|
| Autor | Poruka |
---|
Black_Stud Elita
Poruka : 1749
Učlanjen : 08.08.2013
| Naslov: Aster Blistok Uto 7 Jan - 18:37 | |
| Aster Blistok, u originalu Axle Munshine, još uvijek privlači pažnju vjernih čitatelja, iako serijal više nije na svojim vrhuncima. Autori stripa, scenarist Christian Godard i crtač Julio Ribera upoznaju se u Parizu i 1974. počinju rad na Aster Blistoku. Na našim prostorima se prva epizoda pojavljuje 1977. u EKS Almanahu, koji izdaje i slijedeće tri, a od 5. do 13. epizode, serijal objavljuje Stripoteka. Kasnije izlaze dva albuma u boji (br.16 i 17), te 5 piratskih albuma u kojima se dolazi do 25. epizode. Jedan od ovih albuma sadrži i reprize prve 4 epizode i to se pokazalo kao koristan potez za kolekcionare, jer su epizode iz EKS Almanaha, zbog svoje rijetkosti, svojevremeno dostigle astronomske cijene. U međuvremenu, Stripoteka nastavlja s izdavanjem gdje je prestala. Danas, nakon bezbroj epizoda Zvjezdanih staza, naučna fantastika nas je navikla na brojna tehnička čuda, tako da biti originalan nije više jednostavno kao što je to bilo 70-ih godina. Međutim, Aster Blistok ima jednu stvar jedinstvenu i u tom pogledu - Srebrni Delfin. Konstruirao ga je Korijan, Asterov tajanstveni otac, i nitko u svemiru ne pozna sve njegove mogućnosti. Zeleni proplanak (omiljeno Maskijevo mjesto), umjetno sunce(na nešto slično naići ćemo u Zagorovoj epizodi Demoni ludila), fluidnost i promjene oblika, dvorane odjeka, skrivene odaje...nisu ono što očekujemo od najmoćnijeg broda svih vremena. Sve je tu osobno i posebno, brod je postao svijet u malom koji se prilagođava svome vlasniku, bio on Aster ili Korijan, a dođe nam da se zapitamo i da li je brod možda živ. Postoji, naravno i Zlatni delfin, brod kojeg je Korijan izgradio za Veliki zbor, naizgled su potpuno isti, ali na njemu nema tajni i "friziranja" koja su ugrađena tokom godina koje je na Srebrnom delfinu proveo njegov konstrukotor. U sceni kada Purpurna garda puca na Srebrnog Delfina, Maski kaže Asteru: "Glupaci, uzalud troše municiju. Povećaj brzinu Astere, da ih više ne gledamo." No, da se vratimo na početak. Ovaj strip ima tri glavna lika, Aster, Maski i Himera. Kako serijal odmiče Maski i Himera se stapaju u jedan lik i Himeru više ne susrećemo. Od stalnih likova tu su još i Korijan, Vrhovni Medijat, princ Vječnosti (Maskijev otac), android profesor Mat Gamon... i naravno, Muski, Maskijeva sestra, koja je ključni lik za nastavak priče. Svijet u kojem se radnja događa je paralelan ovom našem, tj. radnja se događa u sadašnjosti, ali u drugoj dimenziji. Naša stvarnost je za Astera san i obrnuto. Ova dva svijeta ne smiju se miješati i Veliki Zbor, koji vlada univerzumom, izričito zabranjuje prelazak granice snova. Aster je bivši mirovnik Velikog Zbora, čovjek koji je kršeći 13. zapovijed odbacio sve da bi pronašao svoju opsesiju, ženu koju upoznaje u snu - Himeru. On nije tipičan stripovski junak, ali ni antijunak, ne vodi se uzvišenim idejama, sebičan je i spreman riskirati cijeli svemir zbog osobnih ciljeva. Zaslijepljen strašću ne vidi da je cilj njegove potrage cijelo vrijeme uz njega, ili možda u njemu. Maski je stoljetno dijete, zamrznuto u stadiju trinaestogodišnjeg dječaka/djevojčice i centralna je ličnost serijala. On pripada vrsti Eternauta i može odabrati spol kada nađe osobu zbog koje želi ostariti. Dizajn njegovog kostima toliko je specifičan da ga sigurno pamte i oni koji su u životu pročitali samo jednu epizodu. Maski Uz neuspješne pokušaje pronalaženja Himere, pratimo i proces Maskijeve metamorfoze. Potraga za snom postaje potraga za vlastitim identitetom. Iako je Maski biološki, tj. seksualno neodređen, on (ona) zna što hoće, za razliku od Astera koji je zbunjen i djeluje izgubljeno. Maskijev temperament i oštre, sarkastične opaske kojima zadire u srž stvari, te njegovo pretvaranje u ženu, vrhunac su i središte prvog dijela serijala. Ovdje moramo napomenuti da se svi ljubitelji (ili barem većina) Aster Blistoka slažu u tome da bi bilo bolje da je serijal završen zaključno s 12. epizodom, ali ipak, svaku novu avanturu s radošću dočekujemo. Primjedbe koje Maski daje gledajući zapis Asterovih snova (1. epizoda) otkrivaju stav autora prema našem svijetu. Naime, Aster sanja da je sudionik zemaljskog rata, obučen je u uniformu i prolazi kroz kaos tenkova i aviona. Maskijev komentar je slijedeći: "Zar Aster misli kako je i ovakav svijet moguć? Da se ovakav svijet negdje odvija? Bilo gdje? Pričam ti priču...Reći ću vam svoje mišljenje profesore, ovakvi idioti ne postoje. Ukratko, ružan i apsurdan san. Koje dugme briše sve te grozote?" Izmišljeni svjetovi kroz koje Aster i Maski prolaze su karikirane preslike naše stvarnosti, parafraze i parabole zajedničke nam povijesti i kulturne baštine. Primjena postmodernih principa je na visokoj razini. Svega tu ima: Alice u zemlji čudesa, Orwela / Zamjatina, biblijskih motiva, Philip K. Dicka, Adamsovog Vodiča kroz galaksiju za autostopere, povijesnih ličnosti, citata iz filmova... ali uvijek dodajući novu dimenziju preuzetim predlošcima. Prenaglašena reklama je čest motiv koji autori koriste. Vjerujem da nisu mogli ni pretpostavit da će njihova pretjerivanja tako brzo postati stvarnost. U epizodi "U središtu Amniota" radnja se odvija na planeti koja se namjerno održava u konstantnom ratnom sukobu. Kada centralni kompjuter objašnjava sve blagodati rata i smisao koji on unosi u ljudske živote, ne možemo ne priznati logiku. Naravno, Aster i Maski zaključuju da je kompjuter prolupao, vjerojatno zbog toga što za njihov svijet to nije istina. Erotika je bitan element Aster Blistoka i utkana je u cijeli serijal, ali moramo reći da je njena primjena nestandardna, pogotovo u scenama razuzdanog, "monstrumskog" seksa. Na kraju nekoliko riječi o samom crtežu, koji je uvelike zaslužan za popularnost stripa. Julio Ribera nema savršen crtež kao npr. Giraud ili Rosinski, primjetne su razlike u kvaliteti od table do table, lagana statičnost likova i slično, ali ipak ne vjerujem da bi itko taj posao bolje odradio. Maštovitost koju Ribera posjeduje anulira sve njegove nedostatke. Karakteristično za njegov crtež je kontrastiranje linijskog crteža s mračnim slikama. Zbog toga je Aster Blistok prvenstveno crno - bijeli strip, iako je i u boji dobar. Također, prisutno je kontrastiranje lijepog i ružnog, bilo da se radi o krajolicima ili o likovima. POPIS EPIZODA IZAŠLIH NA PODRUČJU EX JUGOSLAVIJE 1. Vitez beskraja, 1977. Eks Almanah br. 96 2. U carstvu crnog sunca, 1978. Eks Almanah br. 104 3. Lešinari iz kosmosa, 1979. Eks Almanah br. 158 4. Demoni okamenjenog vremena, 1980. Eks Almanah br. 215 i 216 5. Vrhovni alkemičar, 1983. Stripoteka br. 737 6. U svetu varki, 1983. Stripoteka br. 750 7. U središtu Amniota, 1983. Stripoteka br. 759 8. Tri zrna života, 1984. Stripoteka br. 799 9. Lavirint, 1984. Stripoteka br. 828 10. Na ivici bezdana, 1985. Stripoteka br. 848 11. Sve počinje u paklu, 1986. Stripoteka br. 871 12. Vuci sa Kohma, 1986. Stripoteka br. 875 13. Rat Velikom Zboru, 1987. Stripoteka br. 893 14. Uništavanje budućnosti, 1999. Stripoteka br. 939 15. Vreme proroka, 2001. Stripoteka br. 957 16. Zvezdana kockarnica, 2001. Stripoteka br. 962 17. Dobitna kombinacija, 2002. Stripoteka br. 973 16. Zvjezdana ropotarnica, 1994. BookGlobe, album u boji 17. Nebeski prozirač, 1995. BookGlobe, album u boji piratski album br. 1 1. Vitez beskraja, 2. U carstvu crnog sunca, 3. Lešinari iz kosmosa, 4. Demoni okamenjenog vremena piratski album br. 2 14. Kaćiperka, 15. Vreme proroka piratski album br.3 18. Krijumčari iz budućnosti, 19. Tramvaj zvani ludilo, 20. Izvesni gospodin Ko piratski album br. 4 21. Deponija, 22. Usamljenik, 23. Okončanje piratski album br. 5 24. Maski, ponovo i uvek, 25. Mali klon |
| | | katarina MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
| Naslov: Re: Aster Blistok Pet 23 Okt - 9:20 | |
| Strip koji su svi potkradali Aster Blistok, kozmičke lutalice Glavni junak francuskog stripa koji se pojavio 1974. u saradnji Kristijana Godara (tekst) i Hulia Ribere (crtež) zvao se Aksl Munšajn: Aster Blistok je prevod koji se pojavio u jugoslovenskom prevodu stripa 1977, prvo u Eks Almanahu, a zatim u Stripoteci. Kozmičke lutalice (Les vagabonds des limbes) je približniji prevod drugog dela naslova: ime junaka je lep primer potpuno slobodnog i uspelog prevoda. U svakome slučaju, to je bio jedan od vrlo popularnih stripova podžanra koji se obično naziva space opera, svemirska opera, i koji uključuje avanturu, ljubavni zaplet, i političko-ideološku pozadinu. Naučno-fantastični strip je američki predratni veteran, koji se brzo povezao sa stripovima o super-junacima, i ostao u toj niši sve do dvadesetak godina posle Drugog svetskog rata. Već od pedesetih godina je imao sledbenike u japanskim stripovima. Evropski stripovi, pre svega francusko-belgijski, pojavili su se – ako izuzmemo dugo trajajućeg i intelektualno ne baš mnogo zahtevnog Tentena – u doba kada je misao postala važna, a svet mnogo zapleteniji od podele dobri momci – zli momci. Komplikovani naučno-fantastični strip ranog razdoblja nove orijentacije bio je Brodlomnici vremena, autora Pola Žijona i Žan-Klod Foresta, iz 1964. Uključivao je vremenske skokove, raspad civilizacije, apokaliptičke promene, junakinja je nosila kostime vrlo slične trenutnoj modi. Nije mi bio posebno privlačan, jer je glavni junak suviše ličio na Čarltona Hestona. Skoro deset godina posle Astera Blistoka, pojavio se verovatno najuticajniji strip u ovome žanru, The incal autora Alehandra Jodorovskog, sa Mebiusom (pseudonim za Žana Žirua), 1981; crtanje je docnije preuzeo Zoran Janjetov. Jodorovski je za svoj strip izmislio i poseban jezik. Posle pojave filma Peti element režisera Lika Besona (1997), Jodorovsky i Mebius su tužili režisera za plagijat, i izgubili proces. Aster Blistok je tako ostao manje primećena, temeljna stripovska vrednost, koja je uticala na mnogo širi krug popularne kulture. Strip je izlazio sve do 2003, dakle skoro tri decenije, i nije se bitno menjao. Svaka epizoda počinje nekom vrstom enciklopedijske jedinice – opisa određene kulture, sa pojedinim ilustracijama. Specifičnost ove naučno-fantastične proze su termini odnosno neologizmi kojima se opredeljuju vrste, pojave, mašine: skoro svi termini su sastavljeni od grčkih i latinskih elemenata, dakle po modelu naučne terminologije svih nauka i sve do danas. Epizode su povezane u priču, a čitalac je opomenut na razvoj radnje napomenama o događajima u prethodnim epizodama. Glavni junak je nekada bio najviši pregovarač moćnog interplanetarnog saveza – Gilde, ali je izgubio položaj, i luta kao izgnanik, tražeći, između misija koje dobija, ženu koja je izgubljena u drugome svetu: taj svet bi trebalo da je svet snova, ali ponajviše liči na savremenu depresivnu zemaljsku realnost. Plovi na brodu koji je za njega sagradio njegov izgubljeni otac (još jedan cilj stalnog traganja), i koji može sve, jer se prilagođava svom kapetanu. Na brodu je posada androida, koje je otac stvorio za sina još u njegovoj mladosti: na čelu im je genijalni naučnik-android. Posada je sposobna za sve i obnovljiva, ali ne mogu biti agresivni, što Blistoka stavlja u mnoge dodatne opasnosti. Uz Blistoka je Maski (Muskie), docnije Maski (Musky), dete moćnog eternautskog princa, koje već stotinama godina živi u uzrastu od trinaest godina, i odlučuje se za konačni pol i smrtnost tek kada nađe osobu sa kojom želi da stari – s tim što njen otac raspolaže većim brojem kopija, zaustavljenih u različitim uzrastima. Prva Maski se odlučila da postane žensko i da stari sa Blistokom, ali su je ugrabili posle prvih ljubavnih noći i odveli je u onaj drugi strašni svet, gde će dobiti dete koje će promeniti sudbinu sveta… Posle nje je eternautski princ dao Blistoku drugu u redu, koju očekuje ista odluka. Traženje osobe, odnosno sećanja, a ne nekog predmeta ili cilja, daje stripu ogromne mogućnosti tematske raznolikosti. Većina svetova koje Blistok posećuje su apokaliptični, ili zasnovani na lažnoj utopiji, prevarama, skrivenom užasu, patnjama većine: ukratko, različite varijante terminalnog kapitalizma koji već uveliko živimo. Junak je hladan, pesimističan i zatvoren u sebe, i njegove se emocije oslobađaju tek kada je u stanju indukovanog sna, kada traži svoju voljenu. Odeven je kao stripovski heroj, uvek isto, u kombinaciji renesansni princ – Superman. Maski, koja postepeno postaje isto što i žena iz snova, Šimer, nosi odeću koja izobličava i uništava svaki nagoveštaj ženskoga tela: ona naprosto mora biti gola da bi se videlo da je žena. Erotika je važan deo stripa, uz dva druga ključna tematska elementa: melanholija i ironija. Kombinacija je možda jedini mogućni lek u suočavanju sa oblicima sveta sa kojim se dvoje junaka sreću: kompulzivna laž i maskiranje (svet u kojem ljudi gaje žive maske koje im srastu sa licem), kocka, prevara, glad, izopštenost, bolesti, reklame kao glavni oblik svake laži, svi oblici nasilja, ropstva i pokoravanja, eksploatacija slabih. U jednoj od epizoda, oveća gusenica sa hipnotičkim moćima utiče na svet holivudskih studija: glumci se počinju ponašati kao likovi, i sledi krvavo nasilje u svim filmski zastupljenim istorijskim oblicima. Crtež Ribere jasno pravi razliku: Blistok, njegovi androidi i muški likovi su crtani u tvrdim kontrastnim crno-belim oblicima, ženska tela su najčešće bez kontrasta, crtana tankim linijama, izrazito dvo-dimenzionalna. Što se neobičnih bića tiče, tu su stvari pomešane. A upravo ova bića, koja naseljavaju strip u sasvim neverovatnom broju i raznovrsnosti, su ono što je uticalo na druge stvaraoce. Ako prelistate neki od stripova o Asteru Blistoku i zatim pogledate Zvezdane ratove (prvi film je išao 1977), postaće vam jasno otkuda možda sva ona neobićna bića koja govore neobičnim jezicima: u stripu izmenjuju neobične znake, u filmu zvuke. Naravno da nije reč samo o ovome stripu, već i o globalnom uticaju stripa na film. No ponovo, kada prelistamo Blistoka i zatim ponovo pogledamo Mad Maxa i Blade Runner, ne možemo se oteti utisku koliko sličnosti ima između starijeg stripa i docnijih filmskih hitova. Ono što izvesno nije moglo biti “ukradeno”, i zbog čega itekako ima smisla vratiti se Asteru Blistoku, jeste izuzetno retoričko i stilsko bogatstvo jezika ovoga stripa. Za razliku od striktnije kalamburske tradicije stripa o Asteriksu, koja je uvek zasnovana na prepoznavanju kulturnih stereotipa, retorika stripa o Blistoku je zapleteno samo-referentna, inovativna, i istovremeno se poigrava sa starim jezičkim oblicima, sve tamo do filozofa osamnaestog veka. Poređenja radi, Jodino (prvi put u filmu Carstvo uzvraća udarac, 1980) prevrtanje reda reči u engleskoj rečenici je prava dečija igra u poređenju sa retoričkim postupcima stripa o Blistoku. Sem vizualnog, glavni kontrast između glavnog junaka i Maski je u tome što on govori malo, racionalno i egzistencijalistički žalosno, dok ona psuje kao kočijaš i daje jasne strukturalističke analize. Već zbog užasa doba koje je strip u velikoj meri pravilno predvideo, vredi se vratiti ovom lepom primeru stripovskog kvaliteta. Peščanik.net, 14.08.2013. Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta |
| | | katarina MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
| | | | katarina MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
| | | | katarina MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
| | | | Sponsored content
| Naslov: Re: Aster Blistok | |
| |
| | | |
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 35 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 35 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|