prva košarkaška utakmica odigrana je 1891, a igra se brzo proširila u SAD-u.
1950. U New Jerseyju rođen Edward Allen Harris, američki glumac. Filmovi: “Put u svemir” (1983), “Bezdan” (1989), “Apollo 13” (1995), “Trumanov Show” (1998)...
1975. Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) proglasio je nezavisnost od Indonezije i osnivanje Demokratske Republike Istočni Timor.
1993. Za vrijeme rata u BiH u opsjednutom Sarajevu u blizini mosta Drvenija pala je minobacačka granata ispaljena sa položaja Vojske RS-a i ubila sedam, a ranila četiri civila.
1994. Građani Norveške na referendumu odbili su priključenje Evropskoj uniji.
1996. General Vojske RS-a Ratko Mladić, protiv kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smijenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992.
2000. Nizozemski parlament legalizovao je eutanaziju, a Nizozemska je tako postala prva zemlja u svijetu u kojoj ubistvo zbog milosrđa nije protivzakonito.
2002. U više istovremenih napada na izraelske turiste u Keniji poginulo je 16, a ranjeno više od 90 osoba. Trojica bombaša samoubica automobilom su se zaletjela u recepciju hotela Paradise u Mombasi, gdje se prijavilo 60 izraelskih turista. Poginuli su 10 Kenijaca i tri Izraelca.
2010. Listovi The New York Times, The Guardian, Le Monde, Der Spiegel i El País objavili su na internet-sajtovima hiljade povjerljivih dokumenata američkih tajnih službi, pisanih izrazito “nediplomatskim jezikom” iz kojih se vide stavovi Washingtona o brojnim svjetskim liderima, što je izazvalo oštru reakciju Bijele kuće i Pentagona i burne reakcije širom svijeta. Tekstovi su prenijeti sa internet-sajta WikiLeaks, čiji je osnivač australijski državljanin Julian Assange.
2011.U Zagrebu umro Ante Marković, posljednji premijer SFRJ, od marta 1989. do 19. decembra 1991. Pred rat poznat po ekonomskim reformama. Rat u Hrvatskoj i rastakanje zemlje primorali su ga da odstupi u decembru 1991. godine.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Elita
Elita

kreja

Ženski
Poruka : 3326

Učlanjen : 18.12.2021


"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610Danas u 6:54

29.11.


1780. U Beču je umrla austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, koja je tokom vladavine od 1740. do smrti provodila napredne reforme, ali i germanizaciju.
1899. Grupa švicarskih, engleskih i katalonskih nogometaša sa Joanom Gamperom na čelu osnovala je FC Barcelona.
1918. Na Velikoj narodnoj skupštini u Podgorici svrgnut je kralj Nikola I Petrović i proglašeno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Aktom o ujedinjenju crnogorska država prestala je da postoji.
1924. Umro Giacomo Puccini (1858-1924), poznati italijanski operni skladatelj.
1943. Na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu, to vijeće je konstituisano kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije i ustanovilo Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Donijeta je odluka o federativnom uređenju države, a kraljevskoj vladi u izbjeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.

1945. Ustavotvorna skupština u Beogradu ukinula je monarhiju, lišavajući dinastiju Karađorđevića svih prava u zemlji i proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju.
1947. Generalna skupština UN-a izglasala je podjelu Palestine na jevrejski i arapski dio, s Jerusalemom pod kontrolom svjetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje države Izrael.
1991. Komisija za arbitražu Mirovne konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija) objavila je rezultate međunarodne arbitraže, prema kojima se SFR Jugoslavija “nalazi u procesu nestajanja” i da su sve republike bivše federacije njeni sukcesori.
1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu osudio je na 10 godina zatvora Dražena Erdemovića, koji je priznao da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, učestvovao u masovnoj likvidaciji Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. To je bila prva presuda za ratni zločin jednog međunarodnog suda poslije nirnberškog i tokijskog procesa. 
1998. U Beogradu umro Živojin Pavlović, jedan od najznačajnijih srpskih filmskih reditelja i književnika nove proze. Njegov film “Dezerter” (1992) prvo je filmsko djelo koje govori o tragediji rata na prostoru bivše SFRJ.
1999. Rivalske partije u Sjevernoj Irskoj formirale su protestantsko-katoličku vladu, primoravši tako ogorčene neprijatelje da prvi put u historiji podijele vlast. 
2001. U Los Angelesu u 58. godini umro britanski rok-pjevač i kompozitor George Harrison, bivši član Beatlesa, rok-grupe koja je obilježila šezdesete godine 20. vijeka.
2002. Haški tribunal osudio je Mitra Vasiljevića na 20 godina zatvora zbog ubistva pet Bošnjaka na Drini, u blizini Višegrada 1992.
2008. Umro danski arhitekta Jorn Utzon, poznat kao tvorac Sidnejske opere, koja je 2007. uvrštena u svjetsku baštinu UNESCO-a.
2016. Avion sa 81 putnikom koji je prevozio igrače brazilskog prvoligaša Chapecoene srušio se u planinama Kolumbije kod grada Medellina. Poginulo je 75 putnika, a preživjelo je šest. Brazilski klub je trebao da igra finale kupa Sudamerika protiv kolumbijskog kluba Atletico Nacional.
2017. Žalbeno vijeće Haškog tribunala objavilo je konačnu presudu u predmetu Prlić i drugi, a kojom su optuženima izrečene iste kazne kao i u prvostepenom postupku od 111 godina zatvora. Jadranko Prlić je osuđen na 25 godina, Bruno Stojić i Milivoj Petković na 20, kao i Slobodan Praljak, koji je nakon izricanja presude popio otrov te je potom preminuo u bolnici, Valentin Ćorić je dobio 16, a Berislav *****ć 10 godina zatvora.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




"Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Empty
PočaljiNaslov: Re: "Dogodilo se na današnji dan"   "Dogodilo se na današnji dan" - Page 27 Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
"Dogodilo se na današnji dan"
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Vaš današnji outfit
» Velika geografska otkrića i priče o istraživačima
» U eksperimentu koji traje čak 84 godine konačno se nešto dogodilo - evo što!
» Ovo priželjkuje svaki student! Mirisali su ruzmarin i dogodilo se čudo!
» Dirljiva životna priča
Strana 27 od 27Idi na stranu : Prethodni  1 ... 15 ... 25, 26, 27

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Istorija-