| | Autor | Poruka |
---|
malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Nives Kavurić-Kurtović Čet 24 Jan - 3:45 | |
| Nives Kavurić-Kurtović[You must be registered and logged in to see this image.]Nives Kavurić-Kurtović (Zagreb, 18. siječnja 1938.), hrvatska slikarica. BiografijaGodine 1962. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora F.Baće. Od 1962. do 1967. bila je suradnik u majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Do 1983. živi kao profesionalna umjetnica kada postaje profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1997. postaje redoviti člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela joj se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Njezine djela često su nadrealistička i fantazmagorična s nemirnim rukopisom i profinjenim koloritom. Često ispisuje svoje ili tuđe tekstove. Služi se stečevinom informela i novog shvaćanja prostora. Članica je HDLU-a. Kćerka je arhitekta Zvonimira Kavurića. Nagrade i priznanja 1967. prva nagrada u Parizu na 5. Biennalu mladih 1968. prva nagrada u Grazu, 2. Internationale Malerwochen 1973. godišnja nagrada “Josip Račić” 1982. u Rijeci Grand prix na 8. međunarodnoj izložbi originalnog crteža 1990. u Zagrebu na 25. zagrebačkom salonu prva nagrada za slikarstvo 2004. nagrada “Vladimir Nazor” za životno djelo [You must be registered and logged in to see this image.]wikipedija
Poslednji izmenio malalila dana Sre 29 Okt - 19:33, izmenjeno ukupno 1 puta |
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Sub 6 Apr - 10:25 | |
| |
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Sre 29 Okt - 19:39 | |
| [You must be registered and logged in to see this image.]Izniman interes za izložbu Nives Kavurić KurtovićObjavljeno: 02.01.2013 Zbog interesa publike izložba crteža "Pola stoljeća nakon/Ništiti ništavnost" akademkinje Nives Kavurić-Kurtović produžena je do 25. siječnja, izvijestio je danas Kabinet grafike, gdje je izložba postavljena i gdje je ta istaknuta hrvatska umjetnica debitirala prije pedeset godina na od kritike zapaženoj samostalnoj izložbi. Predstavljen je njezin novi ciklus stvaran tijekom protekle dvije godine, sedamdesetak crteža tušem i perom te dvadeset crtaćih blokova koji se nadovezuju na motive ili atmosferu s početaka karijere. Crteži su upotpunjeni autoričinim jezičnim sintagmama i igrama riječima o životu, tjeskobi i uzaludnosti, kao svojevrsnim dnevničkim zapisima kroz koje ona razgovara sa sudbinom. Nives Kavurić-Kurtović (Zagreb, 1938.) diplomirala je 1962. grafiku i slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Od tada do 1967. bila je suradnica slavne Majstorske radionice Krste Hegedušića, te od 1971. članica Galerije Forum. Kao samostalna umjetnica djeluje do 1983., a potom počinje predavati na svojoj Akademiji. Uz slikarski i crtački opus, bavila se grafičkim radom, studijski je boravila u najvažnijim umjetničkim središtima, izlagala na više od stotinu i oko tisuću skupnih izložbi diljem svijeta. Dobitnica je brojnih hrvatskih i međunarodnih nagrada, među ostalih i prve nagrade na Bijenalu mladih u Parizu 1967. te Nagrade HDLU za životno djelo 2003. i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo godinu dana kasnije. glsistre.hr |
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Sre 29 Okt - 19:46 | |
| Umjetnost bez granica U staroj splitskoj vijećnici otvara se izložba poznate hrvatske umjetnice Nives Kavurić - Kurtović[You must be registered and logged in to see this image.]Uzmimo da je crtež Nives Kavurić-Kurtović svakodnevna zadaća, dnevnik patnje i radosti, da je “Rolada življenja” (“rotulus“) tijek života, nešto kao od kolijevke pa do groba, a da su Prostirke stjegovi umjetničkoga i ljudskoga uvjerenja i povjerenja. To je pojednostavljeni način gledanja na stvari koje nikada nisu zarasle u lišajeve rutine, ravnodušnosti ili okamine stila. To djelo, u svim agregatnim stanjima, uvijek misli žiljem i limfom svojega Bića .Stoga su to tri osnovna, premda malo previše sistematizirana, razmišljanja o nečemu što ne teži sistematizaciji kojoj se Nives oštro opire. Ali što je njoj format slike? Što je granica slike? (A i “slika“ je loše odabrana riječ). Jer ni u crtežu ni u Prostirkama, kao ni u “rotulusima“, granica ne postoji. Sve se odvrće kao i život. Ni početka ni kraja! Prostirke Stoga se neću priklanjati ničemu od ovoga što sam spomenuo jer u svima vlada ista unutrašnja fleksija. Samo što su u prostirkama oblici određeniji, misao sređenija, a govoreći jezikom Nives Kavurić-Kurtović, nepročešljane su misli za nijansu pročešljanije. I to je vitalno vijuganje Bića kojemu je Misao temeljni materijal. Uvjerenja i povjerenja, rekli smo, uza svu tankoćutnost i lomnost bića ovdje su ispovijedana s nešto više dorađenosti i čvrstoće u jeziku. To su zastave materinstva, ljubavi, intimnih i najskrovitijih misli. Boja je više usmjerena na motiv i njegove granice. Usprkos miru, koji oblici sugeriraju, i opčinjenosti detaljima (djevojačko lice, seljačke cipele), struktura iskrenosti ostaje lomna i tankoćutna i zaziva dodir i potrebu za razgovorom. [You must be registered and logged in to see this image.]Stjegovi, plahte i zastave Nives Kavurić-Kurtović nisu uvjerenja, nego povjerenja. Nisu odgovori, nego razgovori. Tu je plahost prešla u povezaniji govor, ali njegova jasnoća nije nikada mimetička. Uvjerljivost ne dolazi iz skamenjenoga, nego živog i supstancijalnoga Bića koje rasute riječi i slogove slaže u rečenice. Tu se nesumnjivo svjesno žrtvuju, dijelom na impulzivnosti jer se ponešto naglašenije misli o drugima. Recimo to i ovako: njezini su snovi ovdje, u prostirkama, izrazitije nego u njezinim crtežima, postali njezini udovi i njezini mišići. Tu je konstrukcija Bića jača. Ako se u crtežima i roladama limfa i splet linija međusobno traže i naposljetku pronalaze, ovdje su obrisi predmeta i lica jasniji. Onaj tko ih prati – sudjeluje. Ne gleda, nego se sam odvrće. Nives je Pojam. Ne mislim u nekom fizičkom ili umjetničkom pojmovniku i prostoru svijeta, nego u pojmovima života i duha. Mislim pritom na ulog samoće u hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti. To je način življenja, oblik slutnji, prostor ulančane iskrenosti koje, unutar falangi preglasnih ljudi i suvremenoga mažoretstva, žive tiho i šute iz svega glasa. Ona crta tijelom i tijelo nju iscrtava. Stoga ta bića ne mogu biti mehanički uvaljena u strukture, u sile normalizacije, u neki normativni red i grupacije. Nevolje za “analogije” kod ovolike iskrenosti i slojevitosti Bića očite su. To je toliko osobno da se srodstva moraju tražiti izvan ili “ispod“ fizičkog rukopisa, duktusa stila i sl. Jer djelo ove kraljice iskrenosti neprijateljski je raspoloženo prema kategorijama stila i zato su nevažna njegova smještanja u tom panoramskom smislu. Uz to, za nju je navika bolest, a slutnje i iščekivanja nagovještavaju sve što će Biće biti toga dana i cijeloga života. Razlog disanjaNikada prikriti osjetljivost, a potom je pretvoriti u svakodnevni život! Jezgra se osjeta, usprkos jakoj želji za dodirom ili razgovorom, nikada ne žrtvuje očekivanjima drugih. Ona nije “divlja duša“ (Ćudina), a još manje “opeklina studeni“ (Lautreamont), već trag koji za sobom vodi tijelo. Upravo tako. Ne tijelo koje ostavlja trag, jer je to konvencionalna, mehanička, retorička i pomalo zglobna proteza konvencionalnoga poimanja odnosa stvoritelja i stvorenoga, to jest onoga koji prohodeći iza sebe ostavlja svoja djela. Naprotiv, to je slika onoga kojega vlastiti trag vodi prostorom i koji mu otvara oči za novo pisanje. Stoga su ovdje, kao na malo kojemu mjestu, besmislene “analogije“ koje se mogu množiti na temeljima estetike kolaža ili pisanja riječi i cijelih rečenica i njihova uzglobljivanja u cjelinu. Da Nives voli pisati, nije tajna. Pisali su i drugi. [You must be registered and logged in to see this image.]Ali nitko nije dao toliku važnost jeziku i riječima kao što to ona čini. I premda je riječ i fizički trag, te riječi i cijele rečenice tonu u dubinu. Jer nitko nije kao ona u tom imenovanju neimenovanoga radio na konceptualnom, misaonom i asocijativnom povezivanju rečenica i crteža po foničkoj mimologiji, asocijativnoj bliskosti i sudbinskoj srodnosti. Riječi su za Nives i vidljiva i nevidljiva morfologija. Jer to nije samo novi jezik, nego i svijest o jeziku. To je osviješteni jezik kojim se ne imenuju stvari i motivi, nego koji sebe osvješćuje i rasvjetljava i koji se okomljuje na predstavljačku narativnu ulogu poteza i traga. To je izravnost koja se kloni opisnoga jer je najtješnje vezana za Biće. A prohodeći neiskušanim i nepropitanim prostorima bića, vlastiti izboji i tanke mladice nježnosti poznaju dinamizam prianjaljke bez imalo ritualizirajućih ili performativnih nakana. Naravno, sukob sa svakidašnjicom je neizbježan. Posvemašnja prevlast intelekta nad osjetilnim potencijama, bijeda prosječnosti, nalažu joj borbu i nemirenje. Stoga Nives, kao i Yukio Mishima, osjeća da mora napadati u područjima izvan umjetnosti, dok u umjetnosti mora braniti svoju tvrđavu. Valjalo je biti čvrst branitelj unutar umjetnosti i dobar borac izvan nje, kaže Mishima. Napisao sam jednom da je to težak život. Nisam bogznašto važnoga izgovorio. Jer to je život koji svoju misao ne prikriva. To je osjetljivost koja se nastoji preobraziti u svakodnevni život. U razlog disanja. [You must be registered and logged in to see this image.] Crtica o umjetnici Nives Kavurić-Kurtović rođena je u Zagrebu (1938.), gdje nakon gimnazije upisuje Akademiju likovnih umjetnosti (1957.). Diplomirala je grafiku i slikarstvo u klasi prof. Frane Baće (1962.). Do 1967. bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića (1962.−1967.). Samostalno izlaže od 1963. godine. Od 1971. članica je Galerije Forum. U statusu samostalne umjetnice djeluje do 1983., kada počinje raditi kao profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1997. postala je redovna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz bogat slikarski i crtački opus, bavila se grafikom i grafičkim ilustracijama. Studijski je boravila i izlagala diljem Europe i SAD-a. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Ima više od stotinu samostalnih i oko tisuću skupnih izložbi. Djela joj se nalaze u muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu. O-DA ruciU Staroj gradskoj vijećnici u Splitu 1. srpnja u 21 sat otvorit će se izložba Nives Kavurić-Kurtović, nazvana “O-DA ruci”, koja će biti otvorena do 14. kolovoza. Na tri kata nekadašnje Gradske vijećnice bit će izloženi crteži, prostirke i “Rolada življenja” akademkinje Nives Kavurić-Kurtović. Izložbu prati i katalog za koji su popratne tekstove napisali Ive Šimat Banov, Dalibor Prančević i Margarita Sveštarov-Šimat. Profesor Ive Šimat Banov ljubazno je svoj tekst ususret izložbi ustupio “Slobodnoj Dalmaciji” IVE ŠIMAT BANOV slobodna dalmacija
|
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| | | | Gost Gost
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Sub 6 Jun - 20:03 | |
| |
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Čet 3 Nov - 2:32 | |
| ODLAZAK NIVES KAVURIĆ-KURTOVIĆ Umjetnica koja je svojim djelima provocirala smisao postojanja i života[You must be registered and logged in to see this image.]Ova kraljica iskrenosti živjela je na najteži način: daleko od instant uspjeha, rezervirana prema nagradama, priznanjima i častimaNa vijest o smrti Nives Kavurić Kurtović, što mogu riječi? Mogu tvrditi o jednoj od najvećih umjetnica koju smo imali, o djelima koja zauvijek ostaju ili o sjećanju onih koje je ostavila. Ne znamo pronaći pravu riječ. I ne znamo ništa o besmrtnosti niti to možemo znati. Znam samo da je Nives Kavurić-Kurtović bila posebna osoba i da je učinila više od drugih. A kako je u kolokvijalnom govoru vječnost pomalo neodređena daleka i nejasna zemlja, ponovimo već negdje izgovoreno: otišla je prva dama hrvatskoga slikarstva (pri čemu ne znam zapravo gdje bi stavio naglasak; na lijepo i plemenito unutrašnje i vanjsko lice ove princeze iskrenosti ili na njezino djelo). Onoj kojoj je život i slikarstvo, po njezinim riječima bilo jedno te isto, što na ovome mjestu mogu riječi?Dubok je ovo bio bunar. Za nas koji smo je poznavali činjenica njezina fizičkoga utrnuća je mjesto na kojemu je naša sumnja u smrt najjača. I to ne samo poradi naših sjećanja, njezinih sjajnih djela, nego stoga što je slikala cijelim svojim bićem. Tjelesnost njezine slike ili crteža osigurala joj je potpunost misaonoga i emocionalnoga bića. Stoga sva patetična zaključivanja o duši koja nadživljuje materiju krajnje su mi na ovome mjestu sumnjiva. I poput španjolskog teologa filozofa Unamuna koji ne može zamisliti vječni život bez svojih ljudskih slabosti, vjerujem da se i ovdje ne može zamisliti vječnost bez njezina krhka tijela i njegova snažna traga.Dar slušanjaUostalom, jednom je rekla: “moj duh proizlazi iz mojega tijela”. Doista, “duh ne slika” (Merleau-Ponty). Bilo kako bilo, nema više ponosna i uznosita bića koje je živjelo izvan naše zajedljivosti, lišeno zavisti, s darom divljenja prema drugima, drukčijemu, s darom razgovora i slušanja. Jer boljega čitača i boljega sugovornika od Nives nisam susreo. Ona nije priznavala krizu umjetnosti ili smrt slikarstva; priznavala je samo vlastitu krizu. Ali s tom je krizom samo snažila umjetnost pridonoseći tome da se svi glasi o kraju slikarstva i umjetnosti, još tamo od Hegelova proroštva o svršetku same umjetnosti i novim prorocima Sudnjega dana koji su jučer govorili isto, prokažu lažnima i gotovo smiješnima. Crte, hrapave ili kolažirane tvari, mrlje, riječi koje su upliću među oblike… govore da su materija i duh živjeli zajedno. Stoga je ova kraljica iskrenosti, unutar pravoga etosa netolerancije krizi umjetnosti i smrti slikarstva koji su imali zadah konačnosti suprotstavila vlastito biće znajući da je kriza umjetnosti zapravo naša kriza i da smo za našu izgubljenost samo optužili druge.Učinila je smiješnom, ovdje, tako napetu raspravu o novom i starom, naprednom i nazadnom, tradicionalnom i avangardnom jer su na njezino djelo i njezin “izraz djelovali neortodoksne pojave ili nimalo konvencionalni tokovi kao što su bili body art, instalacije i asamblaži” (T. Maroević). Bivajući u njezinoj privilegiranoj blizini gledali smo je kako je slikala i crtala. Tu nije bila riječ o ruci s kistom ili s olovkom koja oklijeva pred praznim papirom ili bijelim platnom. Sjedeći često na podu njezino se cijelo tijelo uvijalo, grčilo, ruke su okretale platno ili natron-papir premještajući ih bliže ili dalje, slijeva nadesno, od gore prema dolje. Navodnjavajući površinu nastojeći prosuti i kapnuti mrlju u najudaljenijom polju slike. Pritom ono što ostaje, samo konvencionalno zovemo slikom ili crtežom (kao što se i Radaušev halucinatorij u Panopticumu zove kipom i kiparstvom).e li to bilo slikarstvo? Nije se smatrala slikaricom. Rekla je jednom: “Ma kakav sam ti ja slikar? Boja nije moja snaga, nije moje snažno oružje.” Doista, ma kako zvali njezino djelo, ma gdje ga stavljali, ono je bilo samo upregnuto u traganje za smislom života. To joj je bilo važnije od stilske naznake i kategorijalnoga poimanja i činovničke revnosti, jer njezino “djelo ne proizlazi iz kategorije, nego kategorije iz djela” (Ž. Čorak). Ne gradeći lijepu sliku niti stil, tražila je samo dosljednost iskrenosti - te prognane riječi koja već dugo nije u dobrome stanju. Jer došavši iz progonstva modernoga svijeta, ta je riječ u Nivesinom djelu našla svoj kuću. Kod nje je najintimnije našlo svoj lik, najtiše svoj glas. Stida i nelagode nije bilo. Iskrenost je pravdala sve, ako je “pravdanje” umjesna riječ.e li to bilo slikarstvo? Nije se smatrala slikaricom. Rekla je jednom: “Ma kakav sam ti ja slikar? Boja nije moja snaga, nije moje snažno oružje.” Doista, ma kako zvali njezino djelo, ma gdje ga stavljali, ono je bilo samo upregnuto u traganje za smislom života. To joj je bilo važnije od stilske naznake i kategorijalnoga poimanja i činovničke revnosti, jer njezino “djelo ne proizlazi iz kategorije, nego kategorije iz djela” (Ž. Čorak). Ne gradeći lijepu sliku niti stil, tražila je samo dosljednost iskrenosti - te prognane riječi koja već dugo nije u dobrome stanju. Jer došavši iz progonstva modernoga svijeta, ta je riječ u Nivesinom djelu našla svoj kuću. Kod nje je najintimnije našlo svoj lik, najtiše svoj glas. Stida i nelagode nije bilo. Iskrenost je pravdala sve, ako je “pravdanje” umjesna riječ.I nižu se njezini crteži, slike, ciklusi, cjeline. Prostirke su poput zastava i stjegova neke bratovštine srca u kojima su misli sređenije a oblici određeniji. A tek njezine Rolade života ili Zarolan životom (od 28 i 40 metara!) koji je pravi roman tijeka svijesti, i koje dokazuju da je veliki format intiman format (Keser). Ponekad se suočila sa stvarnošću. U crtežima Vrijeme zapunjeno odustajanjem (1995-96) izašla je iz sebe komentirajući grubu stvarnost koja ne veseli. I crteži su počeli živjeti ili bolje rečeno zapravo odumirati od lošega zadaha i susreta sa ovakvim svijetom. Tamo gdje su drugi stavljali znakove uvjerenja ili se zaklanjali iza kore stila ona je ostavljala tragove čovjekove ranjivosti. Sve su kategorije stila rođene iz mesa njezina djela. Njezino je djelo bilo samo prividno narativno. Ono je imalo priču, ali te su priče dolazile iz gustoće njezina unutrašnjega života. I zvali ih slikama, crtežima, reljefima, kolažima ili nekako drugačije, svojim je djelima uvijek nastojala isprovocirati smisao postojanja i života.jutarnji.hr.......... |
| | | malalila MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović Čet 3 Nov - 2:36 | |
| ............
Nadahnuće
Žalila se na manjak razgovora, susreta, blago prekoravajući Željku, Tonka, Zlatka, Magi, Zvonu, Ivu ne propuštajući se zahvaliti na pisanoj i izgovorenoj riječi. Ali njoj je živa riječ, dodir, susret bio jednako važan kao i tekst o njezinom djelu koje je, kao malo koje, navuklo toliko pažnje. Njoj je bilo do fizičke blizine, do razgovora kako bismo svi “izašli malo čisti i bistri” (kako sama piše na jednoj slici). Izbjegavajući jednako pretencioznu dubinu kao i ispraznost površnih razgovora, osjećala je svu mržnju novoga vremena prema iskrenosti i emociji, iskazujući gotovo fizičko gađenje prema površnosti praznoga jezika u službi nemisli. U vremenima u kojima su čitači i slušači rijetki, ona je potanko rasplitala uzle i grope i svojih i tuđih misli. Naglašava se da potekla iz ugledne obitelji. Nije puno pričala o tome. Svoj ugled je gradila sama. Nije ona samo prva dama hrvatske umjetnosti nego kraljica iskrenosti koja je živjela na najteži mogući način: izvan stila kao samoproglašene sigurnosti, daleko od omamljenih leptirica na medijskom nebu, daleko od instant uspjeha, rezervirana prema nagradama, priznanjima i častima i članstvima u najuglednijim bratstvima. Njoj je vedri vrapčić na travi ispred njezine kuće odvraćao pažnju više nego sve časti i pomasti. Žeđala je za saznanjima, a ne priznanjima. I premda su smrti u Hrvatskoj konačne da konačnijima ne mogu biti i premda u “Hrvatskoj zagrobni život ne postoji” (Tišljar), lik ove iznutra i izvana lijepe žene mjesto je na kojemu čovjek najviše sumnja u smrt. I uvijek se možemo vratiti tijelu slike, materijalizmu u kojemu je duh kod kuće. Možemo se vratiti lomljivom biću i ljudskoj ranjivosti i djelu nezaraslome u lišajeve rutine. To je bio ulog do krajnjih snaga. Tu su bili oblici misli, slutnji, straha, nadanja… koji se nisu mirili sa poništenjem i oskvrnućem osjetilnih potencijala i djela i djelovanja. Nadahnuće joj je bila prejeftina riječ; gotovo lijenost. Ako je njezino djelo najčišći autobiografski izvještaj o krizi, njoj je nadahnuće bilo trajno stanje; cijeli život. Doista, ako joj je život i umjetnost bilo jedno te isto, zašto i njezinu smrt ne bi ubrojili u to jedinstvo.
Ive Šimat Banov
jutarnji.hr |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Nives Kavurić-Kurtović | |
| |
| | | |
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 41 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 41 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|