Henry Dudeney

Henry Ernest Dudeney (Mayfield, 10. travnja 1857. – Lewes, 23. travnja 1930.) bio je Engleski matematičar i jedan od vodećih svjetskih sastavljača matematičkih zagonetaka.


Henry Dudeney potiče iz obitelji s matematičkom tradicijom, njegov otac i djed bili su učitelji u Lewesu. Iako je imao samo osnovno obrazovanje, osobito ga je zanimala matematika, te je izučavao matematiku i njenu povijest u svoje slobodno vrijeme.
S 13 godina počeo je raditi u Civil Service (vrsta državne uprave u UK), ali je nastavio proučavanje matematike i šaha. Počeo je pisati članke za časopise i pridružio se grupi pisaca u kojoj je bio i Arthur Conan Doyle. Istovremeno je pod pseudonimom Sphinx objavljivao matematičke zagonetke. Oženio se 1884. s Alice Whiffin, koja je u to doba bila popularna spisateljica, što je omogućavalo obitelji dobro financijsko stanje.
Cijeli život posvetio je matematici i matematičkim zagonetkama. Imao je i dosta hobija (biljar, kuglanje i kroket), a kao pijanist i organist interesirao se za crkvenu glazbu. Umro je od raka grla 1930.

Sam Loyd je 1893. počeo slati svoje zagonetke u Englesku. Uskoro su on i Dudeney počeli prepisku, kao vodeći sastavljači zagonetaka u to doba. Od njih dvojice, Dudeney je pokazivao više matematičkog umijeća. Mnoge zagonetke je poslao Loydu. Bio je vrlo uzrujan kad ih je Loyd počeo objavljivati pod svojim imenom i prekinuo je suradnju s njim.

Nakon raskida suradnje s Loydom, Dudeney je počeo slati svoje priloge mnogim tadašnjim časopisima (Blighty, Cassell's, The Queen, Tit-Bits i Weekly Dispatch), a preko 30 godina uređivao je kolumnu Perplexities u časopisu Strand Magazine.
Kraljevsko društvo je bilo zainteresirano za njegov haberdasher's problem, zagonetku iz geometrije u kojoj jednakostranični trokut treba razrezati u 4 dijela i od njih složiti kvadrat. Dudeney je problem predstavio Kraljevskom društvu 1905.


Neke od Dudeney-evih najpoznatijih inovacija koje su mu 1903 donele uspjeh na rješavanju zagonetki je Haberdasher's Puzzle (Isečen jednakostraničan trokut u četiri komada koji može biti preuređen u kvadrat) i objavljivanje prve poznate crossnumber slagalice, ( slične ukrštenim rečima, samo sa brojevima) , 1926 godine. Osim toga, on je zaslužan za izmišljanje verbalne aritmetike ( Verbalna aritmetika, takođe poznata kao alphametics, cryptarithmetic, kripta-aritmeti, cryptarithm ili dodavanje reči, je vrsta matematičke igre koja se sastoji od matematičke jednačine između nepoznatih brojeva, čije cifre predstavljaju slova ). Cilj je identificirati vrijednost svakog slova. Naziv se može proširiti na zagonetke koje koriste ne-abecedne simbole umjesto slova.

Jednačina je obično osnovni rad aritmetike, kao i množenje ili deljenje .Klasičan primer, objavljen jula 1924 godine , izdat putem Strand Magazina je:



Rešenje ove slagalice je O = 0, m = 1, Y = 2, E = 5, N = 6, D = 7, R = 8, a S = 9.



wikipedija