Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 Filozofija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

Enigma

Ženski
Poruka : 55658

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Filozofija   Filozofija Sat610Pet 3 Avg - 11:43

FILOZOFIJA - LJUBAV PREMA MUDROSTI

Filozofija 293479thethinkersurroun8kp1

Početak filozofije i filozofskog mišljenja dogodio se na ostrvima Egeja još pre 2500 godina. Sam oblik filozofskog mišljenja oduvek je pratio jedan kritički karakter i na tome se i zasniva čitava istorija filozofije. Upravo ova kritičnost mišljenja filozofiju izdvaja od svih nauka i svrstava je u jedno drugačije znanje u kome se svako definisano naučno znanje može dovesti u pitanje i gde su sama pitanja važnija od dobijenih odgovora. Filozofija se bitno razlikuje od svake nauke po tome što se ne zaustavlja kod proučavanja bivstvujućeg kao takvog kao što je to slučaj u svim pojedinačnim naukama već nastoji da razotkrije smisao bivstvovanja uopšte, naime, samo Biće koje za posebne nauke ostaje uvek skriveno. Filozofija u odnosu na nauke postavlja korenitija pitanja i nastoji da razotkrije dublji smisao koji se krije ispod površine vidljivog, tako da filozofija u određenom pogledu nadilazi nauku i predstavlja jednu vrstu metaznanja. Filozofija nastoji da istraži i otkrije metafizički temelj nauka. Filozofsko mišljenje je dakle, specifično po tome što pretenduje na to da bude sinteza različitih metoda mišljenja u svom beskonačnom prostoru svih raspoloživih mogućnosti. Edmund Husserl je u svom delu: "Ideja fenomenologije" o filozofiji napisao: "Filozofija se nalazi u jednoj novoj dimenziji u poređenju sa svakim prirodnim saznanjem, i toj novoj dimenziji, makar ona kako se to slikovito kaže, i imala suštinske veze sa starim dimenzijama odgovara jedan novi, u osnovi novi metod koji je suprotan prirodnom. Ko to poriče, taj nije razumeo celu problematiku svojstvenu kritici saznanja, a time nije razumeo ni šta filozofija zapravo hoće i treba, i šta njoj podaruje svojstvenost i svojevlasnost u poređenju sa svim prirodnim saznanjem i naukom."
Filozofija se ne može okarakterisati kao neko delanje koje započinje neposredno poput nauke, već filozofija započinje tako što stupa u genezu svoje biti i time što trancendira naučno mišljenje. Filozofija zapravo započinje tako što rađa sebe i svoju bit. Filozofija je odraz zrelosti ljudskog uma koji živi nepomućen bivstvujućim kao takvim i koji ne živi u ontološkoj indiferenciji poput svih onih koji žive samo u nauci već je okrenut ka proučavanju samog Bivstva i vrši prelaz sa ontičke na ontološku istinu. Filozofija se dakle, ne može odrediti kao nauka jer bi takva odrednica nužno ograničila filozofiju i njene beskonačne mogućnosti. Nauke proklamuju nepotrebnost dubljeg ispitivanja onog samorazumljivog tj istraživanje samog Bivstva dok naivnost nivelisanog shvatanja bivstvovanja nikako ne doprinosi rasvetljavanju Bivstva i samog pitanja šta ono jeste, već naprotiv guši svako propitivanje.Odrediti šta filozofija jeste i koji je njen predmet, sam je filozofski zadatak i filozofsko pitanje, jer filozofija predstavlja duhovni pokret gde se svaki dobijeni odgovor na postavljeno pitanje ponovo preobražava u novo pitanje i gde je svaki konačni i definitivni rezultat znanja nemoguć. Filozofija anticipira samu sebe i potrebno je da je onaj ko ljubi i traži mudrost sam filozofirajući prepozna u svom izvornom filozofskom mišljenju.
Bertrand Russell je u svom delu "Problemi filozofije" napisao: "Filozofija kao i sva druga proučavanja, teži prvenstveno ka spoznaji. Spoznaja ka kojoj ona teži jeste spoznaja koja daje jedinstvo i sistem korpusu (celokupnosti) nauka, i to takva koja rezultira iz kritičkog ispitivanja osnova naših uverenja, predrasuda i verovanja."
Naučno saznanje stvari je ograničeno iz razloga što usmerava svoju pažnju na određeni predmet i na ono što je partikularno, dok se malo zanima za ono što je u svim određenim predmetima jedinstveno i što ih spaja u ono što je sveobuhvatno, dakle, u Biće samo, u njihovu pravu suštinu. U filozofiji postoji tendencija da se ispita i shvati prava suština stvarnosti, pitanje o smislu bića, pitanje o istini i o čovekovom položaju u svetu. Ono što je takođe bitno reći je i to da mi u filozofiji nikako ne odbacujemo nauku i naučno mišljenje kao što je i nauka nemoćna bez filozofije. Filozofija i nauka treba da se dopunjuju i da ostvare jedinstvo. U filozofiji je, međutim, za razliku od nauke uvek prisutno jedno drugačije mišljenje, mišljenje koje se tiče celokupnog čovekovog bića koje ga preobražava i koje ga budi. Ničeov Zaratustra kaže: "Ako sam kada veselo klicao: nestade kopna - sad su mi pali zadnji okovi - oko mene vri bezgraničnost, daleko ispred mene blista se prostor i vreme..."
Filozofija, dakle, ukazuje na skrivene mogućnosti saznanja i proširuje našu zamisao o onome što bi moglo da bude. Karl Jaspers je u svom delu "Filozofija egzistencije" napisao da je: "Zadatak filozofije sagledati stvarnost u njenom poreklu i zahvatiti je na onaj način na koji se, misleći, sam sobom bavim - u unutrašnjem delanju." O razlici između naučnog i filozofskog mišljenja Jaspers kaže: "Pre svake nauke filozofija se pojavljuje tamo gde se ljudi bude. Dok se naučna saznanja tiču pojedinih predmeta za koje ni u kom slučaju ne mora svako da zna, u filozofiji je uvek u pitanju celina bića koja se tiče čoveka kao čoveka, istina koja, tamo gde zasvetli, potresa dublje nego bilo koje naučno saznanje."
Predmet filozofije je teško odrediti jer su pojedinačni predmeti proučavanja pripali nauci tj. nauke su se izdvojile iz okrilja filozofije koja je u početku bila majka svih nauka tako da samo ona pitanja na koja nauka ne može dati pouzdane odgovore čine ostatak koji nazivamo filozofijom. Zapravo, sve poznate stvari oko nas pa čak i one najobičnije u svakodnevnom životu mogu postati predmet filozofije ako se o njima pitamo na jedan drugačiji i dublji način i u jednom za nauke nepoznatom svetlu. Filozofija u stvari predstavlja stavljanje u pitanje našeg prirodnog gledanja na svet i, kao što Hegel kaže, ona je "obrnuti svet". Ona zahteva kritičnost našeg promišljajućeg uma u potrazi za sigurnim i skrivenim znanjem. Filozofija predstavlja naziranje jednog skrivenog znanja o Biću i to je naš lični unutrašnji projekt u pravcu ovog nepoznatog znanja koje privlači svako radoznalo biće koje je obuzeo nemir. Hegel je napisao: "Filozofija je po svojoj prirodi nešto ezoterično, pa sama po sebi niti je privlačna za svetinu niti je sposobna da se pravi za nju; ona je samo time filozofija što je upravo suprotstavljena razumu, a time još više zdravom ljudskom razumu, pod čim se podrazumeva prostorna i vremenska ograničenost jednog pokolenja ljudi: u odnosu na razum, svet filozofije je po sebi i za sebe obrnuti svet."
Vrednost filozofije se sastoji u veličini predmeta o kojima kontemplira i nalazi se isključivo među onim dobrima koja obogaćuju čovekov unutrašnji duhovni život. Čoveku filozofija pomaže da u svom unutrašnjem delanju uzdiže sebe i svoju egzistenciju na jedan viši nivo kada on postaje svesniji svoje povezanosti sa univerzumom i želi ostvariti veće jedinstvo sa njim. Russell o vrednosti filozofije kaže da: "Filozofiju treba izučavati ne zbog nekih konačnih odgovora na pitanja koja postavlja, već upravo zbog samih pitanja jer ona smanjuju dogmatsku sigurnost koja zatvara duh za spekulaciju, ali pre svega zato što veličina univerzuma o kojoj filozofija kontemplira čini i duh velikim i sposobnim za to jedinstvo sa univerzumom, koje čini njegovo najviše duhovno dobro."

Autor: Olivera Olja Petković

Filozofija Diogenes










Filozofija F58bac5ba8ea5be9d9aaad224ee63fcc
Nazad na vrh Ići dole
Dinka

  

Dinka

Ženski
Poruka : 29514

Godina : 39

Učlanjen : 26.09.2011


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Sub 26 Jan - 9:33

REKLI SU O FILOZOFIJI

Baruh Spinoza: “Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubavlju i blagorodnošću.”
-Bitak duse je ljubav i blagorodnost te se do nje samo preko njih i moze stici.
—————————-
Ciceron: “Nema ničeg otmenijeg i cenjenijeg od vernosti. Vernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše.”
- Duhovno razvijen covek ili covek s adekvatnom samospoznajom je uvek veran i iskren, jer sledi nagon svoje duse, za razliku od ljudi koji slede nize porive.
———————–
Demokrit: “Čovek se treba više brinuti za dušu nego za telo.”
-Zato sto je dusa neunistivi, vecni izvor srece, radosti i smisla.
————————–
Eshil: “Reči su lek duši koja pati.”
- Ma koliko da pojedina duhovna ucenja nastoje da omalovaze reci ili cak da ih i predstave kao prepreku ka visoj duhovnoj spoznaji, reci takodje imaju svoju funkciju u progresivnom razvoju ljudi. Neophodno je samo ovladati vestinom njihove primene, jer one imaju svoje tacno odredjeno vreme ili nacin kada i kako se koriste.
——————————
Francis Bacon: “Ćutanje je odmor duše.
-Ova izjava ne pobija prethodnu. Naprotiv, samo potvrdjuje ili podvlaci neophodnost balansa izmedju govora i cutanja.
—————————
Schiller: “Sitne su i uske duše onih koji tako rado svaki zasluženi jad obeležavaju imenom neumoljive sudbine.”
-Nezreli ljudi svojim nepromisljenim, lakomim ili sebicnim postupcima sami sebi stvore neprijatnosti i umesto da to prepoznaju i izvuku pouku iz toga, oni odbijaju svaku odgovornost, tako sto svoju nevolju prebacuju na losu srecu ili sudbinu.
——————-
Helen Keller: “Dok sebicnost i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, ljubav je nadimlje radošću i oštri njezin vid.”
-Prituzbe i sebicnost udaljavaju coveka od njegove autenticne sustine dok ga ljubav priblizava dusi koja ga ispunjava radoscu time sto mu daje adekvatan uvid ili razumevanje.
———————————
Henry Miller: “Sedište je duše onde gde se unutrašnji svet i vanjski svet dodiruju. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi.”
-Ova izjava zadire u kompleksnost subjektivno-objektivnog odnosa.
————————————-
Heraklit: “Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše.”
-Nije vazno sta cula opazaju vec kako covek tumaci to sto cula opazaju. Covek s niskim strastima i pobudama nece videti ili doziveti isto sto i covek s nepristrasnim, otvorenim srcem. O tome svedoci i sledaca izreka:
Kahlil Gibran: “Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te.
————————–
Hermes Trismegistros:
“O dušo, moraš steći istinsko znanje o svom sopstvenom biću, kao i o njegovim shvatanjima i oblicima. Nemoj misliti da postoji i jedno jedino shvatanje koje želiš da upoznaš, a koje je izvan tebe. Ne, sve što moraš da naučiš je u tebi.”
“Duša je bestelesna. Sve što se nalazi ispod duše ne može imati učešće u životu, izuzev uz pomoć duše. Duša u sebi poseduje moć mišljenja, volje i suda. Ona širi svoje moći nad svim sa čime se povezuje, u slučaju da je to u stanju da primi njene moći. I tako ona donosi život.”
————————————-
Ralph Waldo Emerson: “Lepota je odlika tela kao sto je vrlina odlika duše.”
-Vrlina predstavlja dublju, skrivenu ili sustinsku lepotu zato ona svojom manifestacijom baca u zasenak pojavnu ili fizicku lepotu.
—————————-
Oscar Wilde: “Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše.
-Ova izjava ima izuzetnu dubinu zapazanja.Dusa i razum predstavljaju dve komplementarne suprotnosti cija je neprestana interakcija, ne samo uslov medjusobnog postojanja, vec i uzajamnog razvoja.
—————————
Phil Bosmans: “Sam je čovek kriv za svoj razoreni životni svet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu.”
-Samo od nas zavisi da li cemo odolevati iskusenjima ili se opredeljivati za nize strasti i nagone. Ljudi koji biraju nize strasti na racun visih postepeno izgube vlastitu autenticnost sto rezultira besmislom i disfunkcionalnoscu.
——————
Maksim Gorki: “Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku dušu.
——————
Pearl S. Buck: “Najviše razvijeno područje našeg sveta je ljudska duša


IZVOR: Filozofski kutak
Nazad na vrh Ići dole
_Zana_

Super Član
Super Član

_Zana_

Ženski
Poruka : 751

Učlanjen : 17.02.2013


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Ned 24 Feb - 11:06

..poshto sam po majci francuskinja,sklona sam francuskim umetnicima,filozofima,piscima..evo shta kaze jedan,shiroj javnosti,skoro nepoznat filozof,PJER ADO:

.. Za stare narode sama reč philo-sophia, ljubav prema mudrosti, bila je dovoljna za izražavanje ovakvog shvatanja filozofije. U Gozbi, Platon je pokazao da Sokrat, simbol filozofa, može biti poistovećen s Erosom, sinom Porosa (obilja) i Penije (siromaštva). Erosu je nedostajala mudrost, ali je znao kako da je stekne. Tako je filozofija uzela oblik misaone vežbe, volje i celokupnog postojanja pojedinca, čiji je cilj bio postići stanje praktično nedostižno ljudskom rodu: mudrost. Filozofija je bila metod duhovnog napretka koji je zahtevao radikalnu promenu i transformaciju načina života pojedinca.

Ovako shvaćena, filozofija je predstavljala način života, kako kroz njenu primenu i kroz nastojanje za postizanjem mudrosti, tako i kroz njen cilj, samu mudrost. U stvarnosti, mudrost ne uzrokuje potpunu spoznaju – ona nam omogućuje “biti” na drugačiji način. Uzvišenost, a istovremeno i paradoksalnost antičke filozofije jeste u tome što u isto vreme sadrži svesnost da je mudrost nedostižna, kao i uverenje da je težnja prema duhovnom napretku nužnost. Prema Kvintilijanovim rečima: Moramo... težiti prema onom najvišem, kao što su to činili mnogi stari filozofi.
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Sub 4 Maj - 23:57

KARL MARKS

Mnogi ljudi su u sukobu mišljenja o Karlu Marksu kao poznatom filozofu. Rođen 1818. godine, ovaj nemački filozof bio je jedan od najkontraverznijih pisaca svog vremena. Njegovi radovi, kao Manifest komunističke partije, često su smatrani kao priručnici nacističke partije, što je unapređivalo njegove kontroverzne stavove. Formulisao je ideju viška vrednosti kao i istorijski materijalizam. Iako je pružio mnogo svetu filozofije, na dan njegove smrti 1883. godine, nije bilo više od desetak ljudi na sahrani.










Filozofija IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Sub 4 Maj - 23:59

Neistražen život i nije vredan življenja - Sokrat


Svako onaj ko sebe smatra "obrazovanim" treba da zna nešto o istoriji, kako o istoriji vlastite zemlje, njenom političkom, kulturnom i ekonomskom razvoju, tako bi bilo poželjno poznavati evropsku istoriju i istoriju sveta. Apsurdno bi bilo zahtevati znanje o velikim osvajačima i ratnicima, a ostati potpuna neznalica kada je reč o velikim stvaraocima koji su doprineli razvoju evropske kulture. Nasleđe koje su nam ostavili veliki slikari i umetnici imaju vrednost koja nije umanjena vremenom proteklim od smrti njihovih tvoraca. Takođe, veliki mislioci kao što su Sokrat, Platon, Aristotel, Kant, Hegel i mnogi drugi su obogatili evropsku kulturu i doprineli njenom razvoju. Njihovom smrću nije uništena potreba i interes za njihovo delo, već naprotiv, ono i danas predstavlja ključnu odrednicu evropskog identiteta koji se ogleda u svim oblicima znanja: od svakodnevnog života do ekonomije, politike i umetnosti.
U toku svoje istorije, koja traje već 2500 godina, evropska filozofija se menjala, kako svojim sadržajem, tako i svojim funkcijama. Kako je filozofija nastojala da protumači društvo u kojem je egzistirala, tako su i društveno istorijske okolnosti menjale filozofiju. Zbog toga ne možemo dati definiciju filozofije koja bi imala obavezno značenje i bila usvojena od svih. Pojam filozofije potiče od starogrčke reči philos (prijatelj) i sophia(mudrost). Stoga se pojam filozofije može prevesti kao ljubav prema mudrosti ili težnja prema znanju. Prema spisima Diogena Laertija i Cicerona reč filozofija je prvi upotrebio Pitagora, dok prema drugima Heraklit (fragment 35: "Ljudi koji ljube mudrost, valja da vrlo mnogo znaju"). Filozofija nije ljubav prema bilo kojoj vrsti saznanja, već onoj koja obuhvata prve principe (arche) na osnovu kojih se dokazuje postojanje svih drugih znanja. Šta filozofija ispituje? Ona nastoji da ispita:

  • svrhu i smisao postojanja sveta i čoveka


  • šta je istina?


  • šta je dobro?


  • šta je lepo?


  • odakle potiče ljudska potreba za Bogom? Šta je Bog?


  • šta je volja?


  • da li postoji besmrtnost duše?


  • šta je znanje?


  • koji su temelji našeg verovanja?





Filozofija je jedan nov način mišljenja nastao u staroj Grčkoj u VI veku p.n.e. "Kada se spomene Grčka, svakog obrazovanog čoveka u Evropi obuzima neko osećanje kao kada  je reč o njegovoj domovini". (G.V.F.  Hegel "Istorija Filozofije") Međutim, filozofija kao težnja za mudrošću je doživela svoj vrhunac u istočnom svetu (između VIII i VI veka p.n.e.), u Indiji, Persiji, Kini znatno pre nastanka filozofije u staroj Grčkoj. Svaka od tih kultura je na posredan način uticala na kulturu starih Grka. Mitska i verska predanja koja su u sebi sadržavala klice mudrosti prenosila su se tokom vekova sa kolena na koleno. Počeci filozofije u Indiji preneseni su namu u Vedama (znanje) koje su spevane u slavu bogova, sunca, vode i vatre. One su prihvatane kao učenja drevnih mudraca kao što je to bio Buda. U Kini se razvio konfučijanizam (po mudracu Konfučiju) i taoizam (po mudracu Lao Ceu). U Persiji Zaratustra osniva monoteističku religiju s istaknutim dualizmom. Ono po čemu se istočna filozofija razlikuje od grčke filozofije jeste što ona nema kritičku racionalnost koja bi je uzdigla iznad verskih i mitskih predanja, a što je bitno značenje grčke filozofije.
U početku na filozofska pitanja u staroj Grčkoj je religija pokušavala dati odgovor. Takva religijska objašnjenja su prenošena sa kolena na koleno u obliku mitova (mythos-pričanje, kazivanje). Mitovi su trebali da objasne zašto je ovaj život takav kakav jeste. Grčku mitologiju su sistematizovali Homer ("Ilijada i Odiseja") i Hesiod ("Teogonija"). Hesiod početak sveta opisuje kao Haos, zatim nastaje Geja (Zemlja) majka svih bića. Na dnu je Tartar, sin Geje i Etera. Zatim, nastaje Eros kao princip sile i kretanja. Iz Haosa nastaju Mrak i Noć, a iz Mraka i Noći nastaju Svetlost i Dan. Iz Geje nastaju Nebo, Gore i More. Vrhovni grčki bog je Zevs – otac svih božanstava. Grčki filozofi su nastojali da dokažu da se u mitove ne mogu pouzdati. Oni su kritikovali Homerovo učenje o bogovima jer su bogovi suviše ličili na ljude. Jedan od filozofa koji je kritikovao mitove je bio Ksenofont koji je rekao: "Ljudi su stvorili bogove prema sopstvenoj slici. Oni veruju da su bogovi rođeni i da imaju telo, i odeću i jezik kao i mi". Filozofe treba razlikovati od mudraca. Mudraci još nisu filozofi jer oni samo sažimaju praktičnu životnu mudrost, dok filozofi su ispitivači i istraživači mudrosti. Upravo u vreme nastanka filozofije Grčka je počela da osniva mnoge gradove u kolonijama u južnoj Italiji i maloj Aziji. U njima su robovi obavljali fizički rad, a slobodni građani su se bavili politikom i ratovima. Slobodni građani su počeli da postavljaju pitanja ne posezajući za nasleđenim mitovima. Cilj prvih grčkih filozofa je bio upravo da pronađu objašnjenja prirodnih procesa na osnovu razuma.
 
Filozofija StariMisliociKako je filozofija nastala? U svom delu "Teetet" Platon kaže da je filozofija nastala čuđenjem (thaumadzein). Začuditi se značilo je prihvatiti vlastito neznanje. Čovek ne prihvata iskustveni svet onakav kakav jeste, nego se čudi i pita o njegovom temelju: "Zašto postoji nešto?", "Zašto uopšte živimo?" Pored čuđenja, drugi izvor filozofije je sumnja (skepsa). U osnovi filozofskog čuđenja i skepse je želja za saznanjem istine (grč. aletheia). Mada se filozofska pitanja tiču svih ljudi, ne postaju svi ljudi filozofi. Iz mnogih razloga većina ljudi je toliko obuzeta svakodnevnim problemima da samo čuđenje i upitnost pred životom biva potisnuto. Dok je za decu svet takav da u njemu otkrivaju uvek nešto novo, kod odraslih svet se doživljava kao običan. U tom smislu filozofi se ponašaju i doživljavaju svet kao deca. Nijedan filozof nikada se nije uspeo u potpunosti navići na svet u kome živi. On stoji pred svetom kao pred velikom zagonetkom.
 

 

 

"Filozofija je svoje vreme izraženo u mislima"
Hegel

"Početak i kraj svake filozofije jeste sloboda"
Šeling

"Filozofi ne rastu kao pečurke iz zemlje, oni su plodovi svog doba, svog naroda, čiji najsuptilniji, najdragoceniji i najnevidljiviji sokovi kruže u filozofskim idejama"
Marks

"Filozofija je , pre svega i najpre, postavljanje pitanja"
Kosik

"Filozofirajmo uvek u strahu od ludila" 


Derida

ŠTA JE FILOZOFIJA?
ČEMU JOŠ FILOZOFIJA?

 Čemu još filozofija?

"Usudi se misliti" (sapere aude) rekao je Kant govoreći o prosvetiteljstvu. Ukoliko želimo da razumemo svet u kome živimo, procesi koji se događaju u prirodi i društvu i pobude koje određuju naše sopstveno mišljenje, tada nam je filozofija potrebna. Velika vrlina filozofije jeste što nas ona ne uči šta misliti, već kako misliti. Svaki čovek ima svoju "filozofiju". Filozofija je način na koji posmatramo i tumačimo svet u kome živimo. Mi verujemo da znamo šta je dobro, a šta je zlo. Međutim, kada se događaju ratovi mnogi će upućivati na ljudsku prirodu, na neminovnost rata u našem svetu. Oni koji su privrženi religiji će reći da je čoveka Bog stvorio takvog kakav jeste. Zašto bi Bog stvorio čoveka sa zlom u sebi? Da li je ljudska priroda po sebi zla? Odgovore na ova i druga pitanja ljudi nastoje dati tek kada im se dogodi neki preokret u životu koji ih natera da ponovo razmotre ideje i vrednosti sa kojim su odrasli. Svako ko želi da razume život treba da uzdigne svoj um iznad svakidašnje egzistencije. Samo na takav način čovek može da ispuni svoju ulogu u životu i da sebe ostvari kao racionalno i humano biće. Zbog toga je potrebno da čovek uloži napor u razumevanju života i sveta u kome živi.
Filozofija je izvršila istinski preokret u razvoju ljudskog mišljenja. Začetnici tog preokreta su bili stari Grci koji su još pre Kolumba otkrili da je Zemlja okrugla; dali su veliki doprinos matematici, geometriji, mehanici i mnogim drugim oblastima ljudske delatnosti. Danas se filozofija ne bavi istim problemima sa kojima se bavila nekada. Ulogu filozofije u proučavanju prirode univerzuma i života su preuzele prirodne nauke, dok proučavanje ljudske duše je preuzela psihologija, proučavanje društva sociologija koja se takođe osamostalila od filozofije. Filozofija je danas podeljena na onu koja smatra da treba da se okrene prirodnim naukama i njihovom metodu i one koja smatra da filozofija i dalje treba da se bavi tradicionalnim pitanja (Šta je čovek i svet? Šta je smisao života?) odnosno da proučava stvarnost u celini. Iako podeljena ona i dalje ostaje povezana sa svim srodnim naukama koje su iz nje nastale (istorija, politika, literatura, pravo i dr.)
Prednost filozofije u odnosu na druge oblasti znanja jeste što je ona  intelektualni izazov koja nastoji da objasni vrednosti života i sveta u celini.  Čovek je jedino biće koje je svesno svoje konačnosti. Svest o konačnosti može motivisati čoveka da pokuša dati odgovor na večna filozofska pitanja. Biti filozof znači biti smelog duha i umeti gledati istini u oči.










Filozofija IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
Lilith

Master
Master

Lilith

Ženski
Poruka : 8935

Lokacija : Srbija

Učlanjen : 12.07.2017


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Ned 5 Maj - 19:18

Moja omiljena nauka, baš zato što predstavllja intelektualni izazov. 

Još kao detetu su mi često drugari pričali "ne filozofiraj", pa čak nekad i roditelji ... 
Tada mi je to smetalo, a danas shvatam da ja samo analitično posmatram stvari oko sebe. 
Ume da bude naporno, ali je uvek inspirativno i čini me produhovljenijom i celovitijom.
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Sre 4 Sep - 10:43

Koreni učenja su gorki, ali su plodovi slatki.

Čovek koji u sebi nema ni trunke filozofskog smisla ide kroz život zatvoren u predrasude nastale iz zdravog razuma, iz uobičajenih verovanja njegovog doba ili njegovog naroda i iz uverenja koja su se u njegovoj svesti razvijala bez učešća njegovog promišljajućeg uma.
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610Sre 4 Sep - 10:44

Život instinktivnog čoveka, čoveka koji ne filozofira, zatvoren je uzak krug njegovih privatnih interesa, a filozofsko viđenje pomaže čoveku da se oslobodi iz tog zatvora, da ostvari, veliki i slobodan život. Put koji ka tome vodi suprotan je onom koji se obično uzima ili preporučuje.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Filozofija Empty
PočaljiNaslov: Re: Filozofija   Filozofija Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Filozofija
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Rimska filozofija
» Filosofija života
» Filozofija - zanimljivosti
» Filozofija ljubavi
» Filozofija novca
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Filozofija-