Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Pivo

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Ko su bile prve pivopije?   Pon 23 Jan - 17:07

Ko su bile prve pivopije?
Izvor: Deutsche Welle

Dugo se mislilo kako su još Sumeri prvi uživali u pivu, ima ih koji misle da se pivo pilo još u neolitu. Nedavno objavljeno istraživanje ipak tvrdi: mnogo je verovatnije da je današnje pivo prilično nov napitak.



Piter Damerov, istoričar i naučnik s Univerziteta Maks Plan u Berlinu je na žalost preminuo u 2011. godine, ali njegovo opsežno delo je tek sad uzbudilo i nemačke istoričare - i pivopije.

Damerov se pozabavio takozvanim "sumerskim pivom", odnosno s delom istorije drevnog naroda koji je živeo na području današnjeg Iraka. Analizirajući sastojke i pokušavajući da otkrije način fermentacije pre 6000 godina, nemački naučnik je došao do zaključka kako je konačan proizvod tog doba, na sumerskom se zvao "bappir", sadržavao prenizak procenat alkohola kako bi se uopšte mogao zvati pivom.

"S obzirom na naše ograničeno poznavanje procesa proizvodnje piva kod Sumera, zapravo ne znamo da li je konačan proizvod uopšte sadržavao alkohol. Ne možemo tačno znati ni je li ono što su pili Sumeri mnogo sličnije kvasu nego, na primer njemačkom pivu", objašnjava Damerov. On je naravno analizirao i "Himnu Ninkasai" - što je bila sumeranska boginja piva i što je najznačajniji dokument iz tog doba koji slavi "bappir" i koji je nastao negde oko 1800. pre Hrista. Ali on je ukazao kako ni u tom dokumentu nema ni slova o sastojcima tog napitka niti o postupku fermentacije.

"Pivo potiče od supe, ne od hleba"

Franz Meusdorfer, profesor nauke o prehrani sa Univerziteta u Bajreutu, donekle se slaže sa svojim preminulim kolegom, jer ukazuje i na problem definicije piva: "Pivo kakvo danas poznajemo je potpuno drugačije od onog kakvo se pripremalo u staro doba. Današnje pivo potiče sa severa Evrope gde nije bilo poznato pečenje hleba, nego priprema supe od žitarica."

Utoliko i on smatra kako su kulture Mediterana u najboljem slučaju došle do svojevrsnog "instant-piva" koje je imalo malo alkohola. Ipak, Meusdorfer ističe da su i to bili alkoholni napici.

Martin Zarnkov s minhenskog Tehnološkog fakulteta, koji je sarađivao s Damerovom, ipak se ne slaže sa zaključkom koji je iza sebe ostavio njegov kolega: "Sumeri nisu otkrili pivo, nisu ni Egipćani, kao što neki veruju. Neke teorije ukazuju kako se pivo prvobitno proizvodilo u neolitskoj revoluciji, pre više od 11 hiljada godina." I on misli kako je taj napitak sadržavao alkohol - i da se po svim pravilima onda može zvati pivom. On je učestvovao u Tall Bazi eksperimentu, gde su naučnici na licu mesta pokušali da rekonstruišu proces proizvodnje. Hladnim mešanjem žitarica dobili su napitak kojem se mogao menjati sadržaj alkohola tako što se menjao sadržaj vode u smesi.

Civilizacije alkoholičara?

Drugi istraživači, poput kanadskog profesora Maksa Nelsona sa Univerziteta Vindsor, ipak su skloni da se pridruže sumnjama Pitera Damerova kako je to drevno pivo ipak bilo sličnije kvasu, napitku od žitarica poznatom na istoku Europe. Argument u tom smeru su i pisani dokumenti drevnih naroda u kojima su čak i deci delili i po nekoliko litara tog napitka na dan.

Čak i s niskim procentom alkohola to bi značilo da u tim drevnim civilizacijama praktično nije bilo treznog čoveka na ulici, tako da i profesor Nelson smatra kako je "prilično verovatno da su takvi fermentirani napici, koji su spravljani da se piju brzo, imali veoma malo ili bili bez alkohola, kao što je kvas".








Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Pivo   Sub 7 Apr - 3:51

Pivo



Možda i najomoljenije piće.

Obilje vrsta. Laughing

Raznih boja.

Neopisivo dobrih okusa.

Da, to je pivo.








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sub 7 Apr - 3:54

Od piva za pse do piva za bujne grudi



Foto: shortlist.com

UZ najpopularniji alkoholni napitak na svijetu vezane su brojne zanimljive činjenice. Tako je prvi recept za pivo star čak 4000 godina, a ovo piće ima i svog sveca zaštitnika, svetog Arnolda od Soissonsa.

Do danas je doživjelo mnoge modifikacije, a mnogi su ga počeli proizvoditi i u kućnoj radinosti. Doduše, neki su od njih u svojim nakanama otišli malo predaleko, a shortlist.com donosi popis najčudnijih, ali ujedno i najhrabrijih piva na svijetu.

1.Pivo s okusom pizze



Pizza i pivo čine sjajan obrok. Pivo od pizze ne čini. Ovo morbidno piće nastalo je preradom samljevene Margarita pizze koja se miješala s uobičajenim sastojcima.

2.Pivo iz tijela mrtvih životinja



Za početak, treba naglasiti kako ovo pivo ima nevjerojatnih 55 posto alkohola, što ga čini drugim najjačim na svijetu. Drugo i ono što je doista uznemirujuće, pivo The End of History, iz nekog se razloga, poslužuje u tijelima mrtvih životinja. Možete birati želite li piti iz krtice, hrčka ili vjeverice.

3.Pivo za rast grudi




Ispijanje prevelike količine piva ima razne posljedice. Učestale posjete zahodu, gubitak ravnoteže, a i žestoka glavobolja rezervirana za jutro poslije. Doduše, u Bugarskoj postoji pivo pod imenom "Boza" nakon čijeg ćet čijeg ispijanja imati malo drukčije posljedice. Ako je vjerovati proizvođačima, narast će vam grudi.

4.Pivo s okusom sira



Iako postoji vjerovanje da topljeni sir čini gotovo 87 posto jela ukusnijima, nitko se nije sjetio pomiješati ga kao sastojak u neko piće. Sve do danas. Pivovara Belvoir sir je pomiješala s pivom i odaslala ga na tržište pod imenom The Blue Brew.

5.Pivo s okusom kave



Pivo s okusom limuna, naranče ili grejpa, već su vrlo uobičajene pojave. Na tržište je došlo čak i pivo s okusom tekile. No ponekad postoje granice. A njih je definitivno u svakoj mogućoj mjeri prešla ekipa koja stoji iza pive Geek Brunch Weasel s okusom kave dobivene izmetom egzotične vrste mačaka.

6.Pseća piva



Nizozemska pseća piva specijalna je bezalkoholna vrsta pive napravljena od miksa govedine i slada.

7.Pivo za djecu



Djeca su ponekad doista opsjednuta s tim da žele biti odrasle osobe i oponašati njihove radnje. Bezalskoholno pivo za djecu smislili su Japanci, a radi se zapravo o soku kojem je dodano više pjene.

8.Pivo s okusom šampanjca



Iako je poznato da se vino i pivo ne bi trebali miješati, Belgijanci su mislili drukčije. "Deus Champagne belgijsko je 11,5 postotno pivo koje ćete platiti kao i skupocjenu bocu šampanjca.

9.Svemirsko pivo



Nije jednostavno biti astronaut. Osim što imate posao na kojem vam zavidi 80 posto osnovnoškolaca, realnost je da ste većinom u izolaciji i ponekad godinama odsutni od kuće. Stoga vas nitko ne bi krivio da si tu i tamo popijete koju čašicu pive. Svemirsko Vostok pivo prvo je pivo u povijesti pogodno i za svemirske uvjete. Konzumacijom se, navodno, mogu umanjiti mnoge posljedice putovanja svemirom, primjerice, oticanje jezika.

10.Najjače pivo na svijetu



Pod imenom "Start the future" ili "Započnite budućnost", krije se najjače pivo na svijetu. S čak 60 posto alkohola, ovaj je nizozemski napitak jedan od najpopularnijih, ali i najskupljih alkoholnih pića. To je vjerojatno dobra stvar, jer bi se ono "Započnite budućnost" vrlo lako moglo pretvoriti u "Započnite budućnost kao okorjeli alkoholičari."

(Index.hr)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 11:49

Armageddon: Najjače pivo na svijetu, ima 65 % alkohola



U UTRCI za rekord u Guinnessovoj knjizi, škotska pivovara proglasila je svoje novoproizvedeno pivo najjačim na svijetu i dala mu prikladno ime - Brewmeister’s Armageddon. Dok klasične pive imaju udio alkohola od 3 – 7% po masi, ponos škotske pivovare ima čak 65%.

Iz Brewmeistera navode da se među sastojcima nalaze kristalni slad, pšenica, zobene pahuljice i 100 postotna škotska, izvorna voda. Pivo prolazi proces takozvane hladne fermentacije što znači da ga smrzavaju. U procesu se voda smrzne, ali ne i alkohol te na taj način ostaje samo vrlo jako pivo. Konzumentima se savjetuje da ga piju kao “fini whisky”.

Unatoč velikom postotku alkohola, pivo je puno okusa pa fino osjetite slad, hmelj i pomalo slatkastu aromu kvasca. Oprezno s konzumacijom, čini se da bi vas i samo miris mogao lagano opiti.

Super jaka piva su trend među škotskim pivovarama. Dosadašnje najjače pivo na svijetu proizvodi BrewDog, pivovara sa sjeverne obale Škotske koje se zove Sink The Bismarck i ima 41% ABV-a.

(Index.hr)








love
Nazad na vrh Ići dole
Ypsilon

Super Član
Super Član

avatar

Muški
Poruka : 770

Učlanjen : 30.10.2012


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 11:50

sad mi sline pođoše na usta od teksta gore
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 11:55

Sve vrste piva









Sve vrste piva


A
Ale - vrlo raširen tip piva gornjeg vrenja (S. cerevisiae ). Postoje brojne vrste tog tipa piva koja se razlikuju po gorčini (Mild, Bitter, Pale ale), boji (Brown ale, Old ale, Red ale, Golden ale), geografskom podrijetlu (Engleska, SAD, Škotska, Irska, Belgija, Njemačka), posebnostima proizvodnog procesa (Altbier, Kolsch, Trapist itd.). Zajedničko im je: infuzijski postupak ukomljavanja, kvasac gornjeg vrenja, relativno toplo vrenje i dozrijevanje, manja koncentracija neprevrelog ekstrakta, te veća koncentracija alkohola nego u lager pivu, proizvedenom od sladovine s istom početnom koncentracijom ekstrakta. Izvorni engleski, škotski i irski ale dozrijeva pri višim temperaturama (do 20oC), pri točenju ne stvara pjenu i pije se relativno topao (20oC). Njemački i belgijski ale nakon toplog vrenja dozrijevaju bar nakratko, pri nižim temperaturama 45( oC), imaju više ugljikova dioksida, pjene se i piju ohlađeni, slično lager pivu.
Altbier (staro pivo) - njemačko pivo jantarnosmeđe, do bakrenosmede boje, dobiveno gornjim vrenjem sladovine od čistog slada (11 - 12% ekstrakta). Punog, oštrog, gorka okusa, umjerene jačine (3,5 - 3,9% alkohola). Jedno od najpoznatijih je Dussel iz okolice Düsseldorfa.




B
Barley wines (ječmena vina) - u Engleskoj je čest naziv za najjača piva brončane boje ili boje mahagonija. Izrazito su sladnog okusa i voćne arome koja potječe od kvasaca gornjeg vrenja. Njihov ih vinski karakter čini pogodnim desertnim pićem ili čašicom za uspavljivanje. Tradicionalno, doviru u drvenim bačvama koje se povremeno provaljaju da se podigne kvasac i ubrza doviranje. Sadržavaju 6 - 11 % alkohola, pa se mogu smatrati varijantama piva tipa Russian Stout ili Doppelbock.
Bečki postupak (Bečko pivo) - vjerojatno je najstariji postupak proizvodnje jednog tipa lager piva, danas poznatog pod imenom Ožujsko (Marzen) pivo. Izumio ga je Anton Dreher, austrijski pivar, koji je godine 1841. prvi primijenio kvasac donjeg vrenja u svojoj pivovari Schwechat u okolici Beča. Nešto modificiraniju verziju tog postupka preuzima zatim pivarska obitelj Sedlmayr iz Münchena, da bi pripremila posebno pivo za Oktoberfest. Postupak se brzo proširio po zemljama tadašnjeg Austrijskog carstva i čitave Europe. Sladovina (12,0-12,8% ekstrakta) proizvodi se od srednje tvrde vode i slada jantarnožute boje. Glavno je vrenje hladno (4 - 8 oC), dugotrajno (10-12 dana), a odležavanje pri OoC traje 13 mjeseca. Pivo je brončane, jantarnocrvene ili bakrene boje, blagog sladnog okusa, sadržava 5,5% alkohola i savršeno se slaže sa začinjenim jelima. Današnja se bečka piva, poznata u mnogim zemljama kao Marzen, u Austriji i kao Spezialbier, te SAD-u kao Vienna bier, donekle razlikuju od svojeg slavnog preteče, ali su zadržala njegove povijesne značajke.
Belgian ale - belgijska vrsta ale piva koje se po svojstvima nalazi izmedu klasičnog burtonskog (Burton on TrentEngleska) i dusseldorfskog (Dusseldorf Njemačka) piva gornjeg vrenja. Engleska riječ ale u Belgiji označava lagano pivo bakrene boje, voćne arome i vrlo ukusno.
Belgian golden ale - jedno od svjetski poznatih starih piva koje se, usprkos činjenici da je to pivo gornjeg vrenja, često pije vrlo hladno, čak iz ohladenih burgundskih čaša. Bojom podsjeća na lager. To je jako pivo prava harmonija voćne, hmeljne i alkoholne arome. Najpoznatija je marka Duvel, koja prolazi kroz trostupanjski proces vrenja (5 - 6 dana pri 16 - 28 oC, tri dana uz snizivanje temperature do -1oC, odležavanje 3-4 tjedna pri -3 oC; filtracija, dosladivanje i ponovna inokulacija s kvascem za doviranje koje se odvija 14 dana u boci pri 22 oC i na kraju stabilizacija, 5 - 6 tjedana, pri 4 - 5 oC).
Berliner Weisse (berlinska bjelinaberlinsko bijelo) - pšenično pivo dobiveno alkoholnim (S. cerevisiae) i mliječno-kiselim (L. bulgaricus) vrenjem. Ima umjerenu koncentraciju alkohola, osrednju punoću, iskričav izgled i svojstven, ugodan kiselkast okus mliječne kiseline. Proizvodi se od usipka s 20 - 75% pšeničnog slada i tvrde vode. Ukomljava se infuzijom. Puni se u boce i bačve nefiltrirano, a zatim 3 - 4 tjedna drži na hladnom kako bi se kvasac istaložio i pivo izbistrilo. Često se pije s mirisnom bročom (divlji broč, jaslenjak, lazarkinja) ili sokom/sirupom od maline. lako je to izvorno svijetlo pivo, kad ga naručite, konobar će Vas upitati: Crveno ili zeleno? aludirajući na mogući dodatak. Zato morate odgovoriti: Prirodno, bez dodataka.
Bezalkoholno pivo - sadržava ispod 0,5% alkohola. U nekim je zemljama ta granica viša i dosiže čak 1,5%. Proizvodi se posebnim postupcima vrenja ili postupcima uklanjanja alkohola iz alkoholnih piva.
Bezporezno pivo - naziv za dansko pivo koje ima mali udjel alkohola (otprilike 2,3 - 2,6%). Piva s takvom trgovačkom oznakom su najčešće Hvidtol (pivo gornjeg vrenja bogato ugljičnom kiselinom) ili Skibsol (brodsko pivo).
Biere de Garde (gardijsko pivo) - francuski naziv za srednje jako do vrlo jako pivo gornjeg vrenja, bakrene boje, koje često dovire u šampanjskoj boci. Ima sladni okus i voćni miris, poput alea. Danas to ime nose i neka piva donjeg vrenja. Izvorno taj naziv znači "pivo za čuvanje" i upućuje na to da se moglo dugo čuvati i piti čitavo ljeto.
Bierbitter (Bitterlikor, Krauterlikor) - jaki bitter na bazi piva i različitih trava, sa šećerom ili bez njega, sadržava 48% alkohola.
Bierbranntwein - naziv za rakiju Borovično pivo (Juniper, Sassy beer, prepečenicu dobivenu destilacijom Ginger beer) - najviše se proizvodi u pivskih taloga (Bavarska).
Bitter Ale - dobro zahmeljeno točivo pivo, idealno za prijateljsko druženje u pubu. Nešto je kiselije od standardnog alea. Boja mu se razlikuje od smeđkaste do tamnobakrene. Jednostavni Bitter ale ima 3,75 - 4% alkohola, Best ili Special bitter sadržava 4 - 4,75%, a Extra Special bitter oko 5,5% alkohola. Svima je zajednička bogata hmeljna aroma.
Bitter Stout - jako i vrlo gorko pivo, prije poznato pod imenom Porter. U Irskoj i Velikoj Britaniji sadržava preko 4, u Europi preko5%, a u tropskim zemljama preko 7% alkohola. Izlazi iz pivovare kao nedovršeno pivo, pa se naknadno vrenje zapravo odvija u bačvama u kojima se isporučuje.
Bockbier (tzv. Jarac pivo) - pivo donjeg vrenja u Austriji i Njemačkoj, s najmanje 16 % ekstrakta u sladovini i preko 5 % alkohola u pivu. To je puno pivo, nježna okusa i sa širokim boja od zlatne, zlatnosmeđe do tamnosmeđe. Osim u Austriji i proizvodi se i u drugim zemljama, ali u različito doba godine, tj. u jesen, zimu ili u rano proljeće. Najpoznatije je pod imenom Maibock (majsko Jarac pivo).
Borovično pivo (Juniper, Sassy beer, Ginger beer) - najviše se proizvodi u Finskoj, Norveškoj i u sjevernoj Švedskoj. Od bobica borovice, uz dodatak hmelja, priređuje se komina koja previre samostalno ili pomiješana sa sladovinom. Francuz Kerandren proizvodio je borovično pivo tako da je sladovinu začinio sa zgnječenim bobicama u jutenoj vreći.
Božićno pivo - vidi: Christmas Beer
Braune Biere - u njemačkom govornom području naziv za Brown ale - smeđe pivo.
Brodsko pivo - vidi: Seefahrt bier
Brown ale - jantarnosmeđe do tamnosmede suho englesko pivo sladnog okusa. Udjel alkohola od 3 do 3,5% u južnoj Engleskoj, 4,4 - 5% u sjevernim predjelima zemlje. To je pivo zapravo nastalo u sjeveroistočnoj Engleskoj kao protuteža Pale aleu iz Midlanda. Belgijski Brown Ale ima poseban kiselosladak okus. Njegova je aroma složena, ponekad podsjeća na masline, grožđice i začine. Poslužen pri sobnoj temperaturi djeluje osvježavajuće i potiče apetit. Često se koristi kao dodatak u kulinarstvu.



C
Champagner - Weizenbier - zakonski dopušten naziv za bezalkoholno pšenično pivo u Austriji, zabranjen u Njemačkoj, gdje ga zamjenjuje naziv Kristall - Weizenbier.
Christmas Beer (božićno pivo) - tamno, gusto i prilično jako pivo koje se u Velikoj Britaniji proizvodi za belgijsko tržište. U drugim se zemljama također proizvodi Božićno pivo. U Njemačkoj se naziva Weihnachtbier i nije tamno.
Cream Ale - u SAD-u uobičajen naziv za vrlo svijetlo i lagano ale pivo, često "prerezano" (pomiješano) s lager pivom. Sadržava oko 4,75% alkohola.
Crveno pivo - vidi: Rotes Bier



D
Dampfbier (parno pivo) - njemačko nepasterizirano pivo gornjeg vrenja s okusom po voću, svijetlocrvene boje i osebujna mirisa koji podsjeća na vaniliju. Za hmeljenje se rabi samo hmelj iz područja Hallertau/Bavarska.
Dark Ale (tamno pivo) - englesko pivo, najčešće tamnosmeđe boje i okusa po karameli. Tamni ale, kao i svijetlosmedi ale (Mild Ale) sadržavaju oko 3,5% alkohola. Osnovna boja podsjeća na Brown ale (smeđi ale).
Dimljeno pivo - vidi: Rauchenbier
Dreher Anton - austrijski pivar koji je 1840. godine kreirao bečki tip piva donjeg vrenja, preteču današnjih lager piva. Godine 1868. osnovao je pivovaru u Trstu, a 1974. Dreher Konzern je pripao nizozemskom Heinekenu, engleskom Whitbreadu i Company PLC.
Doppelbock (dvostruko Jarac pivo)njemačko pivo donjeg vrenja, s masenim udjelom ekstrakta od najmanje 18% u sladovini, te 5,7 - 7,5% alkohola u pivu. Doppelbock je svijetlo ili tamno, jako pivo s osobitim sladnim okusom.
Dortmundski postupak (Dortmundsko pivo) - postupak po kojem se proizvode piva s predikatom Export, iako se piju najviše u Dortmundu. Sladovina se proizvodi od vode velike karbonatne i nekarbonatne tvrdoće, te munchenskog slada. Ukomljava se s dvije komine. Sladovina ima oko 13,5% ekstrakta, ali dosta nefermentabilnih šećera, pa pivo sadržava do 5,5% alkohola. Boja mu je zlatnožuta (oko 10,5 EBC-jedinica), a gorčina umjerena. Ima manje izraženu hmeljnu aromu nego plzensko pivo, suho je i punije od munchenskog i najčešće nešto jače od oba piva. Odležava najmanje tri mjeseca, što sasvim odgovara njegovu predikatu Export. Izvan Njemačke je poznato pod imenom Dort.
Dry Stout - vrsta tamnog piva gornjeg vrenja tipa Stout. Najbolja se piva te vrste proizvode u Irskoj. Odmah se prepoznaju po baršunastocrnoj boji i kremastoj pjeni. Boja i sladni okus mu potječu od prženog ječma. Izvanredno se slaže s mesom jastoga i kamenica. Glasoviti Guinness pripada tom tipu piva.
Dunkles Bier (tamno pivo) - ime kojim se označuje samo boja piva, dok je koncentracija ekstrakta u sladovini, odnosno alkohola u pivu različita, ovisno o vrsti. Često se njime naziva i tamno lager pivo proizvedeno munchenskim postupkom.
Dünnbier (slabo/lako pivo) - naziv za slabo alkoholno ili bezalkoholno pivo u Njemačkoj (0,5 - 1,5%). Većinom se proizvodi u malim gradskim pivovarama.



Đ
Đumbirovo pivo (Gingerbeer) pjenušavo slabo alkoholno piće od šećera i đumbira. U Engleskoj se priređivalo ljeti kao osvježavajuće piće od 10 - 20%-tne otopine šećera. Za vrijeme prohibicije u SAD-u su se pile različite vrste đumbirovih napitaka zasićenih ugljičnom kiselinom, kao Gingerale ili Gingerbeer. Ta pića nisu smjela sadržavati više od 0,5% alkohola.



E
Eiche Bier (hrastovo pivo) - jedna vrsta osobitog piva iz Saarlanda. Prvobitno se ono proizvodilo prigodno za blagdane, a danas se može dobiti tijekom čitave godine. To je svijetlo pivo gornjeg vrenja, s uobičajenom koncentracijom ekstrakta i izraženim oporim hmeljno-taninskim okusom. Između ostalih proizvodi ga pivovara Saarfurst u Marzingu.
Einfachebier (jednostavno pivo)lagano njemačko svijetlo ili tamno pivo (2 - 5,5% ekstrakta, 0,5 -1,5% alkohola), bez posebno izraženih svojstava. Proizvodi se u neznatnim količinama.
Eisbock (ledeno jarac pivo) - vrlo jako njemačko pivo koje posebnim postupkom zamrzavanja i izdvajanja leda dobiva povećani udjel alkohola. Kako alkohol ima nižu točku ledišta od vode, tim se postupkom u pivu povećava volumni udjel alkohola na oko 10%. Po tradiciji se Eisbock proizvodi u Kulmacher Reichelbrau AG.
Exportbier (izvozno pivo) - naziv za piva iz skupine punih jakih piva (Vollbier) koja se u Njemačkoj proizvode od sladovine s 12,4 - 14% ekstrakta i sadržavaju od 4 do 4,2% alkohola. U Austriji i Švicarskoj nema točnih odredbi, kao ni u mnogim drugim zemljama. Međutim, važno je da su proizvedena od odabranih sirovina, te biološki i koloidno stabilizirana kako bi mogla podnijeti dug transport, te sačuvati izvornu kakvoću duže vrijeme (obično godinu dana). Najčešće su to svijetla, ne jako zahmeljena piva, s većim udjelom ekstrakta proizvedena od najboljeg slada, bez njegove zamjene s drugim sirovinama.
Export Weizenbier (izvozno pšenično pivo) - naziv za piva gornjeg vrenja proizvedena od usipka s najmanje 50% pšeničnog slada. Sladovina sadržava 12,5 -14% ekstrakta, a pivo 4 - 6% alkohola. To su svijetla, aromatična i slabo hmeljno-gorka piva, s relativno puno ugljične kiseline koja pivu daju posebnu mekoću i specifičan okus.



F
Faro - zaslađena varijanta Lambic piva, koja se prodaje/poslužuje u bocama. No, u nekim je belgijskim kavanama običaj da si svatko sam pripremi ovu vrstu piva umješavajući šećer u čašu kiselog Lambic piva.
Farbebier (obojeno pivo) - posebno pivo, proizvedeno od tekućeg obojenog šećera (gustog sirupa) i tamno obojenog slada. Obojeni se šećer može koristiti samo za tu vrstu piva. Proizvodi se od običnog tamnog piva kome se dodaje najviše 50% (od predvidene mase) obojenog šećera.
Festbier (prazničko pivo) svijetlo pivo donjeg vrenja (5,1 - 5,7% alkohola) proizvedeno od sladovine s 12 -13,5% ekstrakta. Prvobitno se taj naziv vezao za Švicarsku. Danas se u Austriji i Njemačkoj tako naziva svako prigodno pivo, tj. pivo namijenjeno svetkovanju.
Framboise - Lambic - naziv za Lambic pivo koje se nakon sekundarne fermentacije podvrgava i trećem vrenju uz dodatak malina. Sadržava 4,4% alkohola.
Fruit beer - pivo od voca. Moze biti Lager ili Ale.



G
Gardijsko pivo - vidi: Bierre de Garde
Ginger beer - vidi: Dumbirovo pivo
Gose - vrsta lakog bijelog piva gornjeg vrenja koje se prvobitno proizvodilo u Goslaru (od vode rijeke Gose). Sada se to pivo proizvodi u Leipzigu i okolici. Čuva se u nezačepljenim bocama, duga vrata.
Gueuze - vrsta osobitog belgijskog piva tipa Lambic zasićenog ugljikovim dioksidom, poput šampanjca. Dobiva se rezanjem mladog i starog piva (najčešće 1/3 starog i 2/3 mladog piva), koje dovire i odležava u boci godinu dana. U osnovi je kiselkasta okusa iako postoje i slatkaste varijante.
Guinness - prezime osnivača pivovare (Arthur Guinness) u Dublinu, ime poznate pivarske grupacije (Guinness PLC) u Londonu i zaštitni znak najpoznatijih Dry Stout piva na svijetu. Za proizvodnju sladovine koristi se svijetli slad (65%), ječmene pahuljice (25%) i prženi ječam (10%). Sirovine se ukomljavaju po uzlaznom infuzijskom postupku, tako da sladovina sadržava dosta nefermentabilnih šećera koji pivu daju punoću okusa. Za hmeljenje se rabi više sorti hmelja, medu kojima prevladava Golding. Za vrenje se primjenjuje praškasti kvasac koji se nakon vrenja (do 25oC) izdvaja centrifugalnim separatorom. Prije punjenja u bačve pivo se kratkotrajno pasterizira, a ako se puni u boce, u njima i dovire. Proizvodi se pet do šest osnovnih vrsta piva koje, s malim varijacijama, daju čak 19 varijanti tog tipa piva. Najraširenije je Draught Guinness (sladovina 9,75% ekstrakta), koji ima 4,2% alkohola, vrlo tamnu boju i jaku gorčinu. Dovrelo u bocama ima izraženiji okus, suhoću, voćnu aromu, svježinu i iskričavost. Druga se verzija tog piva proizvodi samo od slada i nešto je jača (5% alkohola). Jaka verzija (punjena u boce), za izvoz u SAD ne proizvodi se od čistog slada, već sadržava 6% alkohola, dok ona za Belgiju ima čak 7,5% alkohola. Foreign Extra Stout, koji se izvozi u tropske zemlje, iste je jačine, ali mnogo profinjenijeg okusa, s primjesom mliječne kiseline, mirisom vina i deke za pokrivanje konja, zbog aktivnosti divljeg kvasca (Bretanomyces sp.) tijekom doviranja u bačvi.



H
Hansel - pivo iz pivskog taloga, tj. pivo koje je zaostalo na dnu bačve i ne smije se točiti ili prodavati. U starom zagrebačkom žargonu takvo se pivo nazivalo Hansl. Stari njemački oblici su Haanzl ili Heinzl i pod tim se mislilo na pivo koje se može cijediti s taloga, a namijenjeno je za žrtvu malim kućnim bogovima (Heinzelmannchen). Austrijskim zakonom (Biertrank - Steuerpatent) od 12.I 1812. bilo je zabranjeno proizvoditi patvoreno ili nevaljalo pivo ili tzv. Hansel.
Hefe - Weizenbier (kvasno - pšenično pivo) - svijetlo pšenično pivo gornjeg vrenja koje dovire u boci. Takvo je pivo obično mutno i sadržava manje ugljikova dioksida nego Kristall - Weizenbier.
Helles - uobičajen naziv za svijetlo lager pivo u Njemačkoj.
Hrastovo pivo - vidi: Eiche Bier
Hvidtal - naziv za bijelo pivo (Weissbier) u Danskoj i drugim skandinavskim zemljama. Naziv se zadržao kao spomen na nekadašnja pšenična piva gornjeg vrenja, jer se sada proizvodi od ječmenog slada i sadržava malo alkohola.



I
Imperial Stout - umjereno suho i vrlo jako (7 - 10% alkohola) englesko pivo. Izvorno se ta vrsta piva proizvodila samo tijekom hladnih godišnjih doba.
India Pale ale - sinonim za nešto gorči Pale ale. Ime potječe iz doba kolonijalne Engleske.
Irish Ale - tradicionalno irsko pivo, naglašenog sladnog okusa, često s primjesom okusa na maslac, izrazite voćne arome, crvenkaste boje. Danas su irske pivovare u vlasništvu korporacije Guinness, pa se primjenjuje prženi ječam za bojenje piva što uzrokuje male promjene boje tradicionalnog irskog piva.
Izvozno pivo - vidi: Exportbier



J
Ječmeno vino - vidi: Barley Wines
Jogurtovo pivo - ubraja se u skupinu kiselkastih piva. Proizvodi se od ječmenog i pšeničnog slada uz primjenu kvasca i jedne mliječno-kisele bakterije (Lactobacillus bulgaricus). Okus mu je vrlo sličan berlinskom bijelom pivu (Weissbier).



K
Kalorienarmes (niskokalorično pivo)pivo tipskog okusa s malim udjelom ugljikohidrata. Uobičajeno u Njemačkoj (3-4% alkohola). Piju ga potrošači koji vode računa o energetskoj vrijednosti hrane i pića.
Kaltenberg - pivo "Jadranske pivovare" iz Splita proizvedeno po licenci Schlossbrauerei Kaltenberg Irmingard Prinzessin Von Bayern GmbH. Jedino svjetsko pivo s kraljevskim jamstvom, čiju izvornu autohtonost, čistoću i osebujnu kvalitetu jamči osobno sam princ Bavarske, gospodin Luitpold, potomak čuvene kraljevske loze. Pivo izuzetnog ukusa koje ima 11.2 % ekstrakta i 4,6% alkohola.
Kameno pivo - vidi: Steinbier
Karmi - staroegipatsko pivo, jedinstvenog aromatičnog okusa po dodanoj smrekovini.
Kellerbier (podrumsko pivo, mlado pivo) - uzeto iz tankova za glavno vrenje kada se većina kvasca istaloži na dno posude ili ispliva na površinu piva. Ta su piva zato najčešće jako mutna, izrazito gorka i sadržavaju malo ugljikova dioksida.
Kent - ime tradicionalne njemačke vrste piva. Od 1987. godine ponovno se proizvodi u Westfalskom mjestu Hamm u privatnoj pivovari Isenbeck Privat Brauerei Nies AG. Prema izvornom receptu proizvodni postupak izgleda ovako: 7 pehara slada, 4 vjedra vode i dobra šaka pšeničnog brašna navečer se izmiješa u kotlu. Sljedeći se dan dobivena komina uz miješanje kuha četiri sata. Skuhana se komina preko slamnate košare prebacuje u drugu posudu i tako procijedi. Zatim se procijeđenoj komini doda dobra šaka hmelja i nakratko zakuha, te ponovno procijedi preko slamnate košare. Ohladenoj se ohmeljenoj sladovini doda 1/4 od predviđene količine kvasca, pokrije i ostavi stajati. Sljedeći se dan s površine odstrani pjena, doda preostala količina kvasca, Kent prelije u vrčeve i ostavi nezatvoren stajati dva dana. Zatim se u svaki vrč doda klinčić, nešto malo bijelog šećera, dobro zatvori i ostavi stajati u pijesku.
Kolsch - osobito staronjemačko pivo gornjeg vrenja iz okolice Kolna. Proizvodi se od sladovine s 11 - 12% ekstrakta, dobivene infuzijskim postupkom od svijetlog slada i vrlo meke vode. To je svijetlo, aromatično, hmeljno pivo, pomalo trpka okusa i zaštićenog imena. Svijetlo je poput Pilsa, ima voćni okus poput alea i jedinstveno je po tome što se može piti kao aperitiv i digestiv.
Krausenbier (kovrčavo / namreškano pivo) - mlado pivo uzeto iz tankova za glavno vrenje u fazi intenzivnog vrenja. Taj pojam slikovito opisuje gusti, bijeložućkasti sloj pjene na sasvim mladom pivu. Pjena se pojavljuje oko 24 sata nakon dodavanja kvasca u ohlađenu sladovinu. Sasvim mlado pivo je mliječno mutno, zbog velike koncentracije ravnomjerno raspršenih kvaščevih stanica. Takvo se pivo obično koristi za poticanje sekundarne fermentacije u ležnim tankovima ako je ona zbog nekog razloga zapela, a sam postupak naziva se "krajzlanje" ili pomlađivanje.
Krieken - Lambic - naziv za Lambic piva kojem su dodane sitne, plosnate, tamne, relativno gorke trešnje kratke stapke, zvane Krieken (1 dio trešanja i 5 dijelova piva). Obično se priprema ukuhana voćna pulpa koja se procijedi prije miješanja s pivom. Piva Krieken Lambic odležavaju od 1 godine do 5 godina i sadržavaju 5 - 6% alkohola.
Kristall Weizenbier (kristalnopšenično pivo) - pšenično pivo koje se filtrira prije punjenja u boce. Filtracijom se uklanja kvasac pa je ono, za razliku od kvasno-pšeničnog piva, savršeno bistro. Kristalno-pšenično pivo ima nešto veći maseni udjel ugljikova dioksida od kvasno-pšeničnog piva. U Austriji je poznato i pod imenom Šampanjskopšenično pivo.
Kvas - jedno od najstarijih ruskih pića koje je po načinu proizvodnje skoro identično pićima iz starog Egipta. Priprema se tako da se od vode, brašna i slada najprije napravi žitko tijesto (zator), koje se podvrgava ošećerenju (enzimskoj hidrolizi). Zatim se ošećereni zator razrijedi vodom, ohladi i doda mu se kvasac, šećer i drugi aromatični dodaci. Najčešće se kao aromatični dodaci koriste sokovi od različitog voća i jagodičastih plodova. Tako se nakon vrenja dobije kvas od brusnica, višanja, malina, limuna, ribizla, groždica, jabuka i krušaka. Neki se aromatični dodaci moraju kuhati sa zatorom (npr. kvas od 8umbira, metvice i aromatični kvas).
Kvasac donjeg vrenja - čista kultura pivskog kvasca vrste Saccharomyces uvarum, koja previre sladovinu pri nižim temperaturama (4 - l5oC). Nakon završenog vrenja taloži se na dno posude i koristi se za proizvodnju lager piva.
Kvasac gornjeg vrenja - čista kultura pivskog kvasca vrste Saccharomyces cerevisiae, koja previre sladovinu pri višim temperaturama (15 - 28oC). Nakon završenog vrenja ispliva na površinu piva. Koristi se za proizvodnju engleskog (ale) te njemačkog i belgijskog starog (Alt) piva.
Kwak Pauwel - ime starog flamanskog piva gornjeg vrenja koje ima do 9% alkohola. Naknadnim dodavanjem sladovine postiže se posebna aroma i okus tog piva.



L
Lagano pivo (Leichtbier) - pivo s malim udjelom ekstrakta i alkohola. U Austriji se ta piva proizvode od sladovine s manje od 9% ekstrakta. U Švicarskoj sadržavaju najviše 2,9% alkohola. Poznata su piva te vrste u Austriji: Moven i Stiegl Leicht.
Lager, Lagerbier (odležano pivo) - pivo dobiveno hladnim vrenjem sladovine sa čistom kulturom kvasca donjeg vrenja (S. uvarum). Proizvodi se od sladovine s različitim udjelima ekstrakta. Može biti svijetlo ili tamno, te slabo, umjereno ili jako zahmeljeno. Poznato je diljem svijeta, no najpopularnije je u Europi, posebno u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska), te Češkoj i Slovačkoj, kao i drugim zemljama koje su geografski ili politički bile s njima povezanei je se hladno, a natočeno u čašu i a visoku pjenu. Izumio ga je austrijski pivarski majstor Anton Dreher. Razlikuju se tri osnovna tipa svijetlog lager piva: bečki, plzenski i dortmundski. Razlike proizlaze zbog različite tvrdoće vode, boje i razgradenosti slada, te trajanja i vođenja vrenja i doviranja. Zanimljivo je da se pojam lager pivo više udomaćio u Češkoj, Austriji i Švicarskoj nego u Njemačkoj. Naime, njemački pivoljupci kad naručuju svijetlo lager pivo traže Helles, a nizozemsko svagdašnje pivo - Biere ordinaire. Izvorno munchensko lager pivo je bilo tamnosmeđe, pa se tamno lager pivo u Njemačkoj naziva Dunkel ili Dunkles. Samo neka iznimno tamna piva tog tipa nose predikat Schwartz (crn). U mnogim se zemljama jako lager pivo naziva Bock, a posebno jako, Doppel Bock.
Lambic pivo - naziv osobitog tipa belgijskog pšeničnog piva dobivenog spontanim vrenjem sladovine s divljim kvascem. Osnovna je vrsta tog piva "mirna", bež puno ugljikova dioksida. Okus mu podsjeća istodobno na fini šeri i trpki jabučnjak. Najraširenija je vrsta Gueuze. Lambic piva imaju različitu aromu koja potječe od nusproizvoda alkoholnog vrenja ili dodanog voća. Tako je aroma po rabarbari (Rheum officinale), tipičan nusproizvod vrenja, dok su voćni okusi po trešnjama, malinama, jagodama, grožđu itd. posljedica dodanog voća. Ako se pivo Lambic koristi za pripremu voćnih piva, to se označava na etiketi. Pivo Kriek - Lambic je proizvedeno s trešnjama, Framboise - Lambic s malinama. Ta se piva proizvode u dolini rijeke Sanne (Payottenland) i okolici Bruxellesa.
Lattl - vrlo raširena vrsta svijetlog, slabo zahmeljenog, jako prevrelog švedskog piva sa samo 2,25% alkohola.
Liefmans Kriek - pivo dobiveno po sličnom postupku kao Krieken - Lambic (7,2% alkohola).
Light Ale (lagani ale) - pivo gornjeg vrenja s malim udjelom neprevrelog ekstrakta.
Light Beer - američki naziv za pivo s malim udjelom neprevrelog ekstrakta, proizvedeno po plzenskoj metodi, koje sadržava 2,75 - 4% alkohola.
Luxusbier (luksuzno pivo) - naziv za posebnu vrstu švicarskog piva, proizvedenog od sladovine s najmanje 10% ekstrakta, koje sadržava najmanje 4,1% alkohola.



M
Maibock - Bock pivo koje se konzumira oko 1. svibnja.
Malt Liquor - vrsta sladnog piva s izrazitim hmeljnim značajkama. Prosječni je volumni udjel alkohola između 5 i 7,5%.
Malzbier (sladno pivo) - pivo gornjeg vrenja s velikim udjelom ekstrakta (oko 7%) i samo 0,5 -1,5% alkohola. Pivo je tamno, punog okusa, sladne arome, slatko i vrlo kalorično. Pripada u kategoriju hranjivih piva.
Marzenbier - Ožujsko pivo - izvorni naziv za odležani bečki tip lager piva. U Austriji se proizvodi od sladovine s 1212,8% ekstrakta, a u Njemačkoj s 12,5 - 14% ekstrakta. Austrijska piva ove vrste imaju 3,8 - 4%, a njemačka od 3,8 do 4,3% alkohola. Ožujska piva mogu biti svijetla i tamna. Zaokružena su okusa, srednje do jako zahmeljena. Naziv tog piva ima povijesno značenje, jer se prije otkrivanja hladnjaka varilo u mjesecu ožujku i odležavalo u dubokim podrumima hlađenim prirodnim ledom. Točilo se tijekom ljeta ili na početku jeseni i zato bilo iznimno dobre kakvoće.
Mete - pivo starih Germana, dobiveno vrenjem komine od ječma i slada.
Mild ale - predikat mild se odnosi na hmeljnu gorčinu piva. Znači da pivo nije posebno gorko, ali je ipak ugodne hmeljne arome, bez obzira radi li se o svijetlom ili tamnom pivu. Najčešće je bakrenosmede boje i slabo zahmeljeno i relativno slabo (3 - 3,5% alkohola). To je tipično pivo za široki krug zaposlenih potrošača koji ga piju u vrijeme stanke za ručak ili nakon posla, jer ne opija i nije skupo. Najviše se proizvodi u engleskoj pokrajini West Midland.
Milk Stout - naziv za vrstu Stout piva s malim udjelom alkohola, ugodno mliječno-kiselkasto-slatkasta okusa, koji potječe od mliječnog šećera (laktoze), kojim se dosladuje sladovina / pivo.
Mumme - njemačko pivo, poznato i po imenu Anumebier (dadiljino pivo). Izrazito sladno pivo proizvedeno od aromatičnog slada, prilično je slatko i s malim udjelom alkohola (0,5 - 1,0%). Navodno ga je godine 1492. prvi priredio pivar Christian Mumme iz Braunschweiga. Najpoznatije je jednostavno Mumme pivo (ein fache, einfeltige ili Schiffsmumme), nazvano i engleski Mumme jer je bilo namijenjeno za izvoz u Englesku. U XVI. stoljeću takvo se pivo izvozilo i u istočnu Indiju. Posluživalo se na brodovima, ne samo kao piće nego i kao hrana sa zaštitnim djelovanjem protiv skorbuta. U XVII. stoljeću varilo se u proljeće pivo Erntemumme, koje se pilo tijekom čitava ljeta. Ako je bilo obojeno sokom trešanja, zvalo se Kirschenmumme. Od ostalih dodataka, upotrebljavali su se cvjetovi bazge i šipak.
Münchenski pivovarski postupak (Munchensko pivo) - postupak proizvodnje izvornog tamnosmedeg lager piva (Export Dunkel). Danas se tim postupkom proizvodi i svijetlo (Export Hell) pivo. Ono sadržava od 4,0 do 4,7% alkohola, ima svojstven sladni okus, a proizvodi se od sladovine s 12,5% ekstrakta. Proizvodnja tamnog piva obuhvaća ukomljavanje s tri dekokcije i dvomjesečno odležavanje piva. Proizvodnja svijetlog piva uključuje ukomljavanje slada sa srednje tvrdom vodom u dvije ili tri dekokcije, te odležavanje piva od 3 mjeseca. To je izrazito sladno i manje zahmeljeno pivo od onog proizvedenog po dortmundskom postupku.
Munchner Weisse (Munchensko bijelo)njemačko svijetlo pivo gornjeg vrenja, koje se proizvodi od sladovine s 11 - 12% ekstrakta. Ima jako muzirajuća svojstva i ugodno je gorko po hmelju. Sladni se usipak ukomljava s dvije ili tri dekokcije.



N
Nahrbier (hranjivo pivo) - naziv za neke vrste piva u Austriji i Njemačkoj. U Austriji je to lager pivo; u Njemačkoj je to pivo gornjeg vrenja. Sadržavaju samo 0,5 - 1,5% alkohola, iako se proizvode od sladovine s 12 -13% ekstrakta. To su malo prevrela piva, sladnog, slatkog okusa. Zbog velikog udjela ekstrakta vrlo su hranjiva.
Neolitsko pivo - starogermansko pivo koje se dobivalo vrenjem ukomljenog ječma i meda još prije 2000 godina. Danas se takvo pivo može dobiti u gomjem dijelu Nurnberga. Neolitsko pivo ima mnogo veću koncentraciju alkohola nego suvremena piva.
Niskokalorično pivo - vidi: Kalorienarmes.



O
Obojeno pivo - vidi: Farbenbier
Odležano pivo - vidi: Lagerbier
Old ale - U Velikoj je Britaniji to najčešće naziv za tamna, sladna piva ale "visoke" boje, bogate arome i slatkog okusa, ali manje puna i kudikamo suša nego ječmena vina.
- U Australiji je to naziv za tamni ale s otprilike 6% alkohola. Takva se piva često nazivaju "zimske grijalice".
Ožujsko pivo - vidi: Marzenbier.



P
Pale Ale - klasična vrsta svijetlog engleskog piva koje se proizvodi od vode bogate gipsom (burtonski tip vode). Drugi je naziv tog piva IPA (India pale ale). Zapravo, to je varijanta točivog piva Bitter Ale u bocama. Prvo pivo tog tipa proizvela je londonska pivovara Hodgson 1750. godine. Danas je britanski pivarski koncern BASS PLD najpoznatiji po Ale pivu.
Pareno pivo - vidi: Dampfbier, Steam Beer
Pinta - mjera za količinu piva u vrču/ krigli na engleskom govornom području. U Velikoj Britaniji 1 pinta odgovara 0,57 l, a u Americi, 0,47 l. Izraz pinta dolazi od stare mjere za žito. Fraza "ići na jednu pintu" znači otići u pub, popiti pivo.
Pivo siromašno alkoholom (niskoalkoholno pivo) je austrijsko i njemačko lager pivo s malim, takoreći neznatnim udjelom alkohola, što se postiže posebnim postupkom. Ta vrsta piva u Austriji sadržava maksimalno 1,9% alkohola. U Njemačkoj se proizvode od sladovine s maksimalno 7,5% ekstrakta i imaju najviše 1,5% alkohola. To su svijetla i bijela piva, bez nekog posebnog obilježja.
Pivo za otakanje (Abzugsbier) - stari naziv za austrijsko pivo s malim udjelom ekstrakta i alkohola (sladovina 9 - 9,9% ekstrakta, a alkohol u pivu ispod 3%), koje se proizvodilo kad je trebalo štedjeti skupu sirovinu - slad. Kako to danas nije potrebno, više se ne proizvodi.
Pivski bar - vidi: Pub
Plzenski postupak (Plsensko pivo, Pilsner) - prvo lager pivo bilo je tamno, pa gradu Plzenu pripada prvenstvo u proizvodnji prvog svijetlog lager piva (1842. godine). Današnje plzensko pivo ima prosječni udjel alkohola od 5% dobiva se vrenjem sladovine s 11-13% ekstrakta. Sladovina se proizvodi od vrlo meke vode i vrlo svijetlog slada. Jako je zahmeljeno i ima veliku koncentraciju ugljikova dioksida. Klasični Pils(e)ner (ili Plzensko pivo) obilježeno je cvjetnom hmeljnom aromom i naknadnim trpkim okusom koji ostaje nakon konzumiranja. Izvorno plzensko pivo s etiketom Pilsner Urquell proizvodi se samo u Plzenu i hmelji sa Saaz sortom hmelja. Podrumi te pivovare su duboko pod zemljom, ukopani u pijesku u duljini od 9 kilometara. Pivo odležava u hrastovim bačvama premazanim pivarskom smolom. Proizvodi se danas diljem svijeta i osobito je popularano u Češkoj, Austriji i Njemačkoj. No, bez obzira na to, većina zlatnožutih lager piva u svijetu je zapravo dobra ili loša imitacija plzenskog tipa piva.
Pombe - piće slično pivu u istočnoafričkih naroda, napravljeno od prosa (Andropogon sorghum L.) i posebnog kvasca (Schizomyces pombe).
Porter - vrsta jako zahmeljenog piva, tamne boje koja potječe od prženog neslađenog ječma. Izvorno je to pivo gornjeg vrenja, no danas se proizvodi i kao pivo donjeg vrenja u mnogim zemljama. Iznimka su, naravno, Velika Britanija i Irska. Sadržava do 5% alkohola, puno neprevrelog ekstrakta i voćnog je okusa. U Velikoj Britaniji i Irskoj Porter se često plasira pod novim imenom, Bitter Stout.
Prazničko pivo - vidi: Festbier
Prazno pivo (Ausleerbier) - u Austriji i Njemačkoj je uobičajen naziv za ostatak piva u bačvi koji se ne može i ne smije istočiti na malo.
Premium pivo - uobičajeni naziv za piva koja su dobila neko priznanje, tj. medalju, ali ništa ne govori o udjelu ekstrakta ili alkohola.
Pšenično pivo - vidi: Weizenbier
Pub (pivski bar) - pubovi su gotovo posvećene ugostiteljske institucije u Velikoj Britaniji, a mnoge europske zemlje nastoje kopirati taj tip pivskog bara. Osnovni materijal za uredenje prostora su drvo i mesing, što im daje karakteiristične osobine i toplinu. Diskretna glazba i udoban namještaj omogućuju posjetitelju da se osjeća vrlo ugodno. Posluga je na prvoj liniji - šanku, gdje posjetitelji naručuju pivo i najčešće ga sami nose do mjesta konzumacije. Neki pubovi nude više od 100 različitih vrsta piva. Među njima posebno njegovana piva zauzimaju cijenjeno mjesto, jednako kao čuvena ili vrhunska vina u finim restoranima. Osim piva, poslužuju se i odgovarajući mali zalogaji (zakuske), što se dobro slažu s pivom. U pubovima se toče i ostala pića (vina i žestoka pića), ali su u usporedbi sa cijenom piva vrlo skupa.
Pub - pivovara (njem. Hausbrauerei, eng. Pub - Brewery ) - mala gostionička pivovara u kojoj se proizvodni proces odvija pred očima potrošača. Pivo se obično proizvodi za vlastite potrebe puba i toči nefiltrirano, na šanku. Odnedavno se takav način proizvodnje piva proširio po čitavu svijetu. Tako su nastala i neka lokalna piva, izvanrednih svojstava. Posjetitelji takvih pivovara u domaćinskoj atmosferi konzumiraju pivo uz male zalogaje, a ponegdje i jela pripremljena s pivom. U Hrvatskoj je također otvoreno nekoliko gostioničkih pivovara (Zagreb, Lipovljani, Zadar, itd.)



R
Rauchbier (dimljeno pivo) - njemačko pivo lager osobitog svojstva. Proizvodi se od sladovine s 13,5% ekstrakta i sadržava 4,5% alkohola. Najpoznatije pivo tog tipa potječe iz okolice Bamberga. Dimljeno je pivo tamnosmeđe, ima cvjetnu aromu hmelja i karakteristični dimni karakter (tj. okus). To je posljedica sušenja zelenog slada na otvorenoj vatri od bukove piljevine.
Reinheitsgebot (Zakon o čistoći)najpoznatiji zakon o čistoći piva na svijetu. Primjenjuje se u Njemačkoj od godine 1516. Donio ga je vojvoda Wilhelm IV. 23. travnja 1516. Zakon određuje da se pivo smije proizvoditi samo od ječma, hmelja, kvasca i vode. Taj je zakon i danas čvrsti temelj njemačkog pivovarstva i jamstvo kakvoće njemačkih vrsta piva. Budući da piva uvezena u Njemačku potpadaju pod ovaj zakon, ona moraju udovoljavati tim zahtjevima. Ipak, danas se u Njemačkoj, članici Europske zajednice, mogu naći i piva iz drugih zemalja Zajednice, gdje ovaj zakon ne vrijedi. Na etiketi takvih piva mora biti označeno ako je npr. dio ječmenog slada zamijenjen nekom drugom sirovinom.
Rotes Bier (crveno pivo) - osobita vrsta piva koje se proizvodi u Belgiji i Meksiku, gornjim vrenjem. Sladovina se proizvodi od usipka sastavljenog od ječma, pšenične krupice i polutamnog slada. Pivo odležava 1,5 godina u hrastovim bačvama. Pri tome nastaje mliječna kiselina koja pridonosi posebnom okusu tog osvježavajućeg i gorkasto aromatičnog pića.
Russisan Stout - engleski tip ječmenog vina, s velikim udjelom alkohola (do 10,5%) i voćnim okusom.



S
Sabaja - pivo od ječma. U starohrvatskoj mitologiji to je jedno od žrtvenih darova bogu Trebimiru. Trebimir je bog vršidbe i roda, mlatitelj žita i hranitelj Ijudi. Naziv potječe još od Ilira koji su također pili medovinu i pivo. Upotrebljavali su i nazive sabaium ili sabaia, kako je zapisao Sveti Jeronim. Prema riječima Ammianusa Marcellina i Diona Kasija to je bilo piće za siromahe. Rimljani su inače proizvodili izvrsna vina, pa su i cara Valensa, podrijetlom Ilira, podrugljivo zvali imenom Sabaiarius jer je volio pivo.
Sahti - kućno piće iz Finske koje se radi od ječma, raženog slada i hmelja. Dodaju mu se bobice borovice, kao aromatični dodatak. Komina se filtrira preko granja ili slame. Pripravljale su ga finske žene, najčešće Ijeti. Vrenje se odvijalo u posudi za pripremu maslaca, a piće je sadržavalo 10% alkohola.
Smoked beer - Vrlo zanimljiv proces proizvodnje. Jacmeni slad se dimi nad vatrom. Najvise utjecaja na okus ove vrste piva ima drvo koje se koristi za dimljenje. Mogu biti lager ili ale.



Š
Švema (die Schwemme) - izvorno znači vrstu točionice piva, kakva se najprije pojavila u Njemačkoj, u XVI. stoljeću, a doslovno klupu za sjedenje i pijenje piva.



T
Trappistenbier (Trapističko pivo) zakonom zaštićen naziv za pivo trapističkog redovničkog reda, koje se proizvodi u Belgiji i Nizozemskoj. Danas postoji vrlo malo samostanskih pivovara koje proizvode tu vrstu piva. Belgija : D'Orval, Rochefort, St. Sixtusabdij, Brouwerij der Trappisten (Westmalle), Nizozemska: Schoapshooi Trappistenkloster. To su jaka piva gornjeg vrenja, (6 - 9% alkohola) slična pivu ale, brončane, do tamnosmeđe boje. Neka su suha, ali je većina slatka. Prije doviranja u boci, pivo se doslađuje žutim kristalnim šećerom (kandis). Na njihovoj etiketi stoji i oznaka Abbaye ili Abdij pivo.



U
Ur/Urquell - riječ koja nije zakonom zaštićena (npr. zaštita imena), ali se rabi za neka piva, kao npr: Ur Bock i Pilsner Urquell. U njemačkom jeziku označava praizvor, nešto vrlo staro.



V
Voćno pivo - najčešći proizvodi na bazi piva Lambic, čija se vinska suhoća najbolje slaže s aromatičnom trpkošću malina i trešanja. No, postoje voćna piva i s drugim, manje pogodnim voćem (jagode, breskve, banane, crni ribizl itd.).
Vollbier (puno jako pivo) - naziv za puna, ne jako prevrela piva lager i piva gornjeg vrenja u Austriji i Njemačkoj, koja se proizvode od sladovine s različitim udjelom ekstrakta (u Austriji od 12 do 14%, a u Njemačkoj 11 - 14%). Zbog toga sadržavaju od 3,8 do 4,5% alkohola (Austrija), odnosno 3,0 - 4,5% (Njemačka). Može biti svijetlo ili tamno, a okus ovisi o vrsti. Najpoznatije su vrste: Malzbier (osim u Bavarskoj i Baden Wurttembergu), Weizenbier, Diatbier, Altbier, Kolsch, Pils, Exporfbier, ExporfWeizenbier, Marzenbier, Spezialbier i Rauchbier.



W
Weizenbier (pšenično pivo) - pivo gomjeg vrenja, s prosječnim volumnim udjelom alkohola od 5%, proizvedeno od usipka s najmanje 50% pšeničnog slada. Razlikuju se dvije vrste: 1. južnonjemačko i 2. belgijsko pšenično pivo. Prvo je prije svega lagano, iskričavo, osvježavajuće kiselkastog okusa po jabukama ili šljivama, često začinjeno klinčićem; pravo Ijetno piće. Bistro (Kristall) ili mutno (Hefeweizenbier) poznato je diljem svijeta. U Austriji se KristallWeizenbier naziva i ChampagnerWeizenbier. Tamna varijanta, pod imenom Stark, Export i Bock, može imati i preko 10% alkohola. Belgijsko pšenično pivo tradicionalno se zvalo i bijelo, zbog svoje blijede boje i mliječne zamućenosti. Belgijska pšenična piva začinjena korijandorom ili narančinom korom vrlo su popularna kao osvježavajuća pića. Nakon višemjesečnog dozrijevanja u boci, ta su piva izvanredna desertna pića.
Weizenbock - jako njemačko pšenično pivo (sladovina s 16 - 17% ekstrakta, pivo s 5 - 5,5% alkohola).
Weizendoppelbock - jako njemačko pšenično pivo (sladovina s 18 - 19% ekstrakta, pivo s 5,7 - 6% alkohola).
Wiener Bier (bečko pivo) - vidi: Bečki postupak
Wiesen / Wies'n - posebno pripremljeno pivo za pučku svečanost, u Munchenu npr. za Oktoberfest (Mi.inchner Wies'n ili Kuppers Wiess).
Wilde Bier (divlje - sirovo pivo) - to je naziv za belgijski tip piva, koje previre spontano, bez dodatka čiste kulture pivskog kvasca. Ta vrsta piva uglavnom dolazi iz Payottenlanda (dolina rijeke Senne). Njemu pripadaju Lambic i danas već skoro nestale vrste piva Faro i Gueuze.



Z
Zitum - najjednostavnije i najpopularnije staroegipatsko pivo.
Zobeno pivo - Zob može poslužiti umjesto ječma za proizvodnju piva. U prošlom stoljeću zobeno se pivo dosta proizvodilo u Njemačkoj. U Beču je prije 180 godina bila osobito cijenjena jedna vrsta takva piva. Radilo se o zelenkastožutom pivu koje se jako pjenilo, a bilo je slično berlinskom bijelom pivu. Natakalo se u vrčeve i bilo vrlo omiljeno piće na pučkim zabavama pod imenom Hornerbier (Horn - malo mjesto u sjevernom dijelu donje Austrije).
Zythos - naziv za pivo u staroj Grčkoj.
Zwieckelbier - nefiltrirano, prirodno mutno pivo koje sadržava nešto kvasca. Izvorno su sva piva prije nego se filtriraju manje ili više mutna. Tek od početka XX. stoljeća piva se filtriraju. Da bi se obnovila tradicionalna proizvodnja starih vrsta piva, neke europske pivovare proizvode Zwickel piva kao vlastiti originalni proizvod.


(Kaltenberg.hr)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 12:15

Sastav piva

Pivo je potpuno prirodan i bioloski uravnotezen proizvod, pa se s pravom drzi tekucom hranom. To da je pivo tekuca hrana dokazuje i to da energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka. Nije istina da se ljudi od piva debljaju naime, pivo "deblja" kao i svaka druga namirnica ako se konzumira u vecim kolicinama nego Üto je organizmu potrebno.
Vecina lijecnika se slazu u tvrdnji da manja kolicina piva (0,5 L dnevno) povoljno djeluje na lijecenje nekih teskih bolesti i sprecava pojavu drugih. Dovode to u vezu sa sastojcima piva te misljenjem da uzivanje piva smanjuje psihosocijalni stres. Zato ljudi navalite ne boj te seů


Sastojci dragocijene tekucine:

Onovni su sastojci piva voda, etanol, ugljikov dioksid i neprevreli dio ekstrakta (suhe tvari) sladovine.
Udjel etanola ovisi o koncentraciji suhe tvari u sladovini od koje je pivo proizvedeno i stupnju prevrenja. Ovisno o vrsti piva, volumni udjel alkohola mo×e biti razlicit, tj. manji od 0,5% kod "bezalkoholnih" piva i veŠi od 8% kod jecmenih vina. Osim etanola, pivo sadrzava male koncentracije visih alkohola, te izmedju 0,2 i 0,3% glicerina.

Lager piva sadrzavaju do 0,5% ugljikova dioksida, koji mu daje svjezinu i reskost, te bitno utjece na pjenjenje. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastavu neprevrelog dijela ekstrakta, pa se piva s vise ekstrakta mahom jace pjene. Ipak pjenjivost piva ovisi o sasvim specificnim sastojcima ekstrakta, (bjelancevine, peptoni, pektinske tvari i hmeljne smole) koji svi zajedno cine samo manji dio neprevrelog ekstrakta.

Slad

Najbitniji sastojak piva predstavlja slad. On odredjuje okus piva, boju, gustocu i jacinu. Proces pretvaranja jecma u slad, koja je bogata secerom, je najbitniji za dobivanje piva.

Slad niposto nije samo zito. Na primjer, sirov ce jecmeni klas tesko fermentirati i od male je koristi pivaru. Najprije treba proci kroz sladarske ruke, a za deset se dana moze jecam pretvoriti u slad, pripravan za proizvodnju piva. Slad se moze napraviti i od drugih zitarica osim jecma: mogu se upotrijebiti i psenica, zob ili raz. Zapravo, za neke je vrste piva, poput njemackih psenicnih piva, potreban psenicni slad. Za vrijeme Drugog svjetskog rata upotrebljavala se za pivarstvo u velikoj mjeri zob, jer je bilo malo jecma. Medutim, jecam stvara najvise secera, pa su mu skloniji pivari sirom svijeta.


Postoji nekoliko faza u proizvodnji slada. Prvo se jecam potapa u vodu temperature 10-18C 48 sati kako bi se potaklo klijanje. Klijanje je druga faza i vrlo je bitna u pravljenju slada jer potiče potrebne kemijske promene koje utjecu na krajnji okus i aromu slada i piva.Treca faza je susenje i przenje na 3-5% vlage kako bi se sprijecilo daljnje klijanje. Przenjem se dobija konacni okus, miris i boja slada, a samim time i piva. U ovisnosti od duzine przenja, dobit ce se slad koja ce davati svijetla ili crna piva. Zbog toga npr. crna piva imaju preprzen ili zagorjeli okus. Kasnije se odstranjuju proklijali korjencici sa zrna i slijedi cetvrta faza drobljenja slada i peta faza komljenje. Komljenjem se razgradjuju nerastvoreni sastojci sirovna i na kraju dobija ekstrakt ciji kemijski sastav odgovara zeljenoj vrsti piva.

Kad jecam stigne s polja k sladaru, prosijava se kako bi se uklonili slama i necistoca. Zatim se susi kako bi se smanjla vlaznost koju je zadrzao, te da bi se mogao spremiti i upotrebljavati tijekom godine. Ako je zito prevlazno, moze popljesniviti ili prerano proklijati. Sladari najradije ne diraju jecam najmanje mjesec dana, jer to pridonosi kasnijem klijanju.

Pri tradicionalnom podnom pripravljanju slada namace se zito u velikim spremnicima koji sadrze do 6 tona jecma i 6800 litara vode. Za taj su postupak potrebna sva do tri dana. Jecam se ne drzi cijelo pod vodom. Namace se pola dana, zatim se spremnik prazni kako bi zito moglo disati 6 do 12 sati, a nakon toga se opet moci u vodu. Potom se mokro zito istresa na mokre podove za klijanje i ravnomjerno razastre tako da je sloj debeo 15-20 cm. Tu ostaje pet dana kako bi sjemenje pocelo klijati i rasti. To je izvanredno vazan postupak, jer se nepristupacan skrob u sjemenkama pretvara u secer. Proklijalo se zito redovito okrece i grablja kako bi se omogucili primjereno zracenje i ravnomjeran rast, te da bi se sprijecilo medusobno ispreplitanje sjemenskih izdanaka. Ako sladari ne bi prevrtali zito triput na dan, ono bi se pretvorilo u rogozinu. Nekoc se taj naporni posao obavljao lopatom, no danas se uglavnom upotrebljavaju elektricni uredaji.

Nakon pet dana, kad proklijali izdanci dosegnu tri cetvrtine duzine zrna, klijanje se naglo zaustavlja. Sladar ne bi htio izgubiti nastali secer, koji ce pivar poslije pretvoriti u alkohol. Taj se "zeleni slad" tada salje u susionicu gdje se pece dva dana na visokoj temperaturi; o pravoj temperaturi ovisi vrsta slada koji ce nastati. Neke bavarske sladare jos upotrebljavaju susionice u kojima se za vatru koristi drvo, pa slad mirise na dim. Slad se nakon pecenja prosijava kako bi se uklonili korjencici, koji se prodaju kao zivotinjska hrana.

Kad se uklone izdanci, slad se vrlo malo razlikuje od prvobitnog zita. Medutim, cim se zagrize zrno, otkriva se cudnovata promjena glede okusa. Peceno zito vise nije tvrdo, vec je pogodno za jelo, hrskavo je i ima okus oraha. Taj se konacni proizvod upotrebljava ne samo za pripravljanje piva, nego i za druga ***** sa sladom, za kekse i zitne pahuljice za dorucak, te kao bitan sastojak malt viskija.

Vrste slada

Ima raznih vrsta slada, ovisno o nacinu kako je pecen. Sto je visa temperatura, to je tamnija boja i jaci okus. Pivar vijesto mjesa razne vrste slada da bi stvorio razlicita piva.

Blijedi slad

To je standardni slad u vecini piva. Jecam se pece u susionici 48 sati dok se polako dize temperatura. Blijedi je slad idealan za svijetla piva i zlacane pilsnere. Neke su pilsnerske vrste poznate kao lager-malt. Druge su vrste upotrebljavaju u maloj kolicini zajedno s blijedim sladom.

Jantarski i smedi slad

Taj se jecam zagrijava na visoj temperaturi nego li blijedi slad, kako bi pivo dobilo bakrenastiju boju. Jantarski i smedi slad danas se upotrebljavaju rijetko. U kontinentalnoj Europi daje becki slad crvenkastu boju pivu.

Kristalni slad

Vrlo naglo povisena temperatura u susionici isusuje jecmenu ljusku, te ostavlja tvrdu, secernu, kristalnu jezgru. Kristalni slad daje pivu puniji, sladi okus. Tamnije se vrste zovu karamelni slad, a svjetlije karapilni.

Cokoladni slad

Jecam se jednakomjerno zagrijava do 200 Celzijevih stupnjeva. Taj tamno-cokoladni slad stvara kompleksnu mjesavinu pecenih okusa i tamniju boju.

Crni slad

Crni je slad zapravo cokoladni slad koji je zagrijan gotovo do paljenja. Zbog svog jakog gorkog okusa upotrebljava se vrlo umjereno, cak i u crnim pivima.



Pivski kvasac

Pivski kvasac dugo nije bio koristen u proizvodnji piva, jer ljudi nisu ni znali za njega. Vrenja su bila spontana i nekontrolirana. Pronalaskom kvascenih gljivica i stvaranjem novih, cistih kultura uz pomoc naucnog rada francuza Louis Pasteura i danca Emile Hansena, pivski kvasac postaje jedan od cetiri bitna sastojka piva. Time je omoguceno dobijanje piva standardizovanog kvaliteta.Pivski kvasac odredjuje vrstu piva, lager ili ale. Procesom donjeg vrenja uz pomoc gljivica Saccharomyces carlsbergensis dobijaju se lagani lageri, a gornjim vrenjem pomocu Saccharomyces cerevisiae gljivica dobijaju se jaki i teski aleovi. Kvasac takodjer stvara alkohol u pivu i prirodno gazira pivo. Kvasac secer iz slada pretvara u alkohol i ugljen dioksid (CO2).

Hmelj

Ceseri piva u pocetku se stavljaju u pivo kao konzervans. Oni sprecavaju da se pivo ukiseli, ali takoder daju karakteristicni gorki okus i aromu *****.

Ako slad daje pivu izgled i boju, hmelj bitno utjece na njegov okus mijenjajuci slatkocu slada ostrim gorkim dodatkom. Hmelj pivu takoder daje aromu. On je zacin u jecmenom obroku.

Srednjovjekovne vjerske zajednice u sredisnjoj Europi bile su prve koje su pravile pivo s hmeljom. Ali dok su svecenicki pivari bili odusevljeni hmeljom, koji je produzavao zivot njihovih piva, suprotni interesi jako su se opirali takvom razvoju.

Uzgoj hmelja

Biljka hmelja ( Humulus lupulus ) visoka je penjacica koja je clan obitelji konoplje. U dalekom je srodstvu s kanabisom i koprivom. Jedna biljka ima muske ili zenske cvjetove. Samo zenski cvjetovi daju cesere koje trebaju proizvodaci piva. Zenski ceser sastoji se od niza struktura u obliku latica. Kako ceseri sazrijevaju, korijeni tih latica daju zlijezde koje se pune zutom supstancom koja se zove lupulin. To je kompleksno ulje koje se ne moze naci niti kod jedne druge biljke, a sadrzi alfa kiseline koje hmelju daju karakteristicnu gorcinu.

Biljka hmelja za rast treba duboku zemlju jer joj korijeni dosezu dubinu i preko 2 metra. Moze rasti u bilo kojoj umjerenoj klimi, sve dok ima dovoljno kise za vrijeme rasta i dovoljno sunca da cvjetovi sazru.

Svake godine biljka se odreze do korijena, te u proljece pocne rasti pokrivena kukastim dlakama. Uzgajivac hmelja pravi mrezu od stupova i zica oko koje ce se hmelj omotati i oblikovati karakteristicne visoke biljke. Moze rasti i do 35 cm na dan i eventualno dostici visinu od 5-6 metara.

Cvjetovi se pojavljuju u ljeto i za njima izlaze ceseri koji se pokupe u ranu jesen. Nekada se to radilo na stulama, ali danasnja mehanizacija uvelike je olaksala zadatak

Kada se pobere, hmelj se polako susi u pecima za susenje i zatim stisce u visoke vrece (bale), duge do 2 metra, te je spreman za pivovaru ili daljnju obradu, Ove bale cesto nose oznaku mjesta uzgoja.

Nusproizvodi hmelja

Puno tradicionalnih proizvodaca piva jos uvijek vise vole koristiti cijele cesere hmelja, ali danas se obicno upotrebljavaju procesirani derivati. Oko dvije trecine svjetskog uroda hmelja na neki se nacin obraduje prije nego ga iskoriste proizvodaci piva. Najjednostavniji nusproizvod hmelja dobiva se mljevenjem cesera u prah, koji se onda tiska u kuglice koje je lako transportirati i s kojima je lako raditi. Ipak, kuglice ne daju filter od hmelja koji neke starije pivovare jos uvijek zahtijevaju.

Druga alternativa je ekstrakt hmelja. Ta supstanca u obliku sirupa prodaje se u konzervama. Vrlo je stabilna i efikasna, ali pivu moze dati jaci okus od cijelog ili kuglicastog hmelja.

Vrste hmelja

Tradicionalne arome i vrste hmelja daju pivu fini okus i primamljiv miris. Zadnjih desetljeca, naglasak je bio na dobivanju vise gorcine razvojem vrsta s "visokim alfa". Puno je farmi nastradalo od gljivicnih infekcija pa je razvoj vrsta otpornih na oboljenja sada istrazivacki prioritet u mnogim zemljama.

Hibrid Bramling

Hibrid iz 1920. izmedu English Golding i kanadskog divljeg hmelja. Nije bio popularan zbog mirisa po crnim ribizlima, ali se njegove osobine danas vise cijene.

Cascade

Socan americki aromaticni hmelj predstavljen 1972. godine.

Kristal

Lagano aromatican americki hmelj.

Fuggles

Propagirao ga je Richard Fuggle u Kentu 1875. godine. Takoder se uzgaja u Oregonu u SAD-u i u Sloveniji. U Sloveniji se prilagodio lokalnim uvjetima i poznat je pod imenom "Styrian Goldings".

Goldings

Porijeklom iz Istocnog Kenta u 18. stoljecu. Ima cvijetni buke i koristi se za suho dodavanje hmelja tradicionalnim engleskim bijelim pivima.

Hallertauer Mittelfruh

Tradicionlni aromaticni hmelj iz Hallertau regije u Bavarskoj, najveceg uzgajalista hmelja na svijetu (petina svjetske proizvodnje piva). Ovaj je hmelj skoro iskorijenjen zbog bolesti.

Hersbrucker

Tradicionalna vrsta iz gorja Hersbruck, sada je zamijenila Hallertauer kao najpopularniji aromaticni hmelj u industriji piva. Uzgaja se u Hallertau regiji u Bavarskoj

Huller

Huller je nova njemacka aromaticna vrsta, razvijena u Istrazivackom Institutu Hull u Hallertau.

Mount Hood

Na bazi njemackog Hallertauera, ovaj americki aromaticni hmelj predtavljan je 1989. godine.

Perle

Perle je noviji njemacki aromaticni hmelj. Takoder se uzgaja u Americi.

Progress

Ovaj hmelj otporan na Wilt predstavljen je pedesetih godina u Engleskoj kao alternativa Fuggleu.

Quingdao da Hua

Dobiven iz Styrian Goldingsa, ovo je najrasireniji kineski hmelj.

Saaz

Klasicni aromaticni hmelj iz Zateca u Ceskoj daje pravi cvijetni buke za Bohemian Pilsners.

Select

Istrazivacki centar Hull u Hallertau razvio je ovu novu njemacko aromaticnu vrstu.

Spalter

Tradicionalna njemacka vrsta koja se uglavnom uzgaja u regiji Spalt blizu Nuremberga.

Styrian Goldings

Glavni slovenski aromaticni hmelj.

Tettnanger

Ovo je fini aromaticni njemacki hmelj, uglavnom se uzgaja u regiji Tettnang pored jezera Constance na svicarskoj granici.

Tradition

Usprkos svome imenu, Tradition je nova njemacka vrsta hmelja.

WGV

Whitbread Goldings Vrsta rasirila se pedesetih godina u Engleskoj, zbog toga sto moze prezivjeti napade Wilt gljivice.

Willamette

Americka vrsta srodna engleskom Fuggleu, predstavljena 1976. godine.





Voda

Voda je jako bitan faktor kvalitete nekog piva. Njena tvdroca mnogo utjece na pivo koje zelimo dobiti. Najpoznatija je voda Pilsena. Ona je jako meka i omogucava dobijanje vrlo kvalitetnog ceskog piva.
U odnosu na kvalitetu i tvrdocu vode pravile su se razlicite vrste piva. Danas, modernim tehnologijama, voda se moze optimizirati razlicitim vrstama piva. Prakticno sve bakterioloski ispravne vode mogu se koristiti za proizvodnju piva....

Koncentracija ekstrakta u pivu ovisi, isto kao i koncentracija alkohola, o vrsti piva i stupnju njegova prevrenja. Moze se reci da koncentracija neprevrelog ekstrakta iznosi od 1/5 do 1/3 koncentracije ekstrakta sladovine od koje je pivo proizvedeno. Prakticno, to znaci da pivo sadrzava od 2,5 do 8% suhe tvari. Do 90% ekstrakta su ugljikohidrati, a manje od 10% bjelancevine, dok aminokiseline, glicerin, mineralni sastojci, vitamini i drugo zajedno cine svega nekoliko postotaka od ukupne suhe tvari ekstrakta.

O koncentraciji i kemijskom sastavu ekstrakta ovisi punoca okusa i prehrambena vrijednost piva. Kad se govori o prehrambenoj vrijednosti, obiŔno se na prvo mjesto stavlja energetska (kalorijska) vrijednost piva, koja ovisi o udjelima dvaju osnovnih sastojaka piva, tj. alkoholu i ekstraktu.

Opcenito, energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka ili 6 kokoÜjih jaja ili 70 g maslaca ili 0,5 kg krumpira.

Totalno je neispravno je misljenje da pivo "deblja". Naime,100 g lager piva ima izmedju 180 i 190 kJ, a ista kolicina bijelog kvalitetnog vina s 12% alkohola Ŕak 330 kJ. Prema tome, pivo deblja kao i svaka druga namirnica koja se konzumira u vecim kolicinama nego je organizmu potrebno. Dokazano je da umjereno konzumiranje piva ne deblja, nego povecava apetit.

Pivo sadrzava relativno malo tvari s dusikom, posebno aminokiselina, jer kvasac te tvari uvelike asimilira iz sladovine tijekom vrenja. Zato su tvari s dusikom, kao i drugi prije spomenuti sastojci piva, vazniji s fizioloskog, odnosno zdravstvenog, nego prehrambenoga gledista.

Pivo sadrzava vitamine B-kompleksa i biotin. U jednoj litri piva ima 0,02 mg aneurina (B1), 0,3 - 0,4 mg riboflavina (B2), 0,5 mg piridoksina (B6), 8,8 mg nijacina (PP faktor), 0,9 -1,1 mg pantotenske kiseline i 5 mg biotina (H).

Lako se ne moramo sloziti s nekim istrazivacima koji tvrde da zbog toga pivoljupci nemaju problema s probavnim organima i cirom na zelucu, a imaju jaku i gustu kosu, ocito je da vitamini B-kompleksa imaju vaznu ulogu u metabolizmu covjeka.

Sadrzava (u mg/L):
natrij (50), sumpor (550), kalij (400), cink (0,2), kalcij (40), klor (190), fosfor (300), bakar (0,6), ×eljezo (0,1) i magnezij (50).

Prema tome, jedna litra piva moze podmiriti znacajan dio dnevne potrebe organizma za magnezijem, fosforom i kalijem. Gorke tvari hmelja potpomazu izlucivanje zelucanog soka, poticu apetit, djeluju umirujuce i uspavljujuce te imaju blago antisepticko djelovanje (sprijecavaju razvoj patogenih mikroorganizama).















love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 12:18

Tehnologija izrade piva



Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Vavilonci prozivodili pivo u domaćinstvu jos 7000 godina pKr. Imali su 16 sorti piva a za varenje su koristili jecmeni secer i psenicu. Odavde se prenijela proizvodnja piva u stari Egipat, Persiju, Grcku i dr. zemlje. Egipcani su znali da prave pivo već 2000 godina pr.Kr.., a Grci su, primajuci civilizaciju od njih, naucili i vjestinu proizvodnje piva, za njima Rimljani, pa stari Germani i onda ostale europske zemlje. U tim vremenima pivo je pravljeno iz secera, ali bez hmelja, tako da je dobijen proizvod bio vrlo kisel. Tada su u pivo dodavali različite trave - pelin, lupin glog, safran i dr. Primjena hmelja predstavlja vazno otkrice i cini osnovu suvremene tehnologije piva. Hmelj se prvi put poceo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Usavrsavanje parnog stroja vrlo se povoljno odrazilo na razvitak pivarstva. Najvazniji tehnicki pronalazak predstavlja pronalazak stroja za hladjenje. Zahvaljujuci najvaznijim naucno-tehnickim dostignucima u 19. stoljecu stvoreni su osnove za pretvaranje usitnjenih poduzeca u velike tvornice piva.





--------------------------------------------------------------------------------

Osnovne karakteristike proizvodnje piva

Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno pice, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slad, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio svih napitaka. Ona sluzi kao rastvarac. Slad daje pivu sastojke ekstrata od kojeg zavisi punoca okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome secer prelazi u alkohol i ugljen dioksid. Proizvodnja piva se dijeli na tehnologiju slada i tehnologiju piva. Tehnologiju slada obuhvaca: ciscenje i sortiranje jecma, mocenje jecma, klijanje jecma, susenje zelenog slada, oslobadjanje slada od klice i poliranje. Tehnologija piva obuhvaca:

Proizvodnja sladovine
Glavno i naknadno vrenje
Bistrenje i punjenje piva

--------------------------------------------------------------------------------

Proizvodnja sladovine

Proizvodnja sladovine prikazuje proces proizvodnje sladovine u klasicnoj pivovari koji se moze podijeliti na slijedece faze:

Drobljenje slada
Ukomljavanje ili ekstrakcija slada
Filtracija sladovine
Varenje i hmeljenje sladovine
Bistrenje i hladjenje sladovine
Drobljenje slada

Drobljenje slada predstavlja mehanicku pripremu slada za ekstrakciju. Glavni zadatak drobljenja slada je olaksavanje i ubrzavanje fizickih i biokemijskih procesa rastvaranja sadrzaja zrna u toku ukomljavanja radi maksimalno moguceg prevodjenja eksraktivnih materija u vodeni rastvor, tj. sladovine. Slad mora biti cist, sortiran i sa jednolicnom velicinom zrna, sto je sve od posebnog znacaja za postizanje dobrog sastava prekrupe. Na prinos ekstrakta utjece i stupanj usitnjavanja slada. Kod drobljenja slada i boljeg usitnjavanja endosperma postavlja se zadatak da se pljevice ne ostete mnogo. Pri normalno prekrupljenom sladu, odnosi pojedinih sastojaka izrazeni u postotcima trebaju biti slijedeći:

pljevica 15-18%
grubi gris 18-22%
fini gris 30-35%
brasno 25-35%
Ukomljavanje slada

Bit procesa ukomljavanja lezi u prevodjenju nerastvorenih materija slada i nesladovane zitarice u rastvoreni oblik putem enzimske hidrolize. U sladu ima malo sastojaka koji se rastvaraju u vodi (10-15%) od ukupne tezine suhe materije. Sastojci slada rastopljivi u vodi su: seceri, dio bjelancevina i proizvoda njihove razgradnje, te male kolicine pentozana, pentoza, heksozana i heksoza, pektina, taninskih i gorkih kiselina. Sve ove supstance brzo prelaze u rastvor, a najznacajniji dio zrna slada, koga čini skrob, nije rastopljiv. Pored skroba ima jos jedan dio bjelančevina u sladu koji je u nerastvorljivom obliku. Da bi mogli preci u rastvor, glavni sastojci zrna: skrob i bjelančevine moraju se dalje razgraditi putem enzimske hidrolize. Ova enzimska razgradnja odvija se pod utjecajem amilolitickih i proteolitickih enzima. Amilaza cijepa skrob na maltozu, glukozu, maltotriozu i vise dekstreine. Proteaza prevodi slozene bjelancevinske supstance do aminokiselina. Fitaza razgradjuje fitin na inozit i fosfate, a lipaza razgradjuje masti.

Razgradnja skroba

Do enzimske hidrolize skroba dolazi uslijed djelovanja aminolitickih enzima. Skrob se sastoji od amiloze i amilopektina. U pocetku ukomljavanja molekuli skroba se brzo razgradjuju uz hidrolizu, sto karakterizira promjenu jodne reakcije. Jedna od najkarakteristicnijih reakcija skroba je intenzivno modra boja sa jodom. Ona ukazuje na prisustvo skroba. Utjecajem alfa i beta amilaze u prisustvu vode skrob se rastvara na maltozu i dekstrin. Kod tog raspadanja skroba nastaje obicno 80% maltoze i 20% dekstrina. Postotak nije stalan vec se mijenja pod utjecajem temperature. Sve u svemu djelovanje enzima traje dok se izmedju dekstrina i maltoze ne postigne odredjena ravnoteza. Enzimska hidroliza skroba odigrava se istovremeno alfa i beta amilaze. Postepenim odcepljivanjem molekula maltoze od molekula skroba nastaje amilodekstrin, koji sa rastvorom joda daje ljubicastu boju. U daljoj fazi razgradnje enzima iz amilodekstrina odcjepljivanjem maltoze nastaje eritrodekstrin, koji sa jodom daje crvenu boju. Daljim djelovanjem iz eritrodekstrina se odcjepljuje maltoza pa nastaje ahrodekstrin, koji sa jodom ne izaziva promjenu boje. Konacno nastaje maltoza i maltodekstrin koji sa jodom ne reagira, pa ne dolazi do promjene boje. Posto ovakva razgradnja skroba dovodi do secera, proces se zove osecerenje.

Razgradnja bjelancevina

U toku procesa ukomljavanja slozenie molekule bjelancevina se pod utjecajem enzima proteaza raspadaju.

Proizvodi razgradnje bjelancevina (polipeptidi i aminokiseline) neophodni za ishranu kvasca. Sa druge strane, srednje-molekularne bjelancevine (peptoni i djelomicno polipeptidi) uslovljavaju punocu ukusa i stabilnost pjene piva. Bjelancevine velikih molekula su cesto uzrok pojave zamucenja, zbog cega se tezi njihovoj razgradnji.

Filtracija sladovine

Posto su u toku procesa ukomljavanja i kuhanja sve rastvorene materije presle u sladovinu, nuzno je da se ona odvoji od nerastvorenih dijelova trebera. Postupak filtracije se vrsi u dvije faze: prva faza je nabubrenje prve sladovine, koja ima vecu koncentraciju osnovnog ekstrakta, i druga faza - ispiranje ekstrakta iz trebera koja se vrsi putem ekstrakcije sa toplom vodom.

Sastav pivskog trebera

Sve one materije, koje prilikom ukomljavanja slada i kuhanja ne prelaze u rastvor, cine nerastvorni dio koji se izdvaja u pivski treber. U njemu se u prvom redu nalaze pljevice zrna, nerastvorenih bjelancevina aleuronskog sloja zrna, nesto zaostalog skroba sto se nije razgradio u toku kuhanja, i mala kolicina nerastvornog ekstrakta koji pri ispiranju nije presao u sladovinu.

Kuhanje sladovine sa hmeljom

Kod kuhanja sladovine sa hmeljom prelaze gorke i aromatske materije u sladovinu, a bjelancevine se izdvajaju u krupne pahuljice koje se postepeno taloze i sladovina bistri. U toku procesa kuhanja dogadjaju se slijedece fiziolosko-kemijske promjene:

razgradnja i rastvaranje hmelja i njegovih preradjevina, ekstrakta u jednostavnije spojeve
koagulacija bjelancevina i izdvajanje bjelancevina u vidu pahuljica
isparavanje vode u cilju postizanja standardne koncentracije osnovnog ekstrakta
sterilizacija sladovine
inaktivacija enzima
bojenje sladovine
oksidacija sladovine
obrazovanje reducirajućih materija
Zadatak kuhanja je stabilizacija sastava sladovine uz gore navedene fiziolosko-kemijske promjene. Sa dodatkom hmelja postize se njegova ekstrakcija koja utjece na kvalitet piva (okus, biolosku stabilnost, pjenu). Kuhanje sladovine traje obicno 1,5-2h. Predugo kuhanje vodi do pojacanja boje sladovine, a prekratko djeluje nepovoljno jer ne moze dovesti do izdvajanja visokomolekularnih bjelancevina koje izazivaju slabo bistrenje sladovine i zamucenje piva. Kraj kuhanja se prakticno odredjuje prema koncentraciji ekstrakta u sladovini, prema izdvajanju bjelancevina u vidu pahuljica i prozirnosti vruce sladovine. Kuhanjem se takodjer unistavaju i svi enzimi u sladovini cime se osigurava stabilnost kemijskog sastava sladovine prije vrenja. U sladovini i u pivu nalaze se materije koje se vezu sa kisikom i stvaraju nerastvorni oblik taninsko-bjelancevinskih kompleksa koji su uzrocnici zamucenja piva uslljed dugog stajanja, zbog toga je vazno da u sladovini postoje supstance koje mogu suzbiti oksidaciju koja nastaje aeracijom. Ove supstance su tzv. reduktoni, dolaze sa sirovinama u sladovinu, i stvaraju se u procesu kuhanja.

Dodavanje hmelja

Kolicina hmelja koja se dodaje u sladovinu varira od 200-500g po hektolitru piva. To zavisi od vise faktora:

zahtjevima i ukusu potrosaca
kvaliteti hmelja
tipu i vrsti piva
sastavu vode
kvalitetu slada
Npr. svjetla piva u odnosu na tamna zahtjevaju 20-30% vise hmelja po hektolitru piva. Razlog je da svjetla piva trebaju imati hmeljnu gorcinu, dok su tamna piva slabo aromaticnog ukusa.

Odvajanje sladovine od hmeljnog tropa

Nakon zavrsenog kuhanja hmeljne sladovine ona se prepumpava preko cjedila za hmelj u taloznjak. Na dnu hmeljnog cjedila nalaze se sita gdje ostaje hmeljni trop i deo kojagulisnih bjelancevina, a bistra sladovina izlazi kroz sita i odlazi do taloznjaka. Hmeljni trop koji ostaje u cjedilu sadrzi dosta upijene sladovine koja se ispira sa toplom vodom, pa se na 1kg dodatog hmelja nalazi 6-7 litara sladovine.

Hladjenje i bistrenje sladovine

Zadatak procesa hladjenja je snizavanje temperature koja odgovara potrebama pocetnog stadijuma vrenja i zasicivanje kisikom iz zraka u cilju postizanja vrenja. Osim toga treba se izdvojiti talog kako bi se dobila bistra sladovina kao jedna od osnovnih predpostavki za pivo visoke kvalitete. U sladovini koja dolazi na hladjenje nalaze se bjelancevine koje cine fini talog. Snizenjem temperature one se taloze kao i druge materije. Za vrijeme hladjenja sladovina se mora zasititi kisikom iz zraka i osloboditi grubog taloga. U vezi ovog zahtjeva sladovina se hladi u dvije faze, pa dobijamo dvije vrste taloga - vruci i hladni talog.

Vruci talog

Vruci talog koagulira u vidu krupnih pahuljica prilikom talozenja sladovine. Sastav vruceg taloga je slijedeci:

50-60% bjelancevina
15-20% smole od hmelja
20-30% drugih organskih materija
3-20% pepela
Sladovina pod pritiskom pumpe ulazi u taloznjak i tom prilikom dolazi do njenog kruznog kretanja. Usljed toga formira se talog u centru posude u obliku kupe koja ostaje na dnu nakon ispustanja sladovine.

Hladni talog

Ovaj talog pocinje se izdvajati na temperaturi ispod 60° C. Hladni talog cini:

60-70% bjelancevina
ostatak su taninske materije
Za otklanjanje hladnog taloga koristi se Venturijeva cijev, tj. proces koji se zove flotacija. Sustina flotacije je u tome, sto se u rashladjenu sladovinu, iz koju je izdvojen grubi talog pomocu Venturijeve cijevi ubrizgavan zrak. U tanku se zbog toga stvara pjena koja se penje prema gornjim slojevima i povrsini, noseci za sobom hladni talog. Sa zrakom se kroz cijev istovremeno dodaje i kvasac pa se na taj nacin vrsi aeracija i istovremeno dodavanje kvasca, pa se poslije toga sladovina pumpa na vrenje.

Oksidacija sladovine

U toku procesa bistrenja sladovina veziva kisik fizicki i kemijski, sto djeluje na povecanje boje. Kod visih temperatura dolazi do kemijskog vezivanja kisika, a kod nizih kisik se rastvara sve dok rastvor ne postane zasicen. Secera u sladovini ima daleko vise nego drugih ekstraktivnih materija, zbog cega se u toku hladjenja kisik uglavnom se veze sa secerom.


--------------------------------------------------------------------------------

Glavno i naknadno vrenje

Alkoholno vrenje

Osnovu tehnologije dobijanja piva sacinjava alkoholno vrenje. Proces vrenja je zivotna pojava disanja kvasca, kada dolazi do razgradnje secera u alkohol i ugljenu kiselinu (Pasterova vitalna teorija vrenja).

C6H12O6 = 2C2H5OH + 2CO2

Poslije Pastera pojavila se i nova teorija prema kojoj treba alkoholno vrenje promatrati posljedicom djelovanja enzima, a kvasac je neophodan kao nosilac enzima vrenja. Enzim koji se nalazi u kvascu dobio je ime cimaza.

Uzrocnici vrenja

Uzrocnici svih vrsta vrenja su mikroorganizmi koji proizvode enzime kao specificne izazivace kemijskih promjena. Sve te mikroorganizme mozemo podijeliti u tri glavne grupe, i to:

kvasci
bakterije
plijesni
Za proizvodnju piva sluze pivski kvasci. Kvasci su jednocelijski organizmi elipsoidnog, uglastog, ovalnog, ili duguljastog oblika, koji se redovno razmnozavaju pumpanjem. U nepovoljnim prilikama, kada kvasci ne raspolazu sa dovoljno hranjivih materija razmnozavaju se sporama koje nastaju unutar celija. U pivarstvu kvasci se dijele na pahuljaste i praskaste. Pahuljasti kvasci imaju nizi stupanj vrenja sladovine jer se zgrusavaju u pahuljice i imaju manju kontaktnu povrsinu sa sladovinom. Praskasti kvasci imaju visi stupanj vrenja sladovine, jer je veca povrsina njihovih celija u kontaktu sa sladovinom. Ovi kvasci imaju odredjene osobine znacajne za tijek alkoholnog vrenja. One se ogledaju u slijedecem:

brzini razmnozavanja
brzini i trajanju vrenja
bistrenja piva
brzini talozenja kvasca
sposobnosti za prevrenje piva
okusu piva
Brzina razmnozavanja ocjenjuje se prema kolicini kvasca koji se talozi na dnu posude u vrenju poslije 36-48 sati.

Brzina i trajanje vrenja se vidi po manifestacijama sladovine tijekom vrenja, tj. kada nestane pjena sa povrsine posude, a to je dokaz da je glavno vrenje zavrseno.

Bistrenje piva je u dobroj mjeri zavisno od fizioloskih osobina kvasca. Dok se u jednim posudama vidi brzo bistrenje i lijepi sjaj piva, u drugim posudama i posle duzeg vremena pivo je opalescentno.

Brzina talozenja kvasca je vazan faktor pri izboru kvasca. Boja taloga je cesto u ovisnosti od sladovine, jer, ako ova ima bjelancevine koje koaguliraju, stvara se kasasta masa prljavo-sivog taloga.

Sposobnost za prevrenje piva izrazena je stupnjem prevrenja secera u sladovini. Razlicite sorte kvasca u istoj sladovini daju razlicit stupanj prevrenja.

Okus piva je u izvjesnoj mjeri ovisan i o sorti kvasca, pa je potrebno probom piva utvrditi eventualne razlike.

Karakteristike vrenja

Na sladovini prilikom vrenja dolazi do vidnih promjena. Te promjene se mogu podijeliti na slijedece faze:

niska bijela pjena
srednja pjena
visoka pjena
opadanje pjene
hladjenje i talozenje
Prvi znaci vrenja se pokazuju stvaranjem bijelog pokrivaca od pjene koju stvara ugljik-dioksid, a koji se oslobadja prilikom vrenja i prelazi u atmosferu. Pri kraju ove faze vrenja pocinju se nakupljati male kolicine hmeljnih smola i bjelancevinskih materija, sto se naziva faza niske bijele pjene.
U ovom stadijumu mjehurići ugljik-dioksida razvijaju se intenzivnije i nastaje gusca kompaktna pjena, koja se pocinje podizati. Uslijed pojacanog izdvajanja hmeljnih smola, pjena dobija zuckasto-smedju boju. Boja zavisi od kemijskog sastava i koncentracije sladovine i sorte kvasca i kolicine hmelja.
Treca faza predstavlja fazu najintenzivnijeg zrenja. U ovoj fazi temperatura dostize maksimum, a nastajanje pjene je najintenzivnije.
Cetvrta faza je karakteristicna po tome sto se u njoj pored smenjivanja pjene i njenog postepenog propadanja dolazi do flokulacije pjene i bistrenja piva. Pjena se postepeno gubi i na kraju povrsina piva ostaje pokrivena tankim slojem pjene. Proizvod dobijen na kraju ove faze naziva se "mlado pivo".
U ovoj fazi se pivo hladi kako bi se ubrzalo talozenje kvasca i postigla temperatura 4-5° C. Za odredjivanje zavrsetka glavnog zrenja sluzi stupanj prevrelosti i spoljni znaci na povrsini sladovine, odnosno "mladog piva". Pivo se uzima u času od 50ml i kada se dobro prosvetli treba da pokazuje suspendirane cestice na dnu i to bi bio znak da se dobro izbistrilo i da je proces glavnog vrenja zavrsen.
Naknadno zrenje i vrenje

Za naknadno vrenje karakteristicna je lagana fermentacija secera, pri kojoj se odigravaju isti procesi kao kod glavnog vrenja, ali oni teku sporije. Brzina biokemijskih reakcija procesa se smanjuje uslijed nizih temperatura i manjeg broja celija kvasca po jedinici zapremina piva, jer se glavni dio kvasca uklanja po zavrsetku glavnog vrenja. U toku naknadnog vrenja oksido-redukcioni potencijal piva opada, tom prilikom dolazi do oksidacije nestabilnih materija, uslijed cega se pojavljuje fino oksidaciono zamucenje, koje se samo djelimicno odstranjuje filtracijom, a ostatak se otklanja prirodnim talozenjem. Ovo bistrenje piva predstavlja drugu fazu vrenja i sastoji se u tome sto celije kvasca apsorbiraju bjelancevine zamucenja i druge suspendirane materije koje padaju na dno. U toku naknadnog vrenja kojaguliraju se bjelancevine, taninske materije i hmeljne smole. U toku zrenja mijenja se okus mladog piva, dolazi do smanjenja gorcine sto se objasnjava procesom koagulacije i razgradnje hmeljnih smola.


--------------------------------------------------------------------------------

Bistrenje i istakanje piva. Gotovo pivo

Filtracija piva

Poznato je da tijekom procesa glavnog vrenja i zrenja dolazi do odredjenih fizicko-kemijskih i organo-leptickih promjena u sastavu i osobinama piva. Pivo se bistri, celije kvasca i druge suspendirane materije belancevinsko-taninskog kompleksa se taloze, a oslobodjeni ugljik-dioksid se veze za pivo, tako da poprima svoj konacan sastav, okus i druge osobine. Filtrirano pivo treba biti kristalno bistro, sa potrebnom trajnosti, okusom i ostalim karakteristikama. Radi toga, filtracija ima veliki znacaj kao posljednja faza proizvodnog procesa, jer tek filtrirano pivo ima sve one karakteristike koje traze potrosaci. Danas se u svijetu u cilju postizanja bistrenja piva primjenjuju dva osnovna postupka, i to:

separacija piva
filtracija piva
Separacija piva

Bistrenje piva na separatoru odvija se na bazi centrifugalne sile. Poznato je da sladovina i pivo sadrze izvjesne cestice razlicite specificne tezine koje se taloze uslijed gravitacione sile. Pivo dolazi pod pritiskom u bubanj u kojem su smjesteni rotirajući tanjuri. Tanjuri su smjesteni na suplje vreteno koje sluzi za ulaz piva. Po bubnju pivo prolazi izmedju tanjura i osnovice bubnja u prostor za talozenje. Krupne cestice se izdvajaju usljed centrifugalne sile ka periferiji, pa se na taj nacin vrsi stvaranje taloga. Ovaj talog se u odredjenim vremenskim intervalima izbacuje. Posto su separatori hermeticki zatvoreni odrzava se konstantan pritisak i ne dolazi do gubitka piva i smanjenja koncentracije ugljen-dioksida.

Filtracija piva

Osnovna prednost filtracije piva je mogucnost ostrije filtracije i postizanje vece bistrine. Kvalitet filtracije gotovog piva zavisi od pravilnog izbora i doziranja kisel-gura koji odgovara zahtjevima za postizanje odredjenog stupnja bistrine piva. U vecini slucajeva cestice zamucenja koje treba odstraniti iz piva su male pa je potrebno stvoriti odgovarajuci porozni sloj koji ce ove cestice zadrzati prilikom filtracije. Na taj nacin se iz tekuce faze izdvajaju cestice tako da se dobija bistra tekucina. Za filtriranje se obicno koriste filtracioni ulosci koji su izradjeni u vidu ploca iz kombinacije celuloze i pamuka. Na filtracionim uloscima se formira prvo jedan naplavni sloj grubog kisel-gura, a zatim se nanosi kisel-gur finije granulacije koji formira filterski sloj koji zadrzava cestice i na taj nacin omogucava da kroz filtracijske slojeve prolazi potpuno cist filtrat, oslobodjen svih taloznih materija i celija kvasca.

Karakteristike kisel-gura

Kisel-gur kao sredstvo za filtriranje, proizvodi se od slojeva diatomeja (alge kremenjasice). Kad je pravilno pripremljen najbolje odgovara zahtjevima koji se postavljaju idealnom sredstvu za filtriranje: svojim oblikovanim cesticama stvara vrlo prepustljivu filter-pogaču koja omogucava najbolje filtraciono djelovanje. U kemijskom sastavu kisel-gur je najvecim dijelom sastavljen od silicijskih dioksida i aluminijskih oksida.

Filtracija je posljednja faza u proizvodnom procesu, koji predhodi punjenju piva u bacve, boce i limenke pa je nuzno da joj se posveti posebna paznja. Kako sa stanovnista bistrine i drugih tehnoloskih zahtjeva za kvalitetno pivo, tako i sa stanovnistva ekonomicnosti izvodjenja ove tehnoloske operacije.

Punjenje piva

Filtrirano pivo dolazi u tankove pod pritiskom u kojima se treba zadrzati 8-12h prije punjenja. Zadrzavanje piva u tankovima ima svrhu da se pivo ohladi na temperaturi 1-2° kako bi se sprecilo penusanje u procesu otakanja piva. Pivo se puni pod izobarometarskim pritiskom. Pod ovim pojmom se podrazumijeva konstanti protu-pritisak ugljik-dioksida kojim se omogucuje normalno punjenje piva i koji sprijecava gubitak ugljik-dioksida i oksidacija piva.

Kemijski sastav i osobine piva

Glavni sastojci gotovih piva su voda, alkohol, ugljen-dioksid i ekstrakt (neprevreli dio ekstrakta). Ovisno od sorte piva sadrzaj alkohola se kreće od 2-6%. Pored etil alkohola u pivu se nalaze male kolicine visih alkohola. U pivu normalno ima 0,30-0,40% ugljik-dioksida. Prisustvo ugljik-dioksida djeluje povoljno na okus, daje svjezinu, a predstavlja i vaznu komponentu za pjenusavost piva. Sposobnost drzanja pjene zavisi o kolicini i kemijskom sastavu ekstrakta. Od piva se trazi da pri punjenju u času pjeni tako da se ova gusta i cvrsta pena zadrzi na povrsini najmanje 3 minute. Mjehurići ugljik-dioksida koji se dizu od dna ka povrsini pomazu odrzavanju pjene. Ekstrakt piva pretezno cine ugljik hidrati i manja kolicina proteina, aminokiselina, glicerina i sastavnih dijelova hmelja. Od sastava ekstrakta zavisi punoca okusa piva. Hemijski sastav ekstrakta ne zavisi samo od vrste slada, nego i nacinu proizvodnje sladovine i vodjenju fermentacije, odnosno stupnju konacnog prevrenja na kraju fermentacije.









love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 31 Okt - 12:23

Zašto pivo preporučuju stručnjaci?

Strucnjaci preporucuju pivo -

-kao sredstvo za mrsavljenje, jer pospjesuje odvajanje masti i vode iz tijela

-jer normalizira krvni tlak, i korisno je u borbi protiv slabokrvnosti i iscrpljenosti

-povecava prokrvljenost srca, bubrega, mozga

-pospjesuje rad bubrega, djelovanje zelucane kisline, umiruje

-pivo je odlicno sredstvo protiv zatvora, kiselina, celulita

-biokemijski sastav piva pospjesuje razgradnju

-zbog sadrzaja vitamina H, pivo je korisno u dermatologiji, jer bioten sprijecava ispadanje kose i stvaranje prhuta

-pivo ima takodjer i dietetsku vrijednost, jer sadrzi enzime, pospjesuje razgradnju hrane u organizmu

-s higijenske tocke gledista je vazno spomenuti da se u pivu zbog niske pH vrijednosti i antiseptickog ucinka prisutnoga alkohola i gorkih sastava hmelja ne mogu razviti bolesti uzrokovane mikroorganizmima

-pivo djeluje umirujuce na zivcani sustav, sto je vazno kod lijecenja starijih osoba. Kod njih su psiholoske teskoce u vecini slucajeva povezane s arterioskleroznim pojavama koji smanjuju dotok krvi u mozak

-siri krvne zile i time pospjesuje krvotok








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Čet 1 Nov - 20:05

Pravila degustacije piva


Poput degustacije vina, i degustacija piva ima svoje zakonitosti.

Jeste li sigurni da znate dobro popiti pivo?

Degustacija:

1. Prostor u kojem cete degustirati pivo trebao bi biti dovoljno osvjetljen kako biste ocjenili bistrinu i boju piva. Do vas ne bi smjeli dopirati nikakvi strani mirisi.

2. Casa u koju se ulijeva pivo mora biti savrseno cista, bez ogrebotina i dovoljno velika da u nju stane i vas nos dok ispijate gutljaj dragocijene tekucine. Na taj cete nacin najbolje osjetiti i miris piva.

3. Prije degustacije piva ne jedite jako zacinjenu i masnu hranu. Takodjer se ne koristite after-shave, parfem, ruz za usne i druge kozmeticke preparate.

4. Prije otvaranja, provjerite rok trajanja piva, kao i ima li u boci taloga.

5. Osjetite bocu! Naravno, pivo mora biti hladno, ali ni tu nije dobro pretjerivati. Idealna temperatura za pivo kreće se izmedju 22-25 Celzijevih stupnjeva. Ostavite se mitske predodzbe o "ledenoj pivi" jer na preniskoj temepraturi nećete moći osjetiti nikakvu aromu piva.

6. Kada otvarate bocu obratite paznju na kolicinu pjene i kako reagira karbondioksid prilikom otvaranja cepa.

7. Kada ulijevate pivo samo ga pustite da klizne niz unutrasnjost case. Tek kad ste ispunili otprilike dvije trecine case mozete ispraviti bocu kako biste na kraju dobili i pjenu. Uz pivo uvijek mora ici pjena, a pjena se mora uzdizati i preko ruba case.



8. Kad ste pivo natocili u casu smjesta ispitajte miris (slicno kao i kod vina). Naime, mnogi aromaticni sastojci piva ispare vrlo brzo u dodiru sa zrakom. Osjecate li aromu sladora? Vuce li na citron, cvijece ili na svjeze pokosenu travu?



9. Zatim ispijte jedan veci gutljaj. Za razliku od vina pivo se ispija u vecim gutljajima i usna supljina mora biti puna. Osjetite i usporedite odnos između temperature, arome i stupnja zapjenjenosti.

10. Nikad ne muckajte pivo u ustima!!!! Samo pustite da klizne u vas stomak. Pokušajte usporediti odnos temperature, arome i stupnja zapjenjenosti prije i poslije gutljaja. Pričekajte 15-tak sekundi i ponovo pokušajte odrediti okus piva nakon gutljaja. Da li je sladak ili suh? Zadržava li se u ustima ili brzo nestane?

11. Još jedanput pomirisite pivo. Neke arome dolaze do izrazaja minutu do dvije nakon otvaranja boce. Zatim ponovno ispijte jedan dobar gutljaj i usporedite rezultate s onima na pocetku testa.

12. Kako biste "resetirali" svoja osjetila koja sudjeluju u testiranju piva, dovoljani su nezasoljeni krekeri ili običan kruh.

13. Ponovite još jedanput cijeli postupak.

14. I kad ste se vec odlucili da je to pivo bas za vas pijte ga dok ne legnete…( op.a )




--------------------------------------------------------------------------------

Ocjenjivanje kvalitete piva

Postoji mnogo nacina ocjenjivanja kvaliteta piva. Jedan od najprihvatljivijih metoda je metoda po Fredu Eckhardtu koji se tretira kao jedan od najvecih poznavalaca piva. Napravio je nekoliko kategorija koje su bitne u analizi i koje pojedinacno ocjenjuje. Zbroj tih ocjena daje broj koji oznacava kvalitet odredjenog piva. Maksimalan broj bodova po ovoj metodi je 20.



Postoje slijedece kategorije koje se ocjenjuju:

1. IZGLED (maksimum 3 boda):

ocjenjuje se izgled i stabilnost pjene

provjerava se sediment na dnu boce

ocjenjuje se izgled piva u casi

2. MIRIS (maksimum 4 boda):

ocjenjuju se opci miris, bouquet i prisustvo mirisa hmelja

3. UKUS (maksimum 10 bodova):

ocjenjuje se kvalitet hmelja;

provjerava se odnos slada i alkohola

odredjuje se karakter piva

ocjenjuje se okus koji ostaje u ustima

gustoca

4. Opci dojam (maksimum 3 boda)

Primjer ocjenjivanja:

Pivo Stella Artois
Proizvodjac Interbrew S. A., Belgium
Izgled 2 (boja zlatna)
Miris 3 (slab vocni)
Okus 9 (srednje gorko, sadrzi dosta ugljik-dioksida, srednje gusto, ima vocni ukus)
Opci dojam 3
Ukupno 17
Komentar Zanemarimo pjenu koja brzo pada i slab miris. Ovo pivo ima odlican okus i ima odlicnu ambalazu.




--------------------------------------------------------------------------------

Temperature piva na kojima odredjeno pivo pokazuje svoju kvalitetu

Razliciti proizvodjači piva preporucuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Medjutim, u ovisnosti od vrste, podvrste i od sastojaka piva mogu se dosta precizno odrediti temperature na kojima pivo daje najbolji kvalitet. Naprimer, Pilsneri se sluze na dosta niskim temperaturama, oko 0ºC, dok vecina britanskih aleova, portera i stouta na temperaturama podruma ("British Cellar Temperature"), od 5ºC do 11ºC, neki cak i do 13ºC.
Temperatura dosta utjece na okus piva. Sto je hladnije, manja je i kolicina ugljen-dioksida, samim tim manje je izrazen okus i miris piva. Hladnije pivo utjece i na to da receptori ukusa i mirisa u ustima i nosu odumiru i vrlo je tada tesko osjetiti neki okus.
Evo temperatura na kojim se sluze glavne vrste piva:
Aleovi od 7ºC do 11ºC
Lageri od 5ºC do 9ºC
Stouti od 8ºC do 13ºC
Stari aleovi na sobnoj temperaturi



--------------------------------------------------------------------------------

Case iz kojih se pije pivo

Da bi pivo, dok se pije, duze vrijeme zadrzalo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za odredjenu vrstu, najpogodnije su case koje imaju debelo staklo. Takva casa sluzi kao izolator od vanjske temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne, jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu odrzati optimalnu temperaturu. Osim krigli koriste se i case sa "stalkom" jer sprecavaju da ruka, koja drzi casu, grije pivo. Takve case se hvataju za stalak, a ne za tijelo.
U svakom slucaju i krigla i casa moraju biti dovoljno velike da moze stati cijelo pivo, iz boce, sa pjenom. Mnogi ne vole pjenu tako da pivo ulijevaju duz ivica case. Pjena je dosta bitna i mnogo utjece na opci utisak o nekom pivu. Sprijecava zagrijavanje piva i nalazi se kao izolator izmedju piva i vanjske sredine i daje pivu neophodnu gorcinu, okus pivskog kvasca i miris.
Odredjene vrste piva imaju svoju vrstu casa. Tako npr. pils piva se piju iz casa sa nogom koja je u obliku tulipana, dok npr. bavarsko pivo se pije iz krigli sa debelim staklom. Alt piva se piju iz casa koje su prave, tanke i uske.

Generalno, pivo se moze posluziti u bilo kojoj dobro ispranoj casi, na kojoj nema mrlja ili tragova masnoce. Sredstva za pranje posudja i masnoca jako lose utjecu na pivo. Neki poznavatelji piva cak smatraju da se pivska casa nikad ne smije prati deterdzentom ili se brisati krpom iznutra.



--------------------------------------------------------------------------------

Ulijevanje piva

Kao prvo, casa mora biti dovoljno velika da u nju stane cijelokupni sadrzaj boce i da ostane malo mjesta za pjenu. Kvalitetna piva se ulijevaju na slijedeci nacin: prvo se napravi malo pjene na dnu case, pa se naglo izruci ostatak piva. Pivo ovako dobija lijepi "okovratnik" od pjene (kao katolicki svestenik).
Ako na ovaj nacin pokusate da ulijevate pivo neke mega pivovare (npr. Heineken ili Budweiser, ne daj Boze!) ili neko domace pivo, vecina piva naci ce se izvan case. To se dogadja zato sto mega pivovare dodaju ugljik-dioksid svom pivu. Zato oprezno sa ovim pivom!




--------------------------------------------------------------------------------

Recepti:

POTREBNO:
1/4 l piva, limunov sok, 2 žumanjka, 2 žlice šećera
NAČIN PRIPREME:
Pivo prokuhati sa limunovim sokom a zumanjke dobro umutiti sa secerom, pa sve kuhati na laganoj vatri i stalno mijesati dok se pocne pjeniti.











love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sre 27 Mar - 14:27

24 činjenice o pivu koje sigurno niste znali


Foto: Shutterstock/WearYourBeer

OD PREHRAMBENE namirnice do užitka, pivo krasi više epiteta s kojima smo svi upoznati.

Ipak, mnoge stvari o ovom popularnom piću vjerojatno niste znali te vam donosimo pregled 24 činjenice o pivu koje će vas iznenaditi.

1. "Pivo je dokaz da nas Bog voli", izjavio je Benjamin Franklin.

2. Zitologija je znanost o pivu i proizvodnji piva, uključujući i ulogu koju pojedini sastojci imaju u proizvodnji

3. Najstariji pisani zapis o proizvodnji piva je star oko 5.000 godina, napisan na kamenoj ploči u obliku pjesme

4. Najstarija reklama za pivo ima velike sličnosti s današnjima - iako je nastala 4000 godina prije Krista, prikazuje ženu velikih grudi koja drži dva pehara i tvrdi: "Pijte Ebla pivo - pivo sa srcem lava"

5. Prvi profesionalni pivari su bile žene

6. Biljka hmelj od koje se dobiva pivo je iz iste porodice kao i marihuana



7. Prvi pijani vozač je zabilježen još u staroegipatskoj mitologiji. Legenda govori o kočijašu koji je pijan pregazio sluškinju božice Hator te je nakon toga bio prikovan za vrata pivovare gdje se opio, njegovo truplo je tamo ostavljeno dok ga nisu dovršili lešinari

8. Kada su britanski pivari odlučli prodati pivo Indijcima, otkrili su da se isto kvarilo tijekom puta. Tako su dodavali dodatan alkohol koji pomaže očuvanju i nastalo je posebno Indijsko svijetlo pivo.

9. Postoji više od 400 vrsta piva a najviše registriranih marki ima Belgija

10. Cenosilikofobija je strah od prazne pivske čaše

11. Najskuplje pivot je Vielle Bon Secours. Boca košta oko 1000 dolara a prodaje se samo u Bierdromeu u Londonu.



12. Plug, kotač i navodnjavanje su izumljeni kako bi porasla proizvodnja piva

13. Djevojčice od 8 do 10 godina su za vrijeme starih Inka žvakale kukuruz i pljuvale ga u velike kotlove pune tople vode, od čega bi nakon par tjedana nastalo pivo

14. Najstarija pivovara je Bayerische Staatsbraueire Weihenstephan kraj Münchena, osnovana 1040. godine

15. Pivo sadrži sve minerale koji su nam potrebni za preživljavanje. U srednjem vijeku čak su i djeca pila pivo kako bi preživila glad.



16. Studija objavljena u New England Journal of Medicine je otkrila da umjerene količin piva podižu dobar (HDL) kolesterol, snižavajući rizik od srčanih bolesti i poboljšavaju funkcioniranje mozga

17. Isto tako, svaka boca piva smanjuje mogućnost nastanka bubrežnog kamenca za 40%

18. Pivo štiti kosti i poboljšava apsorpciju kalcija

19. Proizvodnja piva je nekad smatrana izuzetno važnim i časnim poslom za žene, a u Peruu, samo su najljepše i najutjecajnije žene mogle biti izabrane

20. U 19. stoljeću su dojilje morale dnevno popiti barem 7 krigli pive jer se smatralo kao je dobro za mlijeko



21. U antičkom Egiptu je postojao zakon koji je muškarcima branio prozivodnju i prodaju piva

22. Isto tako, babilonske žene su mogle biti utopljene ako bi poslužile loše pivo

23. Najviše piva po stanovniku se popije u Češkoj, slijede Kina i SAD

24. Prve limenke su proizvedene 1935. godine a radile su ih pivovare kao "pivo za ponjeti doma".

(Index.hr)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Čet 13 Jun - 17:14

Može li pivo zamijeniti vodu?

Pivo je jedno od najstarijih i najomiljenijih alkoholnih pića, i premda svi mislimo da znamo sve o njemu, odgovore na neka bitna pitanja još nismo dobili. Znanstvenici diljem svijeta se tako bave krucijalnom tematikom: može li pivo zamijeniti vodu?



S dolaskom proljeća i lijepog vremena (kako je krenulo, snijeg će padati i u srpnju, ali nadajmo se najboljem), pivopije diljem svijeta se polagano bude iz zimskog sna, prolijevaju bezvezne čajeve i ostalu začinjenu vruću vodu, i zamjenjuju ih svojim omiljenim nektarom bogova. E sada, pošto se pivo pije već cirka 12 tisuća godina, nećemo puno govoriti o tome kako je tekla njegova evolucija i kako stvari sada stoje, nego ćemo se pozabaviti vječnim pitanjima svakog prigodnog alkofila, a ona se uglavnom odnose na odnos piva i vode, točnije: koliko minimalno vode moramo popiti da nam stane maksimalna količina pive, a da pritom ne umremo u roku od mjesec dana? Stoga ovom prilikom prenosimo članak ekipe sa portala io9.com, koja je analizirala nekoliko najvažnijih istraživanja na ovu temu.



Niti jedna voda ne izgleda ovoliko dobro!
Prvo pitanje koje svaki pravi pivoljubac pita jest: Koliko dugo možemo preživjeti ako pijemo samo pivo? Odgovor je, na žalost mnogih fanova kapljice, ne pretjerano dugo. Naime, ovisno o izdržljivosti organizma i količini alkohola u pivi, čovjek bi mogao preživjeti ispijajući pivo svega nekoliko dana, eventualno nešto više od tjedna. Premda pivo sadrži mnogo vode, ono je ujedno i diuretik, tako da u globalu iz organizma uklonite više tekućine nego što ste u sebe unjeli. Ako pak tu i tamo popijete koju čašicu vode, mogli bi na pivi preživjeti i do nekoliko mjeseci, ali bi vas dotukao dosadni partibrejker skorbut, koji nije baš blagonaklon nedostatku vitamina C. Računica je stoga prilično jednostavna: piva – vitamin C = skorbut = vrlo vjerojatna smrt.
No ipak, može li pivo donekle zamijeniti vodu? O ovom pitanju se vodilo mnogo rasprave, a provedena su  i vrlo opsežna istraživanja. Najkvalitetnije je bilo ono iz 1996. godine, koje je trebalo pokazati kako unos alkoholnih pića (prvenstveno piva) utječe na dehidrirani organizam nakon tjelovježbe. Za potrebe tog istraživanja, ljudski pokusni kunići su pili 2.2 litre pića s 0, 1, 2 ili 4% alkohola, i to pola sata nakon jednosatne tjelovježbe. Rezultati su bili šokantni gotovo kao autopsija iz Roswella!



Sretne su jer znaju da će nakon vježbe drmnuti 2-3 ‘ladne…
Naime, količina urina je nakon 6 sati bila gotovo jednaka za sva pića, s tim da je vrhunac urinskog protoka (ovaj termin nismo mi izmislili, tako kažu znanstvenici) nešto kasniji kod 4% alkohola. To nam ukratko govori, da nema gotovo nikakve razlike za naše dehidrirano tijelo ako popijemo vodu i pivo s do 2% alkohola, a što je pivo jače, to organizmu treba duže za hidraciju, ali na kraju to i uspije.
Dakle, ako je vjerovati ovim istraživanjima, slobodno možete popiti pivo ili dva nakon tjelovježbe, i premda će vam trebati malo duže da se oporavite, vaše tijelo će imati dovoljno vode za normalno funkcioniranje. Ako ih pak konzumirate u dvoznamenkastim brojevima, znanost još uvijek ne nudi nikakva pozitivne i ohrabrujuće rezultate.

(Idesh)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Sub 6 Jul - 1:38

Kušanje piva sastoji se od pet koraka



U restoranu Baltazar u Zagrebu prošli tjedan se okupilo društvo poznavatelja i štovatelja piva, ali i onih koji su vođeni znatiželjom htjeli doznati nešto više o toj mnogima dragoj tekućini.
Predavanje i radionicu o pivu održao je međunarodno priznati pivski sommelier Chris Myers koji je sve posjetiteje podučio pravilnom kušanju piva. Ovaj stručnjak za pivo u Hrvatsku je došao u organizaciji Staropramena, a na samoj radionici pili su se: Staropramen, Selection i Eden.
Kušanje piva
Ono što nas je Chris podučio je da se kušanje piva sastoji od pet koraka. Natočeno pivo prvo treba dobro promotriti, vidjeti kakva mu je boja, kakvi su mjehurići, zatim ga treba omirisati i to kratkim, kako Chris kaže zečjim udisajima, nakon toga otpiti jedan gutljaj i ocijeniti mu gorčinu, udio alkohola, karakter, a potom otpiti gutljaj srkajući da se vidi kako ‘stoji’ u ustima. Tek nakon toga može se pričati o aftertasteu.
Pivo se na radionici doslovno jelo, odnosno čim smo ga natočili u čaše žlicom smo poput nekog pjenastog deserta jeli pjenu jer je u njoj najviše okusa i gorčine koju svako pivo ima u sebi.  Za mnoge je ovo bilo novo iskustvo i tek nakon njega su neki od nas shvatili zašto se na stolu pored serviranih piva nalazi i žlica.
Zamolili smo ovog stručnjaka za pivo da nam posveti malo pažnje i odgovori na par pitanja vezanih za ovu kod nas nepoznatu profesiju, ali itekako poznato piće.




Pivska akademija
Kada ste se zaljubili u pivo?
S pivom živim cijeli život, to je dio moje kulture, dolazim iz Wisconsina, grada koji je poznat po pivu i siru. Tamo se odražavaju i festivali piva, a imamo i svoju juhu od piva i sira. Sa devetnaest godina počeo sam raditi u baru gdje sam se upoznao s  raznim pićima, no nekako sam najviše zavolio pivo.
Kako se postaje sommelier za pivo?
Za pivskog sommeliera postoji nekoliko akademija u svijetu, ja sam završio  Cicero’s Beer Academy u Americi i evo zadnjih pet godina to mi je profesija. Puno putujem, što obožavam, a razlog za putovanja mi je postalo pivo. Upozao sam nove zemlje, ljude i naravno, pivo.
Belgija na prvom mjestu
Postoji li neko pivo na svjetskom tržištu koje niste još probali?
Naravno, ne znam ni da li ću uspjeti, stalno se radi nešto novo i kad misliš da si sve probao shvatiš da nisi.
Koja su vam omiljena piva?
Volim sva piva, često pijem nešto novo, sada uživam u Staropramenu i isprobavam hrvatska piva.
Pivsku tradiciju koje zemlje osobito cijenite?
Belgija je za mene na prvom mjestu što se tiče povijesti i tradicije u proizvodnji piva. Općenito cijenim strast i energiju koju ljudi ulažu u stvaranje vrhunskog piva. U Belgiji je gušt piti pivo, tamo ako i niste veliki ljubitelj piva i ne znate što piti naći ćete pivo za sebe. No, moram naglasiti da su se zadnjih deset godina i američka piva jako poboljšala.
Vaša najbolja kombinacija piva i hrane?
Dagnje i Staropramen classic. A izvrsni su i svinjski kotleti sa pivom uz dodatak jabuka.
Jeste li ikada pokušali napraviti svoje pivo?
Još nisam, ali trebam i želim pa se ovo ljeto planiram upustiti u tu avanturu.

(Dobra hrana)








love
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:54

Ko ne voli dobro pivo? Ukoliko ga volite, sada je pravo vreme da postanete pijanica! Danas postoji toliko savrsenih i sjajnih tocilica, flasa pa cak i konzervi, da naprosto ne mozete da se odlucite. Sledi mali spisak koji ce vam mozda pomoci da donesete odluku koje od njih da probate.

Start the Future
Holandija



Trenutno se izmedju evropskih pivara vodi rat koja ce napraviti najjace pivo na svetu. Pa, evo ga i pobednik! Pivo pod nazivom "Pokreni buducnost" je sada dostupno u maloprodajama u Holandiji. Jedna boca kosta neverovatnih 45 dolara, ali, zato sadrzi i isto tako neverovatnih 60% alkohola! Ako uzmemo u obzir cinjenicu da vecina americkih piva ima "svega" 5% alkohola, pijenje samo jedne flase ovog piva, moze vas "tresnuti" kao da ste stukli paket od 12 limenki Badvajzera. Nacinjanje druge boce ce vam vec malo zakolutati oci, a o dalje da ne pricamo. Pa... pozovite drustvo, kupite paket ovog piva i ... sutra uzivajte u verovatno najvecem mamurluku u svom zivotu!








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:55

Schneider-Brooklyner Hopfen-Weisse
Amerika/Nemacka



Proizvod transatlantske saradnje izmedju Americke pivare "Bruklin" i Nemacke "Snajder Vajs" ima ukus limuna i korijandera, uz malo arome dinje. Prilicno interesantna i "vredi probati" kombinacija.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:55

Russian River Pliny the Elder
Kalifornija/SAD



Sa dvostrukim procentom alkohola, i gorcinom koja je 8-9 puta veca od nekog standarda, ovo pivo je zaista originalno. Savrsenu harmoniju ukusa dopunjuje ukus grejpfruta.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:56

Sinebrychoff Porter
Finska



Ovo crno pivo se pravi po 53 godine starom Baltickom receptu. Prvobitno su ga pili mornari na dugim plovidbama.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:57

Ninkasi Total Domination IPA
Oregon/SAD



Oregonski "Ninkasi" je verovatno jedna od pivara koje se najbrze razvijaju u zemlji, prvenstveno zahvaljujuci ovom pivu koje krasi snazan ukus, visok nivo alkohola i ostar ukus hmelja, kore limuna i karamele.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 22:58

Nogne O Porter
Norveska



Det Kompromisslose Bryggeriet je nova eksperimentalna mikro-pivara u gradu Grimstadu koja kombinuje ukuse britanskih, belgijskih i americkih piva. Pivo "Nogne O Porter" se za razliku od ostalih piva iz ove pivare puni u vecoj kolicini a ima blag ukus cokolade.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:00

Sly Fox Pikeland Pils
Pensilvanija/SAD



Pivo u limenci je prava stvar koju treba da ponesete na voznju kanuom po brzacima i zatim da ga na +40 stepeni otvorite o neku stenu i rashladite se. Upravo to ce vam ponuditi ovo pivo za ciji se kvalitet tvrdi da je najbolji u zemlji.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:00

De Ranke Brewery Saison de Dottignies
Belgija



Pivara De Ranke pravi suva piva, i jedna je od retkih koja uspeva da ukombinuje ukus belgijskog sojinog kvasca sa socnom kajsijom i majcinom dusicom. U stvari, pretpostavljamo da je i jedina koja nudi pivo ovakvog ukusa.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:03

Helles Schlenkerla Lagerbier
Nemacka



Pivo punjeno na samom kraju Bavarske, pokrajini u kojoj se pivo pije i uz dorucak. Iskreno, uz nemacku kobasicu, nema boljeg napitka od piva "Helles Schlenkerla". Inace, pivara koja ga puni datira iz 1405. godine.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:06

Peak Organic Pale Ale
Mejn/SAD



Veoma ukusno pivo sa perfektno ukombinovanim ukusima hmelja i limuna.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:08

Mikkeller Simcoe Single-hop IPA
Danska



"Simcoe" je pivo u ciji sastav ulazi kiselkasta sorta hmelja koji izuzetno mirise na borovinu. Uz to je dodata i aroma grejpfruta sto ovom pivu daje neodoljivi ukus.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 75132

Učlanjen : 06.06.2011


PočaljiNaslov: Re: Pivo   Ned 1 Sep - 23:09

Hitachino Nest Beer XH
Japan



Sacekajte malo... Pivo belgijskog ukusa, punjeno u Japanu? I uz to se tri meseca pre punjenja skladisti u drvenim buradima? Zvuci neverovatno. Uz sve to, ovo pivo ima veci sadrzaj alkohola, uz aromu cimeta i drveta u kom je stajalo.








Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Pivo   

Nazad na vrh Ići dole
 
Pivo
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Reklame...
» Hladno pivo
» Sutra je Dan mladosti:Galerija jugonostalgije
» Ko su bile prve pivopije?
» Humor u slici
Strana 1 od 3Idi na stranu : 1, 2, 3  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Uradi sam :: Kulinarstvo :: Pića i Napitci-