Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Keltska mitologija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
wild filly

ADMIN
ADMIN

avatar

Ženski
Poruka : 85817

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


PočaljiNaslov: Keltska mitologija   Pet 20 Jan - 12:30

Keltska mitologija


Mitologija Kelta, tog naroda koji se na smiraju prapovijesnog razdoblja proširio mnogim dijelovima Europe, odavno privlači pažnju ne samo brojnih stručnjaka, već i “običnih” ljudi, kojima su Kelti neodoljivo privlačan, pomalo tajanstven, neobičan i u velikoj mjeri nepoznat narod, sa zadivljujućim pričama o hrabrim junacima i junakinjama, kraljevima i božanstvima i s čudnim običajima.

Kelti nisu bili jedinstven narod, moguće je da čak nisu svi ni pripadali istoj etničkoj skupini, iako su govorili na dijalektima istog jezika. Nisu imali političkog jedinstva, no u vremenu što je neposredno prethodilo njihovom potpadanju pod vlast Rima, pojedina plemena ujedinjavala su se u političke tvorevine što su bile na dobrom putu da postanu države. Rimljani su posvuda, osim u Škotskoj i Irskoj, te na nekim otocima u Irskom moru, a samo djelomično u Walesu i Cornwallu, prekinuli njihov politički i kulturni razvitak, romanizirali ih i učinili dijelom provincijalnog stanovništva rimske države.

Naše znanje o religiji i mitologiji različitih keltskih plemena potječe iz triju zemljopisnih područja: Galije (današnja Francuska i Belgija), Britanije (posebice Walesa) i Irske. Kao rimske provincije, Galija i Britanija su prije pojave kršćanstva bile pod izrazitim utjecajem rimske, a južna Galija i grčke kulture. Naprotiv, keltska Irska sačuvala je svoje kulturno jedinstvo sve dok tijekom 5. stoljeća nije prihvatila kršćanstvo. Zato je upravo u Irskoj preživjelo najviše dokaza o keltskoj predkršćanskoj mitologiji, ali se značenje te irske građe može razumjeti jedino ako je se poveže sa sačuvanim dokazima o mitologiji Gala i Britanaca. O religiji plemena izvan spomenutih područja, pa tako i o Keltima koji su obitavali na području naše zemlje, Skordiscima i Tauriscima, ne znamo ništa. Eventualne zaključke možemo donositi samo na temelju onoga što je bilo zajedničko svim Keltima.

Razvitak keltskih religioznih predodžbi i mitova moguće je pratiti tijekom nekoliko razdoblja. Najraniji i što se tiče mitologije najslabije poznat, period je formiranja keltskih plemena u krilu srednjoeuropske kulture starijeg željeznog doba, o čemu postoji samo arheološka građa. Možemo pretpostaviti da su njihove tadašnje religiozne predodžbe bile jednake ili bar vrlo slične onima drugih istodobnih naroda okolnih područja.

Drugo razdoblje vrijeme je keltskih seoba koje otpočinju u 6. stoljeću pr. Kr. i traju sve do rimskih osvajanja keltskih zemalja sredinom 1. stoljeća. Iz ovog perioda potječe vrlo obilna arheološka ostavština, te podaci o Keltima kod starijih grčkih i rimskih pisaca.

Treće je razdoblje rimske prevlasti; od Tiberija do pobjede kršćanstva u 4. stoljeću. Keltska religija tog vremena najpotpunije je dokumentirana arheološkim nalazima, epigrafskim spomenicima, podacima antičkih i crkvenih pisaca. Međutim, u tom vremenu je i najmanje izvorna jer je prožeta religijom osvajača.

Posljednje razdoblje obuhvaća dugu agoniju keltskog svijeta od 4. do 9. stoljeća i to uglavnom na Britanskim otocima i u Irskoj. To je vrijeme pokrštavanja, tijekom kojega keltska religija biva potisnuta, prerađena i zaodjenuta u kršćansko ruho, a priče i mitovi zapisani u srednjem vijeku i sačuvani do danas, izgubili su najveći dio svoje izvorne autentičnosti.








[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

avatar

Ženski
Poruka : 85817

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 20 Jan - 12:31

KRALJ ARTUR

[You must be registered and logged in to see this image.]


Kralj Arthur (Artus) bio je britanski kralj koji je vladao oko 500. godine. Arthur je jedan od najpoznatijih likova keltske mitologije; od 13. stoljeća on je središnji lik brojnih književnih djela.

Velški kroničar Nenije u svom djelu Historia Britonum (oko 800. godine) spominje Arthura kao vođu keltskih Brita u 12 bitaka protiv Anglosasa.Taj pohod završava Arthurovom pobjedom u bitci kod Mons Badonicusa, 516. Međutim, najstariji prijepis Historia Britonum je iz godine oko 1000., pa nije dovoljno pouzdan. Nenije ističe i da se u Britaniji u prvoj polovici 6. stoljeća, nakon odlaska Rimljana, živjelo mirno i bez ratova. Općenito, izvori povijesnih podataka o Arthuru magloviti su i nejasni, ali svi se slažu oko činjenice da je krajem 5. st. na teritoriju današnjeg Walesa i Engleske, u tadašnjem britskom kraljevstvu Powys, živio ratni vođa koji je objedinio razjedinjena britska kraljevstva u borbi protiv nadirućih Angla i Sasa (svi izvori ističu da Arthur nije bio kralj, nego "Dux bellorum" - ratni vođa). Smatra se da Arthur nije bilo njegovo pravo ime, nego titula, koja je simbolizirala udruživanje Brita koji su zadržali stare, keltske običaje, i onih Brita koji su tijekom vladavine Rimljana romanizirani i koji su prihvatili kršćanstvo. Te su dvije frakcije, naime, bile u sukobu u vrijeme početka invazije Angla i Sasa, i bilo ih je potrebno ujediniti. Stoga je Arthur uzeo ovaj pseudonim, skovan od britske i latinske riječi za medvjeda - simbol Arthurov - "Arth" i "Ursus" - od čega je nastalo ime "Arthursus" - tj. "Arthur". Prema nekim izvorima, britska su kraljevstva bila tako posvađana da je čovjek koji bi ih ujedinio morao doći izdaleka - stoga postoje pretpostavke da je Arthur zapravo došao iz plemena Votadini (Goddodin) koje je živjelo na području na kojem se danas nalazi grad Edinburgh. Arthurove sjajne pobjede nad Sasima, koje su zabilježene u povijesti, vjerojatno su bile posljedica njegove jedinstvene borbene taktike koja se oslanjala na upotrebu konjice - roda vojske nepoznatog barbarskim plemenima koja su nadirala s istoka Britanskog otoka. Postoji teorija prema kojoj su njegovi konjanici ("vitezovi") bili potomci Sarmaćana, prisiljeni na službu Rimskom carstvu, koji su bili vrhunski jahači (ova teorija prikazana je u filmu "Kralj Arthur"). Prema nekim drugim teorijama, bili su to ostaci rimske aristokracije ("equites") koja je bila obučena za upotrebu konja u ratovanju. Nakon niza od 12 sjajnih pobjeda protiv osvajača, čini se da je Arthur postao žrtva istih onih sukoba među kraljevstvima zbog kojih je i došao na položaj zapovjednika - bitka kod Camlanna, u kojoj je poginuo, bila je navodno sukob dva britska kraljevstva. Nedugo po njegovoj smrti, Angli i Sasi nastavili su s osvajanjem Britanskog otoka, i samo 50 godina nakon njegove smrti posljednji Briti bili su potisnuti u udaljena brda Walesa i Cornwalla, gdje su se do današnjih dana sačuvali stari keltski običaji. Godine 1191. u gradu Glastonbury navodno su pronađeni posmrtni ostaci kralja Arthura i kraljice Genoveve. Kosti su kasnije prebačene u gradsku crkvu, ali je grob uništen u doba engleske reformacije, a kosti su nestale. Međutim, otkrilo se da je riječ o propagandnom potezu tadašnjih lokalnih vlasti, koje su željele privući hodočasnike. Pravi Arthurov grob nikada nije otkriven, iako je prema legendi prenesen na otok Avalon, kako bi njegove smrtne rane zacijelile. Legenda o Arthuru Legenda o kralju Arthuru prvi se put iznosi u djelu Historia Regum Britanniae,oko 1139. Arthur se spominje i u djelima Bruta, oko 1200. godine, Layamona, zatim Le Morte d'Arthur od Thomasa Maloryja, a najpoznatiji biograf kralja Arthura je Geoffrey of Monmoutha. Ističu se i djela Roberta de Borona: Joseph d'Arimathe, Merlin i Perceval. Likovi u legendama o kralju Arthuru nisu uvijek u istim odnosima, već su povezani različito u raznim verzijama priče. Arthur je sin kralja Utera Pendragona i kraljice Igraine. Njegova draga kojom se ženi jest Genoveva (Guinevere). Lancelot je Arthurov najbolji prijatelj i najpouzdaniji vitez. Međutim,ljubavna veza Lancelota i Genoveve označava i početak Arturova pada. Merlin je mudar čovjek i čarobnjak. Morgana (Morgan le Fay) je Arthurova sestra koja mu otkriva ljubavnu vezu Lancelota i Genoveve. U drugim verzijama ona je vila ili simbol sreće, a ponekad i negativan lik koji želi vladati umjesto Arthura. Tu su još i vitezovi Parsifal, Galahad i Gawain, koji se ističu kao idealni vitezovi odani Arthuru. Njegov mač Excalibur i priča o maču u kamenu opće su poznati. Arthur kao mladić vadi mač iz kamena. Legenda tvrdi da onaj koji izvuče mač jest sin Utera Pendragona, pa Arthur postaje kralj. Okrugli stol, za kojim sjede Arthurovi vitezovi okruglog stola i dvorac Camelot također su sastavni dio u pričama o kralju Arthuru. Posebno treba spomenuti potragu za gralom. Graal, mistični predmet, može pronaći samo vitez čista srca. Time se u srednjem vijeku objašnjavalo koje osobine mora imati idealan vitez. U nekim verzijama Arthur pogiba u boju protiv svog nećaka Mordreda, koji je digao bunu protiv njega. U kasnijim verzijama Mordred je sin incestuozne veze Arthura i njegove sestre Morgane. Bitka kod Camlanna, 537., prema tradiciji je bitka gdje je Arthur poginuo. Nakon bitke Arthura odvode na otok Avalon, gdje mu rane zacjeljuju. Prema priči, jednog dana Arthur će se vratiti i ponovo vladati.








[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

avatar

Ženski
Poruka : 85817

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 20 Jan - 12:32

Dagda, dobri bog

[You must be registered and logged in to see this image.]

Poznat je pod imenima Ehid, Olahir, Ruad Rofesa i Mog Ruit (sluga točka), irski bog Dagda je keltski ekvivalent galskog Jupitera, Taranisa. Predstavljen je kao robusan muškarac obučen u tuniku sa kapuljačom, ima veliki stomak, proždrljiv je i raskalašan. Vuče za sobom ogromnu toljagu postavljenu na točkove. Ona je teška da je moraju nositi najmanje osmorica, a jednim udarcem može da smoždi devetoricu. On je svemoćan i ima ogromno znanje i poseduje kotao izobilja, odnosno ponovnog rađanja. Dagda ima dvostruku moć, nad životom i smrću. Vlada podzemnim svetom kome se može prići morskim putem pod imenom svog drugog obličja Mananana, gospodara mora i drugog sveta. On je i bog muzičar, vlasnik čarobne harfe koja sama svira tri čudesne irske melodije,(melodije sna, smjeha, tuge). Bog je prijateljstva i gospodar nauke. Dagda je ostao bez dvorca (zdanja na Bojnu) koji mu je uzeo sin Oingus. Oingus je zatražio od njega jedan dan da mu ustupi svoj dom (za jedan dan i jednu noć). Dagda je izgubio iz vida da te dve reči zapravo označavaju vječnost i Oingus je zadržao zamak. Dagda je moćan ratnik i ljubavnik Morigan (boginje rata).


Teutates, ratnik


Bog zaštitnik plemena Teutates ili Tutatis najsuroviji je među svim bogovima. On je bog ratnik pa ga često porede sa Marsom, čas sa Merkurom. Naoružan je na rimski način, blizu njega se uspravlja zmija sa ovnovom glavom, a tu stoji i boginja ratnica sa obnaženom lijevom dojkom. Često je poistovećivan sa Ogmiosom bogom rečitosti zbog toga što on nosi toljagu, luk i tobalac ali takođe i zato što je po keltskom shvatanju, ratnički vođa pre svega onaj koji ume da povede svoju vojsku rječima i koji piše istoriju. Teutates je surov bog koji zahteva ljudske žrtve. One su potopljene u bure s vodom sve dok se ne udave. Međutim ova scena može se protumačiti kao da bog rata potapa svoje ratnike u tečnost od koje će postati besmrtni.


Taranis, grmljavina


Strašan i uzvišen istovremeno. Taranis uliva strah tutnjavom groma i iznenadnim munjama. Svojim gromovima izaziva pustošenja i poplave, ali isto tako donosi i blagotvornu kišu koja hrani tlo i obezbeđuje letinu. Predstavljen je kao bradat muškarac u zrelim godinama koji drži veliki točak. Taj točak simbolizuje munje i tutnjavu groma. Ponekad je predstavljen i na konju kako se nadnosi nad divom sa zmijskim repom kao da pokazuje nadmoć. Taranis je surov traži ljudske žrtve (one se zatvaraju u drvene kaveze koji se potom pale, ili mu se prinose odsečene glave).








[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

avatar

Ženski
Poruka : 85817

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 20 Jan - 12:48

Kernunos - bog sa rogovima

[You must be registered and logged in to see this image.]
[You must be registered and logged in to see this image.]

Ime Kernunos znači rogat. On je bog muževnosti, bogastva, šuma, životinja, obnavljanja života. Predstavljen je kao star čovek, ima jelenje uši i rogove i nosi torkves (vrstu galske ogrlice). Često je sa njim zmija sa ovnovom glavom i jelen. Nosi rog izobilja, ili činiju i posipa zrna žita i novčiće. Dugo se verovalo da kada neko čuje Kernunosov glas koji liči na riku jelena to je siguran predznak smrti. Kao i život i bog ima cikličnu prirodu. Rađa se na zimsku kratkodnevnicu, ženi se početkom ljeta, a umire na ljetnu dugodnevnicu. Zatim na Savin izlazi iz podzemnog svjeta da bi krenuo u svoj divlji lov.


Ogmios, Kelt

[You must be registered and logged in to see this image.]


Posredstvom magijske povezanosti, Ogmios privlači ljude preko njihovih ušiju. U pitanju je rečitost i personifikovana moć govora. On je starac, sav izboran, obučen u lavlju kožu, nosi toljagu, luk i tobolac. Vuče za sobom veliku gomilu ljudi povezanih ušima jedni za druge zlatnim lančićem čiji je kraj provučen kroz probušeni jezik Ogmiosa. Ljudi nisu čvrsto povezani, oni ne pokušavaju da pobjegnu, prate veselo svoga vođu, izriču mu pohvale. Ogmios je simbol snage ritualnog govora koji sjedinjuje svet ljudi i svet bogova. U njegovo ime se izgovaraju blagoslovi za prijatelje i kletve za neprijatelje. On je izraz misli koja upravlja tokom razvoja čovječanstva, u kome rat ima značajno mjesto. U Irskoj se zove Ogma. Tvorac je ogama, skupa magičnih znakova čija je moć tako velika da mogu da paraliču protivnika. On je čarobnjak u ratu, jer postiče vojnike. Dešava se da bude ubijen, ali onda se opet pojavi malo kasnije u priči.


Kuhulin, nepobjedivi ratnik

[You must be registered and logged in to see this image.]


Kuhulin je podložan neobičnom fenomenu (kada ga obuzme borbeni žar, pretvara se u nemilosrdnu mašinu za ubijanje). Kuhulin je sin Dehtine, sestre kralja Konhovara i Sualtima. Postoji i priča da je sin Luga, koji je uvjek uz njega u borbama. Odgajila ga je njegova tetka Findhem, ali još četiri osobe učestvuju u njegovom vaspitanju. Miroljubivi Čenha, koji sudi u sukobima, gostoljubljivi Blai, koji podržava Irce čak i u pljačkama i brani njihovu čast, hrabri Fergus koji ih štiti od svih zala, stari pjesnik Avergin, koga svi cjene zbog njegove rečitosti i mudrosti. Kada mu je bilo 7 godina, Kuhulin je čuo od druida Katvada da će mladić koji primi oružje tog dana imati kratak život i vječnu slavu. Zato je on požurio da zatraži oružje. On sam zaustavlja juriš neprijatelja udruženih protiv njegove zemlje. Golim rukama ubija Kulanovog divljeg psa. Izaziva na borbu sinove Nehta Skene i ubija svu trojicu. Kuhulin u ratu poludi i ne može se osloboditi ratničkog bjesa. Zato pred njega izlaze nage djevojke da bi smirile njegovo ludilo i potapaju ga u 3 bureta hladne vode ne bi li mu povratile razum. Veliki je zavodnik, a njegova ljubav je boginja Fand. Pobjeđen je od strane kraljice Mev. Uhvatili su ga u zamku i natjerali da pojede pseće meso, što mu je strogo zabranjeno. Na kraju ga ubija Lugid, sin jedne od njegovih žrtava.


Lug, majstor mnogih vještina

[You must be registered and logged in to see this image.]


Lug je izuzetan bog jer posjeduje sve (on je dobar lovac, muzičar, organizator i najzad dobar kralj). On je ratnik, mudrac, čarobnjak, muzičar, majstor svih zanata i vođa Tuata De Danana. Formorijani zastrašujuća i gnusna bića zauzeli su Irsku i ugnjetavaju njihove stanovnike. Kralj Tuata De Danana (Nuada) izgubio je ruku u borbi. Da bi umilostivili osvajače postavljaju kralja Formorijanina Bresa. Ali i Bres je loš kralj koji ubija svoje podanike. Posle nekog vremena Bres je primoran da vrati vlast Naudi, te ovome bog ljekar Diankeht pravi vještačku ruku od srebra koja ima sve osobine kao i prava ruka. Bes bježi kod oca i skuplja ogromnu vojsku koja zauzima Irsku. Tada se pojavljuje mladi i daroviti ratnik Lug. On tvrdi da poseduje sve sposobnosti i dokazuje to ( svira na harfi sve tri melodije irske muzike, vraća na mjesto kamen iz Fala, koji je jedino 80 volova moglo da pomjeri, pobjeđuje kralja na šahovskom turniru). Kralj ga proglašava za najmudrijeg među mudracima, prepušta mu tron na 13 dana i zadužuje ga da organizuje borbu protiv Fomorijana. Lug dijeli uloge, druidi će povezati rijeke tako da potope Fomorijane, čarobnjaci će baciti čini na neprijatelje, zanatlije će praviti oružje, junaci će voditi borbu, ljekari lječiti ranjenike. Na kraju će Fomorijani biti poraženi,a Bres zarobljen. Ostavljaju ga živog pod uslovom da im otkrije tajne napretka. Lug malo učestvuje u borbi jer je suviše dragocjen zbog svojih sposobnosti. Preduzima samo jedan podvig, hicem iz praćke probija oko Balora čiji pogled parališe i čiji kapak se može podići samo uz pomoć kuke. Druga verzija iste priče ukazuje na rivalstvo između Nuade i Luga. Kralj vezuje Luga za stub jer hoće da zadrži slavu za sebe. Ali Lug kida lance i pobjeđuje u borbi gotov sam.








[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 11:56

Stari Kelti su bili politeisti, te stoga keltska mitologija obuhavaća čitav panteon božanstava. Uz to, budući da su naseljavali prilično veliko prostranstvo, Kelti sa različitih područija su imali i različite bogove.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na žalost, većina mitova i vjerovanja Kelta koji su nastanjivali današnju Francusku i Španjolsku se izgubila još u vrijeme rimskih osvajanja. Ono sa čim se danas možemo upoznati su mitovi i legende onog dijela keltskog naroda koji se pod pritiskom Germana povukao na Britanska otočja. Njihove predaje su dijelom sačuvane čak i u srednjovijekovnim zapisima.

Druidi su bili svećenički stalež kod starih Kelta.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Trostruka božanstva su bila relativno česta pojava, ne samo u keltskoj mitologiji, već i u većini politeističkih religija. Često su bila ženskog spola, tri sestre, obično identičnog izgleda, a nerijetko i istog imena.

U keltskoj mitologiji postoje izvjesne podgrupe, međusobno više ili manje povezane. Najidealnija podjela bi bila prema samoj podjeli keltskih jezika, i to na:

Galsko-britansko-romanski panteon
Irski panteon
Škotski panteon
Velški panteon onog dela keltskog naroda koji se koristio bretonskim jezikom.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Keltska božanstva su isključivo vezana za različite prirodne pojave i aspekte ljudskog života, kao i za rat i obrtništvo. Božanstva potiču iz svih dijelova Velike Britanije i Irske. Postoji mnogo božanstava, a veliki je i broj božica. Najpoznatija i najvažnija božanstva su:

Dagda - vrhovni bog, gospodar znanja, mudrosti, magije i druidstva
Dana - vrhovna božica majka, majka Dagde i Tuatha Dé Danaana, djece Danaine, posljednjeg roda bogova koji su vladali Irskom
Lugh - bog Sunca, svjetlosti i pobjede, unuk je Balorov, koga je ubio gađajući ga praćkom u "Urokljivo Oko", vođa je Tuatha Dé Danaana
Donn - bog smrti, vladar mrtvih
Morrigan - trostruka božica života, rata i smrti, čine je Nemain, Macha i Badb
Nemain - božica bojnog polja i bitke, hrani se dušama palih ratnika, žena Nuadina
Macha - božica rata i pogibije, vrlo dvolična i razdražljiva
Badb - božica ratnika, osvete i pobjede, simbolizira je, kao i Nemain, vrana
Dian Cecht - irski bog liječenja i zdravlja, bio je iscjelitelj Tuatha Dé Danaana
Brigit - božica plodnosti, liječenja, obrade metala, poezije i učenja, simbolizira je labud, a čine je tri sestre blizanke, od kojih se svaka zvala Brigit
Oenghus - bog ljubavi, ljepote, plodnosti i sreće, Dagdin sin, a Diarmuidov poočim, prikazivan sa pticama - koje simboliziraju poljupce - kako mu lepršaju oko glave
Manannan Mac Lir - bog mora, liječništva i čarobnjaštva, sin je Lirov, a poklonio je Lughu mač koji može pobijediti svako oružje, konja koji može kasati i morem i kopnom, te brod koji sluša misli svoga gospodara, poznat je po svojim konjima od morske pjene
Lir - bog mora, oceana i pučine, poznat po neizmjernoj mudrosti, otac je Bránov, Branwenin, Manawydanov i Manannan Mac Lirov, te je otac troje djece koje je ljubomorna žena pretvorila u labudove, a koji su se nakon devetsto godina vratili u ljudski oblik i shvatili da su odrasli
Luchta - obrtnik, Creidhne - metalac i zlatar, te Goibhniu - božanski kovač koji je iskovao nepobjedivi mač i svario pivo koje daje besmrtnost onome koji ga pije, zajedno čine trojstvo bogova zanata
Epona - božica konja
Cerridwen - velška božica magije, znanja i vještičarenja, mjenjolika božica čuvarica Kotla nadahnuća i znanja, majka pjesničkog barda Talieisna, prelijepe Crearwy i najružnijeg čovjeka na svijetu Afagddua
Cernunnos - bog poljodjelstva, obilja i plodnosti, poznat po parošcima
Medb - božica plodnosti i rata, bila je mjenjolika i promiskuitetna, a njeno prisustvo na bojnom polju svim ratnicima je oduzimalo dvije trećine hrabrosti i snage; kraljica je Connachta u sagi o Cu Culainnu
Niamh - božica Avalona ili Annwna, Drugog svijeta
Bile - keltski bog svjetlosti i liječništva, poznavao je sve čarobne napitke i ljekovito bilje
Blodeuwedd - božica proljeća, sastavljena od hrasta, te cvjetova žutilovike i medunike
Chailleach Bheur - škotska božica zime, imala je plavo lice; njena vladavina završava u proljeće dolaskom božice Brigit
Rhiannon - božica vlasti i moći, poznata po ljepoti i umiljatosti, žena je prvo Manawydanova, a zatim Pwyllova, s kojim je imala sina Pryderija, te je gospodarica Dyfeda
Pwyll - bog vlasti, kraljevanja i junaštva, iznimno lijep, snažan i vješt bog, gospodar Dyfeda u Walesu, muž božice Rhiannon, s kojom je imao sina Pryderija
Sadb - božica Mjeseca, bila je ljubavnica Finna Mac Coola, s kojim je imala sina Oisina, heroja i pjesnika, koga je podigla u obličju srne, u koju ju je pretvorio Crni druid
Taranis - bog groma i oluje, poznat po svojoj razdražljivosti i snazi, Gaj Julije Cezar ga je usporedio sa Jupiterom
Wyrde - engleske božice sudbine, bile su tri sestre; ekvivalent su nordijskim Nornama.
Belatu - Cadros - velški i britanski bog rata i uništenja neprijatelja, Rimljani su ga poistovijetili sa bogom Marsom
Belenus i Belisama - britanska božanstva dobrote, vatre i svijetla, bili su supružici i simbolizirali su ih kotao i ovca








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 11:58

Keltski mitovi

[You must be registered and logged in to see this image.]

Keltski mitovi ne poznaju kozmogoniju, proces stvaranja svijeta. Oni govore o valovima osvajanja u kojima su jedan za drugim dolazili naraštaji bogova, heroja i ljudi, čije su se sudbine međusobno ispreplitale. Prvi mitski osnivač došao je sa zapada, s mora. Posljednji, sinovi Mila, bili su ljudi koji su došli s istoka i za koje se smatra da predstavljaju povijesne Kelte. Oni su protjerali Tuatha De Dannan, božanski narod koji je posjedovao ogromna znanja i vještine. Jedan dio bogova i ljudi Tuatha De Dannan odlazi na zapad preko mora, dok drugi ostaju i povlače se u "drugi svijet" (kelt. Sidh, mir) iz kojeg mogu sudjelovati u sudbinama ljudi. Taj svijet je nevidljiv, a opet sveprisutan. To je tajni život humaka, jezera, rijeka, podzemnog svijeta. Nastanjuju ga vile, vilenjaci, patuljci, elfi. Ljudi s njim mogu komunicirati za velikih godišnjih svetkovina i na posvećenim mjestima.

Mitovi u sebi kriju duhovni život svake kulture, ali da bismo ih mogli "pročitati", moramo poznavati jezik kojim su pisani - jezik neizrecivog, jezik simbola. Svaki je mit prožet dubokim etičkim smislom, on donosi jedan pedagoški model čijim se ostvarenjem mogu dosegnuti odgovori na duboka ljudska pitanja, sadrži kriterije i vrijednosti koje na velikoj kozmičkoj pozornici ostvaruju bogovi i heroji, a na zemaljskoj ljudi. Ratnici, kraljevi, druidi, pjesnici, proroci i svi drugi imaju i nalaze uzore u mitovima; življenjem tih mitskih uzora stvara se povijest.
Georges Dumezil smatra da je keltska tradicija vjerno očuvala tri indoeuropske mitološko-socijalne funkcije, što se očituje i u podjeli društva na druide-svećenike, ratnike-plemiće i slobodne obrtnike.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 11:59

RATNICI

[You must be registered and logged in to see this image.]

Za Kelte je bitka predstavljala obnovu herojskih bitaka koje su vodili bogovi.
Mitski junak Cuchulainn predstavlja uzor i donosi kodeks časti u borbi: ne ubija nenaoružane, kočijaše, sluge, žene, djecu. Bit ratničke uloge temelji se na vrlini i dosjetljivosti. On zamjenjuje kralja koji prisustvuje bitki, ali se ne bori.
Njihove su bitke bile prožete magijskim i ratničkim obredima: tijela obojena i ukrašena nakitom, štitovi s amblemima, a krikovi koje su ispuštali kada su jurili u boj izazivali su jezu kod Rimljana. Prema rimskim povjesničarima, neprijateljskim su se redovima približavali izazivajući najhrabrije na dvoboj, na pojedinačnu bitku. Pjevali su o podvizima svojih predaka, hvalili se hrabrošću; pokušavali su riječima poljuljati samopouzdanje protivnika.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:01

KRALJ

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kralj je posrednik između svećeničkog i ratničkog staleža iz kojega je potekao. Odgovoran je za rodnost polja i plodnost životinja. Kralj je ujedno onaj koji raspodjeljuje i uravnotežuje na svim područjima ljudske djelatnosti budući da je on sudac i ratnik - on sam se ne bori, ali je za pobjedu nužna njegova prisutnost, jer kako kaže irska poslovica "Ne dobiva se bitka bez kralja".
Kralj mora biti lišen svih nedostataka: fizičkih, psihičkih i mentalnih. Ukoliko nije takav, odnosno ako ne dokaže svoje sposobnosti, biva svrgnut, a njegova palača zapaljena. Kada je prema legendi irskom kralju Nuadi za vrijeme bitke kod Mog Tuireda odsječena ruka, morao je abdicirati. Bog-liječnik mu je tada napravio novu, srebrnu ruku, i tako je ponovno mogao preuzeti vladavinu.
Tit Livije u V. st.pr.Kr. naziva galskog kralja Bituriges Ambigatus, tj. "onaj koji se bori na dvije strane", "onaj koji posjeduje dvostruku vlast" (duhovnu i svjetovnu).
"...U tami vremena, u virovima godina,








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:03

Pjesnici - bardi

[You must be registered and logged in to see this image.]

Uloga pjesnika bila je važna i imala je posve drugačije značenje nego što ga ima danas. Pjesnici su se bavili glazbom i poezijom, a obučavali su se za to zvanje u posebnim školama gdje su bili podijeljeni ovisno o stupnju naobrazbe. Postojao je poseban, ezoterijski način pjesničkog izražavanja. Tradicija razlikuje "zatamnjeni jezik poezije" i "obični jezik"; jedan je jezik bogova, drugi smrtnika. Uz hermetičnost izraza, teškoj razumljivosti bardske poezije pridonijela je i kratkoća izraza. Naime, smatralo se velikim umijećem s malo riječi izreći puno toga. Vrhunske barde tradicija naziva "učenjacima sažetog govora". Pomoću awena, božanske inspiracije, pjesnik pronalazi ritam u prozi, jeziku, riječi; "hvata" princip ritma, titraja vala.
Bardi su čuvari povijesti, legendi, junačkih djela. Nakon nestanka druida velik je dio njihovog znanja nestao, ali jedan dio je ostao sačuvan u pjesmama barda. Bardske škole, gorsedd, koje su u Škotskoj postojale još i u XVIII.st., bile su zadužene "očuvati sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi u zemlji, da bi se uspostavila vrijednost dobrih i premoć nad lošima".








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:04

Proroci - vati, ovati

[You must be registered and logged in to see this image.]

Naziv im dolazi od korijena "wat" što znači tkanje, pletenje. Proučavali su prirodu i bili iscjelitelji i liječnici. Posjedovali su znanje o pravcima zemljinih strujanja i znali kanalizirati energije prirode. Zbog svog tog znanja zvani su prorocima.
Bavili su se odgojem i obrazovanjem mladih ljudi. Bili su i pravnici, te su mogli sudjelovati u borbama kao ratnici.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:27

Ledeni duh

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mada su Bogovi bili dobro zaštićeni u Asgardu, do koga se moglo doći samo prelaskom Bifrost (duga), koga je čuvao Bog-čuvar Heimdall, ipak je postojala velika briga među njima da će divovi uspijeti jednog dana se i probiti , i zato su počeli planirati građenje velikih utvrda oko čitavog Asgarda. Kada se ovo pročulo, na kapijama Asgarda se pojavio nepoznati arhitekt na divnom konju, i zatražio posao gradnje. Kada su ga Bogovi pitali za cijenu, on je odgovorio da će izgraditi neosvojivu tvrđav, ali da zauzvrat traži sunce, mjesec, i Boginju mladosti i ljepote, Freyu.

Bogovi su bili bijesni zbog tog zahtjeva, ali ih je Loki odvratio,predlažući da mu postave nemoguće uvjete za osvajanje nagrade. Njegov plan je bio prihvaćen, i arhitektu je rečeno da će dobiti traženu nagradu, ako završi cijeli posao u toku jedne zime, bez ikakve pomoći osim svog konja Svaldifarea.

Arhitekt prihvati uvjete, i počne graditi zidine fantastičnom brzinom, uz pomoć Svaldifarea, za koga se ispostavilo da je magična životinja fantastičnih sposobnosti. Tri dana pred kraj zime, postalo je očigledno da će arhitekt uspjeti dovršiti zidine, pošto mu je ostao samo jedan portal do završetka posla. Bogovi su se tada okrenuli na Lokija, optužili njega da je kriv za situaciju u kojoj su se našli, i zahtijevali od njega da nađe način da prevari arhitekta kako ne bi morali predajti Freyu.

Loki zaista smisli način: pretvori se u divnu kobilu, iskoči pred Svaldifarea, i počne da njišti pozivajući. Pastuh, naravno, odmah skoči prema kobili, koja mu se stalno izmicala, vukući ga duboko u šumu, sve dok nije postalo očigledno da arhitekt neće uspjeti.
Arhitekt, u stvari veoma moćni Ledeni Duh, strahovito bijesan zbog prevare preuzme svoje uobičajeno obličje, i napadne Asgard, gdje bi uspjeo pobijediti Bogove da ga Tor, koji se upravo vratio sa putovanja, nije pobedio uz pomoć čekića.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:29

Mit o Sifinoj kosi

[You must be registered and logged in to see this image.]

Recimo, u slučaju Sifine kose, Tor je uhvatio Lokija i prijetio da će ga ubiti sve dok Loki nije obećao da će naći način da popravi ono što je učinio. Loki je tada otišao kod velikog patuljačkog kovača, Dvalina i zamolio ga da napravi ne samo novu kosu za Sif, već i poklone za Odina i Freya koji su također bili jako ljuti na njega. Dvalin je ispunio ove zahtjeve, stvarajući novu, magičnu kosu od niti čistog zlata, za koje je obećao da će postati žive čim dotaknu boginjinu glavu; zatim, preradio je Odinovo koplje tako da nikada ne promaši cilj, i konačno napravio je Freyu magični brod Skidbladnir [mašta], koji je mogao i letjeti i toliko se smanjiti da stane u džep tunike. Loki je bio toliko zadovoljan ovim poklonima da je proglasio Dvalina za najvećeg živog kovača.

Čuvši ovo, patuljak Brok uzvikne da je siguran da bi njegov brat, veliki kovač Sindri, mogao napraviti još bolje poklone za Bogove. Loki, opijen srećom što je uspio neći način da se izvuče od Torovog gnjeva, odmah uzvrati sa izazovom, tražeći od patuljka da dokaže svoje riječi.

Brok je pozvao Sindrija, koji je u svojim pećima zatim napravio Gullinbursta, zlatnog divljeg vepra na kome Frey od tada jaše; magični prsten Draupnir za Odina, simbol plodnosti; i konačno, kao poklon za Tora, veliki čekić, grom, najmoćnije oružje ikada napravljeno.

Svi Bogovi su se okupili za presudu, i mada su svi predmeti bili izuzetni, dodijeli su pobjedu Sindriju, jer će čekić biti vrijedan Bogovima u njihovoj borbi protiv divova.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55682

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Uto 2 Sep - 12:32

Bladrova smrt

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dogodilo se tako da je počeo sanjati o vlastitoj smrti i to ga je jako tištalo. (Ovdje se izvori razlikuju i prema jednoj je verziji njegova majka Frigg usnula taj san.) Odin odlazi u Niflheim, zemlju mrtvih, gdje se nalazi grob proročice Volve koju prisiljava da ustane iz groba i kaže mu sudbinu njegova sina. Ona kaže da će ga ubiti drugi Odinov sin, slijepi bog Hodr.

Frigg putuje svijetom i od svake žive i mrtve stvari traži da se zakune da neće nauditi Baldru. I tako bi. Baldr postane potpuno neranjiv, a bogovi se zabavljahu bacajući razne predmete na njega. Ali Lokiju se nije sviđalo što je Baldr neranjiv. Kako je mogao mijenjati obličja, preuze lik starice i od Frigg na prijevaru sazna da se imela nije zaklela jer ju je smatrala suviše mladom i bezopasnom.

Jednom, dok se bogovi zabavljaše s Baldrom, Loki napravi strjelicu od imele i nagovori slijepoga Hodra, koji je stajao po strani i nije gađao brata, da i on pokuša pogoditi Baldra. Pogođen imelom, Baldr umire.

Zavladala je neopisiva žalost.

Frigg pošalje svoga drugoga sina Hermoda u Hel da bi Hel ponudio otkupninu za brata. Hermod zajaše Odinova konja Sleipnira i krene na put koji će trajati devet dana i devet noći.

Bogovi su u međuvremenu odnijeli Baldrovo tijelo na njegov brod Hringhorni na kojem su htjeli napraviti lomaču za najboljeg među njima. Pritom je Odin rekao nešto na Baldrovo uho što je ostalo nerazjašnjena tajna. Njegova supruga Nanna u tome trenutku umre od tuge te i nju polože pored Baldra. Tor je maljem Mjollnirom blagoslivljao lomaču, a pod njegovim je nogama trčkarao patuljak Lit ili Šareni te ga je Tor slučajno gurnuo u vatru tako da je izgorio. Na Baldrovu se spaljivanju skupilo mnogo rodova. Odin je na lomaču položio svoj čarobni prsten Draupnir, a do lomače je doveden i Baldrov konj.

Hermod stiže u Hel gdje sretne Baldrada i ostane uz njega preko noći. Ujutro zamoli Hel da Baldra pusti da pođe s njime kući jer bogovi jako tuguju za njim. Hel pristaje da ga pusti iz svoga carstva pod uvjetom da ga sve živo i neživo oplakuje. Hermod se oprosti s Baldrom i Nannom i krene obavijestiti Ase, a na oproštaju mu Baldr dadne prsten Draupnir da ga vrati Odinu kao uspomenu.

Asi razglasiše po cijelom svijetu da sve mora tugovati za Baldrom. I sve je plakalo. Ipak, jedna žena–div po imenu Tokk nije htjela plakati za njim te tako on ostaje u carstvu mrtvih. Mnogi vjeruju da je to bio prerušeni Loki.


Njegova je smrt početak niza nesretnih događaja koji će pogoditi bogove i cijeli svijet, a kulminirat će u Ragnaroku. U trenutku Baldrove smrti, Odin shvaća da je sudbina bogova i svijeta konačna i se više ne može promijeniti.

Saxo Grammaticus priča potpuno drugačiju priču o Baldru. On je pokvareni, zlobni, pohotni polubog koji je bio rival bratu Hodru za ruku Nanne. Nakon mnogih sukoba, Hodr ga je probo mačem. Da bi ga osvetio, Odin siluje lijepu Rind koja rodi Valija koji ubi Hodra.








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:43

Keltska mitologija



Stari Kelti su bili politeisti, te stoga keltska mitologija obuhavata čitav panteon božanstava. Uz to, budući da su naseljavali prilično veliko prostranstvo, Kelti sa različitih područija su imali i različite bogove.
Na žalost, većina mitova i verovanja Kelta koji su nastanjivali današnju Francusku i Španiju se izgubila još u vreme rimskih osvajanja. Ono sa čim se danas možemo upoznati su mitovi i legende onog dela keltskog naroda koji se pod pritiskom Germana povukao na Britanska ostrva. Njihova predanja su delom sačuvana čak i u srednjovekovnim zapisima.
Keltska mitologija je mitologija bogata osebujnim mitovima, legendama i anegdotama. Mitovi su raznovrsni i bave se različitim temama, neki su stvoreni da bi pojasnili određene obrede ili običaje, govore o bogovima i herojima kao i o običnim smrtnicima. Keltska mitologija objedinjuje velšku i irsku mitologiju, kao i neke aglo-saksonske mitove. Kao i nordijska mitologija, temelj je danas poznatih, kao i modernih bajki. Najpoznatiji likovi keltske mitologije su božanstva: Dagda, Dana, Donn, Macha, Nemain, Oenghus, Lir, Rhiannon i mnogi drugi, kao i heroji Arthur, Cú Chulainn, Oisin, Finn Mac Cool i Conán Ćelavi, te čarobnjak Merlin.



Druidi

Druidi su bili sveštenički stalež kod starih Kelta.

Trostruka božanstva

Trostruka božanstva su bila relativno česta pojava, ne samo u keltskoj mitologiji, već i u većini politeističkih religija. Često su bila ženskog pola, tri sestre, obično identičnog izgleda, a neretko i istog imena.

Podela keltske mitologije

U keltskoj mitologiji postoje izvesne podgrupe, međusobno više ili manje povezane. Najidealija podela bi bila prema samoj podeli keltskih jezika, i to na:
Galsko-britansko-romanski panteon, kod kojeg je keltski jezik pretrpeo velike promene pod uticajem latina vulgaris.
Mitologiju na geliku:
Irski panteon
Škotski panteon
Velški panteon onog dela keltskog naroda koji se koristio bretonskim jezikom.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:43

[You must be registered and logged in to see this image.]
Dagda - vrhovni bog



Božanstva

Keltska božanstva su isključivo vezana za različite prirodne pojave i aspekte ljudskog života, kao i za rat i obrtništvo. Božanstva potiču iz svih dijelova Velike Britanije i Irske. Postoji mnogo božanstava, a veliki je i broj božica. Najpoznatija i najvažnija božanstva su:
Dagda - vrhovni bog, gospodar znanja, mudrosti, magije i druidstva
Dana - vrhovna božica majka, majka Dagde i Tuatha Dé Danaana, djece Danaine, posljednjeg roda bogova koji su vladali Irskom
Lugh - bog Sunca, svjetlosti i pobjede, unuk je Balorov, koga je ubio gađajući ga praćkom u "Urokljivo Oko", vođa je Tuatha Dé Danaana
Donn - bog smrti, vladar mrtvih
Morrigan - trostruka božica života, rata i smrti, čine je Nemain, Macha i Badb
Nemain - božica bojnog polja i bitke, hrani se dušama palih ratnika, žena Nuadina
Macha - božica rata i pogibije, vrlo dvolična i razdražljiva
Badb - božica ratnika, osvete i pobjede, simbolizira je, kao i Nemain, vrana
Dian Cecht - irski bog liječenja i zdravlja, bio je iscjelitelj Tuatha Dé Danaana
Brigit - božica plodnosti, liječnja, obrade metala, poezije i učenja, simbolizira je labud, a čine je tri sesre blizanke, od kojih se svaka zvala Brigit
Oenghus - bog ljubavi, ljepote, plodnosti i sreće, Dagdin sin, a Diarmuidov poočim, prikazivan sa pticama - koje simboliziraju poljupce - kako mu lepršaju oko glave
Manannan Mac Lir - bog mora, liječništva i čarobnjaštva, sin je Lirov, a poklonio je Lughu mač koji može pobijediti svako oružje, konja koji može kasati i morem i kopnom, te brod koji sluša misli svoga gospodara, poznat je po svojim konjima od morske pjene
Lir - bog mora, okeana i pučine, poznat po neizmjernoj mudrosti, otac je Bránov, Branwenin, Manawydanov i Manannan Mac Lirov, te je otac troje djece koje je ljubomorna žena pretvorila u labudove, a koji su se nakon devetsto godina vratili u ljudski oblik i shvatili da su odrasli
Luchta - obrtnik, Creidhne - metalac i zlatar, te Goibhniu - božanski kovač koji je iskovao nepobjedivi mač i svario pivo koje daje besmrtnost onome koji ga pije, zajedno čine trojstvo bogova zanata
Epona - božica konja
Cerridwen - velška božica magije, znanja i vještičarenja, mjenjolika božica čuvarica Kotla nadahnuća i znanja, majka pjesničkog barda Talieisna, prelijepe Crearwy i najružnijeg čovjeka na svijetu Afagddua
Cernunnos - bog poljodjelstva, obilja i plodnosti, poznat po parošcima
Medb - božica plodnosti i rata, bila je mjenjolika i promiskuitetna, a njeno prisustvo na bojnom polju svim ratnicima je oduzimalo dvije trećine hrabrosti i snage; kraljica je Connachta u sagi o Cú Culainnu
Niamh - božica Avalona ili Annwna, Drugog svijeta
Bile - keltski bog svjetlosti i liječništva, poznavao je sve čarobne napitke i ljekovito bilje
Blodeuwedd - božica proljeća, sastavljena od hrasta, te cvjetova žutilovike i medunike
Chailleach Bheur - škotska božica zime, imala je plavo lice; njena vladavina završava u proljeće dolaskom božice Brigit
Rhiannon - božica vlasti i moći, poznata po ljepoti i umiljatosti, žena je prvo Manawydanova, a zatim Pwyllova, s kojim je imala sina Pryderija, te je gospodarica Dyfeda
Pwyll - bog vlasti, kraljevanja i junaštva, iznimno lijep, snažan i vješt bog, gospodar Dyfeda u Walesu, muž božice Rhiannon, s kojom je imao sina Pryderija
Sadb - božica Mjeseca, bila je ljubavnica Finna Mac Coola, s kojim je imala sina Oisina, heroja i pjesnika, koga je podigla u obličju srne, u koju ju je ptetvorio Crni druid
Taranis - bog groma i oluje, poznat po svojoj razdražljivosti i snazi, Gaj Julije Cezar ga je usporedio sa Jupiterom
Wyrde - engleske božice sudbine, bile su tri sestre; ekvivalent su nordijskim Nornama.
Belatu - Cadros - velški i britanski bog rata i uništenja neprijatelja, rimljani su ga poistovijetili sa bogom Marsom
Belenus i Belisama - britanska božanstva dobrote, vatre i svijetla, bili su supružici i simbolizirali su ih kotao i ovca








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:44

Keltska mitologija



Mitologija Kelta, tog naroda koji se na smiraju prapovijesnog razdoblja proširio mnogim dijelovima Europe, odavno privlači pažnju ne samo brojnih stručnjaka, već i “običnih” ljudi, kojima su Kelti neodoljivo privlačan, pomalo tajanstven, neobičan i u velikoj mjeri nepoznat narod, sa zadivljujućim pričama o hrabrim junacima i junakinjama, kraljevima i božanstvima i s čudnim običajima.

Kelti nisu bili jedinstven narod, moguće je da čak nisu svi ni pripadali istoj etničkoj skupini, iako su govorili na dijalektima istog jezika. Nisu imali političkog jedinstva, no u vremenu što je neposredno prethodilo njihovom potpadanju pod vlast Rima, pojedina plemena ujedinjavala su se u političke tvorevine što su bile na dobrom putu da postanu države. Rimljani su posvuda, osim u Škotskoj i Irskoj, te na nekim otocima u Irskom moru, a samo djelomično u Walesu i Cornwallu, prekinuli njihov politički i kulturni razvitak, romanizirali ih i učinili dijelom provincijalnog stanovništva rimske države.

Naše znanje o religiji i mitologiji različitih keltskih plemena potječe iz triju zemljopisnih područja: Galije (današnja Francuska i Belgija), Britanije (posebice Walesa) i Irske. Kao rimske provincije, Galija i Britanija su prije pojave kršćanstva bile pod izrazitim utjecajem rimske, a južna Galija i grčke kulture. Naprotiv, keltska Irska sačuvala je svoje kulturno jedinstvo sve dok tijekom 5. stoljeća nije prihvatila kršćanstvo. Zato je upravo u Irskoj preživjelo najviše dokaza o keltskoj predkršćanskoj mitologiji, ali se značenje te irske građe može razumjeti jedino ako je se poveže sa sačuvanim dokazima o mitologiji Gala i Britanaca. O religiji plemena izvan spomenutih područja, pa tako i o Keltima koji su obitavali na području naše zemlje, Skordiscima i Tauriscima, ne znamo ništa. Eventualne zaključke možemo donositi samo na temelju onoga što je bilo zajedničko svim Keltima.

Razvitak keltskih religioznih predodžbi i mitova moguće je pratiti tijekom nekoliko razdoblja. Najraniji i što se tiče mitologije najslabije poznat, period je formiranja keltskih plemena u krilu srednjoeuropske kulture starijeg željeznog doba, o čemu postoji samo arheološka građa. Možemo pretpostaviti da su njihove tadašnje religiozne predodžbe bile jednake ili bar vrlo slične onima drugih istodobnih naroda okolnih područja.

Drugo razdoblje vrijeme je keltskih seoba koje otpočinju u 6. stoljeću pr. Kr. i traju sve do rimskih osvajanja keltskih zemalja sredinom 1. stoljeća. Iz ovog perioda potječe vrlo obilna arheološka ostavština, te podaci o Keltima kod starijih grčkih i rimskih pisaca.

Treće je razdoblje rimske prevlasti; od Tiberija do pobjede kršćanstva u 4. stoljeću. Keltska religija tog vremena najpotpunije je dokumentirana arheološkim nalazima, epigrafskim spomenicima, podacima antičkih i crkvenih pisaca. Međutim, u tom vremenu je i najmanje izvorna jer je prožeta religijom osvajača.

Posljednje razdoblje obuhvaća dugu agoniju keltskog svijeta od 4. do 9. stoljeća i to uglavnom na Britanskim otocima i u Irskoj. To je vrijeme pokrštavanja, tijekom kojega keltska religija biva potisnuta, prerađena i zaodjenuta u kršćansko ruho, a priče i mitovi zapisani u srednjem vijeku i sačuvani do danas, izgubili su najveći dio svoje izvorne autentičnosti.



[You must be registered and logged in to see this image.]
KRALJ ARTUR



Kralj Arthur (Artus) bio je britanski kralj koji je vladao oko 500. godine. Arthur je jedan od najpoznatijih likova keltske mitologije; od 13. stoljeća on je središnji lik brojnih književnih djela.

Velški kroničar Nenije u svom djelu Historia Britonum (oko 800. godine) spominje Arthura kao vođu keltskih Brita u 12 bitaka protiv Anglosasa.Taj pohod završava Arthurovom pobjedom u bitci kod Mons Badonicusa, 516. Međutim, najstariji prijepis Historia Britonum je iz godine oko 1000., pa nije dovoljno pouzdan. Nenije ističe i da se u Britaniji u prvoj polovici 6. stoljeća, nakon odlaska Rimljana, živjelo mirno i bez ratova. Općenito, izvori povijesnih podataka o Arthuru magloviti su i nejasni, ali svi se slažu oko činjenice da je krajem 5. st. na teritoriju današnjeg Walesa i Engleske, u tadašnjem britskom kraljevstvu Powys, živio ratni vođa koji je objedinio razjedinjena britska kraljevstva u borbi protiv nadirućih Angla i Sasa (svi izvori ističu da Arthur nije bio kralj, nego "Dux bellorum" - ratni vođa). Smatra se da Arthur nije bilo njegovo pravo ime, nego titula, koja je simbolizirala udruživanje Brita koji su zadržali stare, keltske običaje, i onih Brita koji su tijekom vladavine Rimljana romanizirani i koji su prihvatili kršćanstvo. Te su dvije frakcije, naime, bile u sukobu u vrijeme početka invazije Angla i Sasa, i bilo ih je potrebno ujediniti. Stoga je Arthur uzeo ovaj pseudonim, skovan od britske i latinske riječi za medvjeda - simbol Arthurov - "Arth" i "Ursus" - od čega je nastalo ime "Arthursus" - tj. "Arthur". Prema nekim izvorima, britska su kraljevstva bila tako posvađana da je čovjek koji bi ih ujedinio morao doći izdaleka - stoga postoje pretpostavke da je Arthur zapravo došao iz plemena Votadini (Goddodin) koje je živjelo na području na kojem se danas nalazi grad Edinburgh. Arthurove sjajne pobjede nad Sasima, koje su zabilježene u povijesti, vjerojatno su bile posljedica njegove jedinstvene borbene taktike koja se oslanjala na upotrebu konjice - roda vojske nepoznatog barbarskim plemenima koja su nadirala s istoka Britanskog otoka. Postoji teorija prema kojoj su njegovi konjanici ("vitezovi") bili potomci Sarmaćana, prisiljeni na službu Rimskom carstvu, koji su bili vrhunski jahači (ova teorija prikazana je u filmu "Kralj Arthur"). Prema nekim drugim teorijama, bili su to ostaci rimske aristokracije ("equites") koja je bila obučena za upotrebu konja u ratovanju. Nakon niza od 12 sjajnih pobjeda protiv osvajača, čini se da je Arthur postao žrtva istih onih sukoba među kraljevstvima zbog kojih je i došao na položaj zapovjednika - bitka kod Camlanna, u kojoj je poginuo, bila je navodno sukob dva britska kraljevstva. Nedugo po njegovoj smrti, Angli i Sasi nastavili su s osvajanjem Britanskog otoka, i samo 50 godina nakon njegove smrti posljednji Briti bili su potisnuti u udaljena brda Walesa i Cornwalla, gdje su se do današnjih dana sačuvali stari keltski običaji. Godine 1191. u gradu Glastonbury navodno su pronađeni posmrtni ostaci kralja Arthura i kraljice Genoveve. Kosti su kasnije prebačene u gradsku crkvu, ali je grob uništen u doba engleske reformacije, a kosti su nestale. Međutim, otkrilo se da je riječ o propagandnom potezu tadašnjih lokalnih vlasti, koje su željele privući hodočasnike. Pravi Arthurov grob nikada nije otkriven, iako je prema legendi prenesen na otok Avalon, kako bi njegove smrtne rane zacijelile. Legenda o Arthuru Legenda o kralju Arthuru prvi se put iznosi u djelu Historia Regum Britanniae,oko 1139. Arthur se spominje i u djelima Bruta, oko 1200. godine, Layamona, zatim Le Morte d'Arthur od Thomasa Maloryja, a najpoznatiji biograf kralja Arthura je Geoffrey of Monmoutha. Ističu se i djela Roberta de Borona: Joseph d'Arimathe, Merlin i Perceval. Likovi u legendama o kralju Arthuru nisu uvijek u istim odnosima, već su povezani različito u raznim verzijama priče. Arthur je sin kralja Utera Pendragona i kraljice Igraine. Njegova draga kojom se ženi jest Genoveva (Guinevere). Lancelot je Arthurov najbolji prijatelj i najpouzdaniji vitez. Međutim,ljubavna veza Lancelota i Genoveve označava i početak Arturova pada. Merlin je mudar čovjek i čarobnjak. Morgana (Morgan le Fay) je Arthurova sestra koja mu otkriva ljubavnu vezu Lancelota i Genoveve. U drugim verzijama ona je vila ili simbol sreće, a ponekad i negativan lik koji želi vladati umjesto Arthura. Tu su još i vitezovi Parsifal, Galahad i Gawain, koji se ističu kao idealni vitezovi odani Arthuru. Njegov mač Excalibur i priča o maču u kamenu opće su poznati. Arthur kao mladić vadi mač iz kamena. Legenda tvrdi da onaj koji izvuče mač jest sin Utera Pendragona, pa Arthur postaje kralj. Okrugli stol, za kojim sjede Arthurovi vitezovi okruglog stola i dvorac Camelot također su sastavni dio u pričama o kralju Arthuru. Posebno treba spomenuti potragu za gralom. Graal, mistični predmet, može pronaći samo vitez čista srca. Time se u srednjem vijeku objašnjavalo koje osobine mora imati idealan vitez. U nekim verzijama Arthur pogiba u boju protiv svog nećaka Mordreda, koji je digao bunu protiv njega. U kasnijim verzijama Mordred je sin incestuozne veze Arthura i njegove sestre Morgane. Bitka kod Camlanna, 537., prema tradiciji je bitka gdje je Arthur poginuo. Nakon bitke Arthura odvode na otok Avalon, gdje mu rane zacjeljuju. Prema priči, jednog dana Arthur će se vratiti i ponovo vladati.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:45

Keltska mitologija



[You must be registered and logged in to see this image.]
Dagda, dobri bog



Poznat je pod imenima Ehid, Olahir, Ruad Rofesa i Mog Ruit (sluga točka), irski bog Dagda je keltski ekvivalent galskog Jupitera, Taranisa. Predstavljen je kao robusan muškarac obučen u tuniku sa kapuljačom, ima veliki stomak, proždrljiv je i raskalašan. Vuče za sobom ogromnu toljagu postavljenu na točkove. Ona je teška da je moraju nositi najmanje osmorica, a jednim udarcem može da smoždi devetoricu. On je svemoćan i ima ogromno znanje i poseduje kotao izobilja, odnosno ponovnog rađanja. Dagda ima dvostruku moć, nad životom i smrću. Vlada podzemnim svetom kome se može prići morskim putem pod imenom svog drugog obličja Mananana, gospodara mora i drugog sveta. On je i bog muzičar, vlasnik čarobne harfe koja sama svira tri čudesne irske melodije,(melodije sna, smjeha, tuge). Bog je prijateljstva i gospodar nauke. Dagda je ostao bez dvorca (zdanja na Bojnu) koji mu je uzeo sin Oingus. Oingus je zatražio od njega jedan dan da mu ustupi svoj dom (za jedan dan i jednu noć). Dagda je izgubio iz vida da te dve reči zapravo označavaju vječnost i Oingus je zadržao zamak. Dagda je moćan ratnik i ljubavnik Morigan (boginje rata).



Teutates, ratnik



Bog zaštitnik plemena Teutates ili Tutatis najsuroviji je među svim bogovima. On je bog ratnik pa ga često porede sa Marsom, čas sa Merkurom. Naoružan je na rimski način, blizu njega se uspravlja zmija sa ovnovom glavom, a tu stoji i boginja ratnica sa obnaženom lijevom dojkom. Često je poistovećivan sa Ogmiosom bogom rečitosti zbog toga što on nosi toljagu, luk i tobalac ali takođe i zato što je po keltskom shvatanju, ratnički vođa pre svega onaj koji ume da povede svoju vojsku rječima i koji piše istoriju. Teutates je surov bog koji zahteva ljudske žrtve. One su potopljene u bure s vodom sve dok se ne udave. Međutim ova scena može se protumačiti kao da bog rata potapa svoje ratnike u tečnost od koje će postati besmrtni.



Taranis, grmljavina



Strašan i uzvišen istovremeno. Taranis uliva strah tutnjavom groma i iznenadnim munjama. Svojim gromovima izaziva pustošenja i poplave, ali isto tako donosi i blagotvornu kišu koja hrani tlo i obezbeđuje letinu. Predstavljen je kao bradat muškarac u zrelim godinama koji drži veliki točak. Taj točak simbolizuje munje i tutnjavu groma. Ponekad je predstavljen i na konju kako se nadnosi nad divom sa zmijskim repom kao da pokazuje nadmoć. Taranis je surov traži ljudske žrtve (one se zatvaraju u drvene kaveze koji se potom pale, ili mu se prinose odsečene glave).








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:46

Keltska mitologija



[You must be registered and logged in to see this image.]
Kernunos - bog sa rogovima



Ime Kernunos znači rogat. On je bog muževnosti, bogastva, šuma, životinja, obnavljanja života. Predstavljen je kao star čovek, ima jelenje uši i rogove i nosi torkves (vrstu galske ogrlice). Često je sa njim zmija sa ovnovom glavom i jelen. Nosi rog izobilja, ili činiju i posipa zrna žita i novčiće. Dugo se verovalo da kada neko čuje Kernunosov glas koji liči na riku jelena to je siguran predznak smrti. Kao i život i bog ima cikličnu prirodu. Rađa se na zimsku kratkodnevnicu, ženi se početkom ljeta, a umire na ljetnu dugodnevnicu. Zatim na Savin izlazi iz podzemnog svjeta da bi krenuo u svoj divlji lov.



Ogmios, Kelt



Posredstvom magijske povezanosti, Ogmios privlači ljude preko njihovih ušiju. U pitanju je rečitost i personifikovana moć govora. On je starac, sav izboran, obučen u lavlju kožu, nosi toljagu, luk i tobolac. Vuče za sobom veliku gomilu ljudi povezanih ušima jedni za druge zlatnim lančićem čiji je kraj provučen kroz probušeni jezik Ogmiosa. Ljudi nisu čvrsto povezani, oni ne pokušavaju da pobjegnu, prate veselo svoga vođu, izriču mu pohvale. Ogmios je simbol snage ritualnog govora koji sjedinjuje svet ljudi i svet bogova. U njegovo ime se izgovaraju blagoslovi za prijatelje i kletve za neprijatelje. On je izraz misli koja upravlja tokom razvoja čovječanstva, u kome rat ima značajno mjesto. U Irskoj se zove Ogma. Tvorac je ogama, skupa magičnih znakova čija je moć tako velika da mogu da paraliču protivnika. On je čarobnjak u ratu, jer postiče vojnike. Dešava se da bude ubijen, ali onda se opet pojavi malo kasnije u priči.



Kuhulin, nepobjedivi ratnik



Kuhulin je podložan neobičnom fenomenu (kada ga obuzme borbeni žar, pretvara se u nemilosrdnu mašinu za ubijanje). Kuhulin je sin Dehtine, sestre kralja Konhovara i Sualtima. Postoji i priča da je sin Luga, koji je uvjek uz njega u borbama. Odgajila ga je njegova tetka Findhem, ali još četiri osobe učestvuju u njegovom vaspitanju. Miroljubivi Čenha, koji sudi u sukobima, gostoljubljivi Blai, koji podržava Irce čak i u pljačkama i brani njihovu čast, hrabri Fergus koji ih štiti od svih zala, stari pjesnik Avergin, koga svi cjene zbog njegove rečitosti i mudrosti. Kada mu je bilo 7 godina, Kuhulin je čuo od druida Katvada da će mladić koji primi oružje tog dana imati kratak život i vječnu slavu. Zato je on požurio da zatraži oružje. On sam zaustavlja juriš neprijatelja udruženih protiv njegove zemlje. Golim rukama ubija Kulanovog divljeg psa. Izaziva na borbu sinove Nehta Skene i ubija svu trojicu. Kuhulin u ratu poludi i ne može se osloboditi ratničkog bjesa. Zato pred njega izlaze nage djevojke da bi smirile njegovo ludilo i potapaju ga u 3 bureta hladne vode ne bi li mu povratile razum. Veliki je zavodnik, a njegova ljubav je boginja Fand. Pobjeđen je od strane kraljice Mev. Uhvatili su ga u zamku i natjerali da pojede pseće meso, što mu je strogo zabranjeno. Na kraju ga ubija Lugid, sin jedne od njegovih žrtava.



Lug, majstor mnogih vještina



Lug je izuzetan bog jer posjeduje sve (on je dobar lovac, muzičar, organizator i najzad dobar kralj). On je ratnik, mudrac, čarobnjak, muzičar, majstor svih zanata i vođa Tuata De Danana. Formorijani zastrašujuća i gnusna bića zauzeli su Irsku i ugnjetavaju njihove stanovnike. Kralj Tuata De Danana (Nuada) izgubio je ruku u borbi. Da bi umilostivili osvajače postavljaju kralja Formorijanina Bresa. Ali i Bres je loš kralj koji ubija svoje podanike. Posle nekog vremena Bres je primoran da vrati vlast Naudi, te ovome bog ljekar Diankeht pravi vještačku ruku od srebra koja ima sve osobine kao i prava ruka. Bes bježi kod oca i skuplja ogromnu vojsku koja zauzima Irsku. Tada se pojavljuje mladi i daroviti ratnik Lug. On tvrdi da poseduje sve sposobnosti i dokazuje to ( svira na harfi sve tri melodije irske muzike, vraća na mjesto kamen iz Fala, koji je jedino 80 volova moglo da pomjeri, pobjeđuje kralja na šahovskom turniru). Kralj ga proglašava za najmudrijeg među mudracima, prepušta mu tron na 13 dana i zadužuje ga da organizuje borbu protiv Fomorijana. Lug dijeli uloge, druidi će povezati rijeke tako da potope Fomorijane, čarobnjaci će baciti čini na neprijatelje, zanatlije će praviti oružje, junaci će voditi borbu, ljekari lječiti ranjenike. Na kraju će Fomorijani biti poraženi,a Bres zarobljen. Ostavljaju ga živog pod uslovom da im otkrije tajne napretka. Lug malo učestvuje u borbi jer je suviše dragocjen zbog svojih sposobnosti. Preduzima samo jedan podvig, hicem iz praćke probija oko Balora čiji pogled parališe i čiji kapak se može podići samo uz pomoć kuke. Druga verzija iste priče ukazuje na rivalstvo između Nuade i Luga. Kralj vezuje Luga za stub jer hoće da zadrži slavu za sebe. Ali Lug kida lance i pobjeđuje u borbi gotov sam.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35419

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Pet 22 Maj - 18:46

Keltska mitologija




pronadji tvoj rodjendan-tvoje drvo


Jan 01-Jan 11-Jelka
Jan 12 - Jan 24 - Brest
Jan 25 - Feb 03 - Platan
Feb 04 - Feb 08 - Topola
Feb 09 - Feb 18 - Smreka
Feb 19 - Feb 28 - Bor
Mar 01 - Mar 10 – Zalosna vrba
Mar 11 - Mar 20 - Limun
Mar 21 - Hrast
Mar 22 - Mar 31 - Lesnik
Apr 01 - Apr 10 - Musmula
Apr 11 - Apr 20 - Javor
Apr 21 - Apr 30 - Orah
May 01 - May 14 - Topola
May 15 - May 24 - Kesten
May 25 - Jun 03 - Jasen
Jun 04 - Jun 13 - Zbun
Jun 14 - Jun 23 - Smokva
Jun 24 - Breza
Jun 25 - Jul 04 - Jabuka Jul 05 - Jul 14 - Jelka
Jul 15 - Jul 25 - Brest
Jul 26 - Aug 04 - Platan
Aug 05 - Aug 13 - Topola
Aug 14 - Aug 23 - Smreka
Aug 24 - Sep 02 - Bor
Sep 03 - Sep 12 – Zalosna vrba
Sep 13 - Sep 22 - Limun
Sep 23 - Maslina
Sep 24 - Oct 03 - Lesnik
Oct 04 - Oct 13 - Musmula
Oct 14 - Oct 23 - Javor
Oct 24 - Nov 11 - Orah
Nov 12 - Nov 21 - Kesten
Nov 22 - Dec 01 - Jasen
Dec 02 - Dec 11 - Zbun
Dec 12 - Dec 21 - Smokva
Dec 22 - Bukva
Dec 23 - Dec 31 - Jabuka

Jabuka (Ljubav) – obicno vitki, harizmaticni, dopadljivi i atraktivni, prijatne spoljasnosti, rado flertuju, avanturisti, culni, uvek zaljubljeni, hoce da vole i da budu voljeni, verni, nezni, veoma sirokogrudi, talenti za nauku, zive za danas, heute, bezbrizni filozofi sa snagom dobrog izlaganja.
Jasen (Ambicija) – neobicno atraktivni, raduju se zivotu, impulsivni, pozeljni, ne mare za kritiku, ambiciozni, inteligentni, talentovani, vole da se igraju sa sudbinom, mogu biti egoisti, sehr pouzdani, verni ljubavnici, ponekad im mozak vlada nad srcem, ali veze shvataju vrlo ozbiljno.
Bukva (Kreativnost) – imaju izrazeno dobar ukus, zabrinuti oko svog izgleda, materijalisti, dobro organizuju zivot i karijeru, ekonomicni, dobre vodje, ne preduzimaju nepotrebne rizike, vispreni, velicanstveni zivotni partneri, veoma vode racuna da ostanu fit (dijete, sport, itd.)
Breza (Inspiracija) – raduju se zivotu, atratktivni, elegantni, ljubazni, zadovoljni, ne vole nista sto je preterano, ne podnose vulgarnost, vole zivot u prirodi i miru, nisu preterano strastveni, prilicno uobrazeni, nedovoljno ambiciozni, umeju da naprave mirnu, zadovoljnu atmosferu.
Smreka (Sigurnost) – obicno jako lepi, umeju da se udese, vole luksuz, dobrog zdravlja, absolutno nisu stidljivi, pokazuju tendenciju da gledaju na druge sa visine, samouvereni , odlucni, nestrpljivi, vole da uticu na druge, mnogo talenata, zdravo optimisticni, cekaju pravu ljubav, sposobni da donose brze odluke.
Kesten (Iskrenost) – izrazito lepi, ne vole pritisak, pravicni, raduju se zivotu, zainteresovani, rodjeni diplomati, ali u drustvu osetljivi, cesto nesigurni u sebe, ponekad uobrazeni, osecaju se neshvacenim, vole samo jednom, imaju problema u pronalazenju partnera.
Platan (Vernost) – jaki, misicavi, odgovorni, uzimaju sve sto im zivot pruza, zadovoljni, optimisticni ,lakomi za novcem i priznanjima, mrze usamljenost, strastveni ljubavnici kojima nikada nije dosta, verni, uvredljiv, nestalni, pedantni i bezbrizni.
Brest (Plemenitnost) – prijatne figure, odeveni sa ukusom, kazu glasno sta im ne odgovara, naginju tome da ne oprastaju tudje greske, veseli, vole da vode, ali ne i da nekome pripadaju, verni i iskreni partneri, vole da donose odluke za druge, plemeniti, sirokogrudi, veliki smisao za humor, prakticni.
Smokva (Osecajnost) – veoma jaki, samovoljni, nezavisni , ne dozvoljavaju protivljenje ili svadju, vole zivot, familiju, decu i zivotinje, pravi drustveni leptirici, puni humora,vole besposlicarenje i dokolicu, talentovani za prakticno, inteligentni.
Jelka (Misterioznost) – puni ukusa, posteni, obrazovani, vole sve sto je lepo, puni osecaja, tvrdoglavi, egoisticni ali se brinu za svoje bliznje, prilicno zadovoljni, talentovani, mnogo prijatelja ali i neprijatelja, veoma pouzdani.
Lesnik (Izuzetnost) – sarmantni, skromni, puni razumevanja, znaju da ostave utisak, aktivni borci za socijanu pravdu, omiljeni, osecajni, komplikovani ljubavnici, iskreni, tolerantni partneri, poseduju pravu predstavu o pravicnosti.
Zbun (dobar ukus) – hladna lepota, brinu se o svom izgledu i kondiciji, dobar ukus, nisu egoisti, cine sebi zivot sto moguce prijatnijim, vode disciplinovan zivot, od partnera traze priznanje i prijateljstvo, sanjaju o neobicnim ljubavnicima, retko su zadovoljni svojim osecajima, ne veruju skoro nikome, uvek su nesigurni u svoje sopstvene odluke, veoma savesni.
Limun (Sumnja) – ono sto zivot donosi prihvataju sa mukom, mrze svadju, stres i posao, ne vole dosadu i udobnost, blagi su i popustljivi, zrtvuju se za prijatlje, poseduju mnogo talenta, ali nisu dovoljno ambiciozni da ih poboljsaju, stalno jadikuju i kritikuju, veoma ljubomorni ali verni.
Javor (Nezavisnost) – neobicne osobe, izrazena moc izrazavanja i originalnost, bojazljivi i rezervisani, slavoljubivi, ponosni, sigurni u sebe, zeljni uvek novih iskustva, ponekad nervozni, dobro pamcenje, lako uce, obicno imaju komplikovani ljubavni zivot, vole da uticu na druge.
Hrast (Hrabrost) – robusne prirode, jaki, nezavisni, nepopustljivi, osecajni, ne vole nikakve promene, nogama uvek na zemlji, drze se cinjenica, jednostavno ne razmisljaju vec deluju.
Masllina (Mudrost) – vole sunce, toplotu u lepa osecanja, razumni, puni razumevanja, izbegavaju agresivnost i nasilje, tolerantni, veseli, mirni, izrazen osecaj za pravdu, osetljivi, uobrazeni, nisu ljubomorni, vole da citaju, i da su u drustvu obrazovanih ljudi.
Bor (Izuzetnost) – vole prijatno drustvo, veoma izdrzljivi, znaju kako da ucine zivot prijatnim, veoma aktivni, prirodni, dobri pratioci, brzo se zaljubljuju, ali isto tako brzo gube interesovanje, brzo odustaju, mnogo menjaju dok ne nadju idealnog partnera kome veruju, pouzdani i prakticni.
Topola (Nesigurnost) – deluju veoma dekorativno, nisu dovoljno sigurni u sebe, razumni samo kada je neophodno, potrebna im je podrska i prijatno okruzenje da bi se opustili i otvorili, vrlo probirljivi, cesto sami, jako nesigurni, umetnicke prirode, dobri organizatori, naginju filozofiranju, pouzdani u svakoj situaciji, veze shvataju ozbiljno.
Musmula (Culnost) – sarmantni, veseli, daju sve od sebe a pri tome nisu egoisti, vole da budu zapazeni, vole zivot, kretanje, nemir, cak i krize, istovremeno zavisni i nezavisni, dobrog ukusa, umetnici, strastveni, naglasenih osecanja, dobri pratioci, ne predaju se.
Orah (Strast) – nezavisni, cudni i puni kontradiktornosti, cesto egoisticni, agresivni, velikodusni, obrazovani, neocekivano reaguju, spontani, neograniceno slavoljublje i ambicija, nisu fleksibilni, teski i cudni partneri, drugi ih retko vole, ali im se cesto cude, dobri stratezi, veoma ljubomorni i strastveni, ne prave nikakve kompromise.
Zalosna vrba (Melanholicnost) – divni, ali puni melanholije, atraktivni, veoma duhovni, vole sve sto je lepo i ukusno, vole da putuju, sanjari, neumorni, komplikovani, iskreni, moze da se utice na njih, ali je sa njima tesko ziveti, pozeljni, dobra intuicija, pate zbog ljubavi, ali ponekad pronadju partnera koji im daje oslonac.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 24411

Godina : 29

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nepredvidivo


PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   Sub 23 Maj - 8:30

@Esti ::
Keltska mitologija



[You must be registered and logged in to see this image.]
Kernunos - bog sa rogovima



Ime Kernunos znači rogat. On je bog muževnosti, bogastva, šuma, životinja, obnavljanja života. Predstavljen je kao star čovek, ima jelenje uši i rogove i nosi torkves (vrstu galske ogrlice). Često je sa njim zmija sa ovnovom glavom i jelen. Nosi rog izobilja, ili činiju i posipa zrna žita i novčiće. Dugo se verovalo da kada neko čuje Kernunosov glas koji liči na riku jelena to je siguran predznak smrti. Kao i život i bog ima cikličnu prirodu. Rađa se na zimsku kratkodnevnicu, ženi se početkom ljeta, a umire na ljetnu dugodnevnicu. Zatim na Savin izlazi iz podzemnog svjeta da bi krenuo u svoj divlji lov.



Ogmios, Kelt



Posredstvom magijske povezanosti, Ogmios privlači ljude preko njihovih ušiju. U pitanju je rečitost i personifikovana moć govora. On je starac, sav izboran, obučen u lavlju kožu, nosi toljagu, luk i tobolac. Vuče za sobom veliku gomilu ljudi povezanih ušima jedni za druge zlatnim lančićem čiji je kraj provučen kroz probušeni jezik Ogmiosa. Ljudi nisu čvrsto povezani, oni ne pokušavaju da pobjegnu, prate veselo svoga vođu, izriču mu pohvale. Ogmios je simbol snage ritualnog govora koji sjedinjuje svet ljudi i svet bogova. U njegovo ime se izgovaraju blagoslovi za prijatelje i kletve za neprijatelje. On je izraz misli koja upravlja tokom razvoja čovječanstva, u kome rat ima značajno mjesto. U Irskoj se zove Ogma. Tvorac je ogama, skupa magičnih znakova čija je moć tako velika da mogu da paraliču protivnika. On je čarobnjak u ratu, jer postiče vojnike. Dešava se da bude ubijen, ali onda se opet pojavi malo kasnije u priči.



Kuhulin, nepobjedivi ratnik



Kuhulin je podložan neobičnom fenomenu (kada ga obuzme borbeni žar, pretvara se u nemilosrdnu mašinu za ubijanje). Kuhulin je sin Dehtine, sestre kralja Konhovara i Sualtima. Postoji i priča da je sin Luga, koji je uvjek uz njega u borbama. Odgajila ga je njegova tetka Findhem, ali još četiri osobe učestvuju u njegovom vaspitanju. Miroljubivi Čenha, koji sudi u sukobima, gostoljubljivi Blai, koji podržava Irce čak i u pljačkama i brani njihovu čast, hrabri Fergus koji ih štiti od svih zala, stari pjesnik Avergin, koga svi cjene zbog njegove rečitosti i mudrosti. Kada mu je bilo 7 godina, Kuhulin je čuo od druida Katvada da će mladić koji primi oružje tog dana imati kratak život i vječnu slavu. Zato je on požurio da zatraži oružje. On sam zaustavlja juriš neprijatelja udruženih protiv njegove zemlje. Golim rukama ubija Kulanovog divljeg psa. Izaziva na borbu sinove Nehta Skene i ubija svu trojicu. Kuhulin u ratu poludi i ne može se osloboditi ratničkog bjesa. Zato pred njega izlaze nage djevojke da bi smirile njegovo ludilo i potapaju ga u 3 bureta hladne vode ne bi li mu povratile razum. Veliki je zavodnik, a njegova ljubav je boginja Fand. Pobjeđen je od strane kraljice Mev. Uhvatili su ga u zamku i natjerali da pojede pseće meso, što mu je strogo zabranjeno. Na kraju ga ubija Lugid, sin jedne od njegovih žrtava.



Lug, majstor mnogih vještina



Lug je izuzetan bog jer posjeduje sve (on je dobar lovac, muzičar, organizator i najzad dobar kralj). On je ratnik, mudrac, čarobnjak, muzičar, majstor svih zanata i vođa Tuata De Danana. Formorijani zastrašujuća i gnusna bića zauzeli su Irsku i ugnjetavaju njihove stanovnike. Kralj Tuata De Danana (Nuada) izgubio je ruku u borbi. Da bi umilostivili osvajače postavljaju kralja Formorijanina Bresa. Ali i Bres je loš kralj koji ubija svoje podanike. Posle nekog vremena Bres je primoran da vrati vlast Naudi, te ovome bog ljekar Diankeht pravi vještačku ruku od srebra koja ima sve osobine kao i prava ruka. Bes bježi kod oca i skuplja ogromnu vojsku koja zauzima Irsku. Tada se pojavljuje mladi i daroviti ratnik Lug. On tvrdi da poseduje sve sposobnosti i dokazuje to ( svira na harfi sve tri melodije irske muzike, vraća na mjesto kamen iz Fala, koji je jedino 80 volova moglo da pomjeri, pobjeđuje kralja na šahovskom turniru). Kralj ga proglašava za najmudrijeg među mudracima, prepušta mu tron na 13 dana i zadužuje ga da organizuje borbu protiv Fomorijana. Lug dijeli uloge, druidi će povezati rijeke tako da potope Fomorijane, čarobnjaci će baciti čini na neprijatelje, zanatlije će praviti oružje, junaci će voditi borbu, ljekari lječiti ranjenike. Na kraju će Fomorijani biti poraženi,a Bres zarobljen. Ostavljaju ga živog pod uslovom da im otkrije tajne napretka. Lug malo učestvuje u borbi jer je suviše dragocjen zbog svojih sposobnosti. Preduzima samo jedan podvig, hicem iz praćke probija oko Balora čiji pogled parališe i čiji kapak se može podići samo uz pomoć kuke. Druga verzija iste priče ukazuje na rivalstvo između Nuade i Luga. Kralj vezuje Luga za stub jer hoće da zadrži slavu za sebe. Ali Lug kida lance i pobjeđuje u borbi gotov sam.
Ovo je jako zanimljivo happy








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Keltska mitologija   

Nazad na vrh Ići dole
 
Keltska mitologija
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Keltska mitologija
» Irska mitologija
» Keltska poezija
» Slovenska mitologija
» Japanska mitologija
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Istorija-