Šta je magla?

Nema nikakve bitne razlike između magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak nalazi u blizini ili na površini tla ili mora, naziva se „maglom”.

Najobičnija magla je ona koja se vidi noću i rano izjutra u nizinama i nad manjim vodenim površinama. Magla obično nastaje kad hladne zračne struje s visine naiđu na topliju površinu zemlje ili vode.



Magle su u jesen vrlo česte, jer se zrak iz dana u dan brže hladi nego zemlja ili voda. Uvečer, za vrijeme tihih noći, na niskim mjestima u blizini zemlje često se stvara tanko pramenje magle. Kako se zemlja obnoć hladi, i zrak što se nalazi neposredno nad njom postaje hladniji. Tamo gdje se hladniji zrak dodiruje s vlažnim, toplijim gornjim zrakom, stvara se magla.



Opće je pravilo da su magle u gradu gušće nego u polju. Gradovi su puni prašine i čađi koja se miješa s malim česticama vode i stvara gušću maglu.

U blizini Nevvfoundlandske obale, koja spada u najmaglovitije dijelove svijeta, magla se stvara prolaskom vlažnog, toplog zraka preko hladne vode, koja iz arktičkih predjela teče na jug. Hladnoća vode kondenzira vlagu zraka u sićušne kapi vode. Te kapi nisu dovoljno velike da padnu kao kiša, te ostaju u zraku kao magla.



Magle San Franciska se stvaraju na suprotan način. Tamo hladan jutarnji povjetarac puše preko pješčanih dina, i ako je prethodne noći kiša ovlažila pijesak, od isparene vlage se stvara debeli sloj magle.

Magle vrlo često izgledaju gušće od oblaka zbog toga što su kapljice magle manje. Veliki broj malih kapljica upije više svjetlosti nego manji broj velikih kapljica (kao kod oblaka), pa nam stoga magla izgleda gušća.

Prije samo par dana, desio se rijedak prirodni fenomen, nadvila se magla na Grand Kanjonom. Ovu pojavu uzrokovala je velika razlika u temperaturi između vrha i dna kanjona, koja je kondenzovala vlažan vazduh.



Ovo je bila prava poslastica za lokalne rendžere koji su napravili editorijal fantastičnih fotografija. Značaj im je veći, ako se uzme u obzir de se ova pojava dešava jednom u 10 godina.

Uživajte:

Čudo prirode: Reka magle u Argentini



Pogled iz svemira: Bele površine su "reka" magle koja se probija kroz planinske masive

Jezerska oblast u Argentini, popularna destinacija zbog svog veličanstvenog planinskog pogleda i brojnih jezera, smeštena je u istočnom brdskom delu u podnožju Anda, u blizini čileanske granice

Brojna velika jezera u ovoj oblasti, poput Viljarina, Hermoza i Melikinje, na gornjoj slici ostaju skrivena od pogleda jer leže u magli. Na satelitskim snimcima Nase oblaci izgledaju kao velika bela "reka" koja se probija kroz planinske masive.

Magla je, zapravo, oblak u kontaktu sa tlom. Poput ostalih oblaka, magla se formira kada se vazduh dovoljno ohladi da voda isparava u obliku rose, što se dešava na temperaturi kada se para kondenzuje u kapljice.

Magla se stvara u raznim meteorološkim uslovima, ali magla ispod Anda je najverovatnije radijacijska. Ovaj tip magle razvija se po vedrim, blagim noćima, kada se Zemljina površina i vazduh neposredno iznad nje ohlade preko noći.



Isti kraj bez magle: Jezera (najtamnije površine) doprinose stvaranju ove pojave

Radijacijska magla može da se javi i u odsustvu vode ispod nje, ali u ovom slučaju jezera doprinose povećanju vlažnosti. Ipak, ovakav tip magle je kratkog veka. Kad Sunce izađe, vazduh u blizini površine se zagreje i magla nestane za nekoliko sati.


blic

Čudo prirode – Pojavljuje se niotkuda, sablasna je i zna biti uzrok tragedija. Kako nastaje?



Ušli smo u dio godine koje karakterizira česta magla. Najčešće se javlja početkom i krajem dana, uz tokove rijeka i kotline unutrašnjeg dijela zemlje, no magla nije rijetkost niti na obali i područjima uz nju.

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%.

Kakvi su uvjeti kod stvaranja magle?



Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari… Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.

Oblak pri tlu

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.

Prije zore

Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.

U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.


net.hr

ČUDO PRIRODE: Neiskusne bi ovaj prekrasan prizor mogao prestraviti



Gusta magla koja se spušta preko planine, uobičajen je prizor za stanovnike Lark Harboura, gradića na zapadnoj obali Newfoundlanda, ali došljacima bi taj prizor mogao utjerati strah u kosti.

Prekrasan prizor guste magle koja polako prekriva vrhunce planinskog lanca Long Range te se širi okolicom, za neupućene može djelovati zastrašujuće, dok stanovnici ribarske zajednice u podnožju planine znaju da se radi o sasvim bezopasnom prirodnom fenomenu.

Pogledajte video:

Magla


Magla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje horizontalnu vidljivost ispod 1 km.

Kako nastaje?

Magla se stvara kondenzacijom vodene pare u zraku. Kondenzacija započinje kod relativne vlage znatno manje od 100% te se stvara sumaglica. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke ledišta magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina ledenih kristala. I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka magla se ne može formirati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku formirajući niski oblak stratus.

Stabilnost magle

Stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i električnom naboju. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja.

Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njenog intenziteta i nestajanje.

U područjima pokrivenim snijegom magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padatju na tlo (rosulja).

(Wikipedija)

Kako i kada nastaje magla



Ušli smo u dio godine koje karakteriziraju česte magle. Najčešće se javljaju početkom i krajem dana, uz tokove rijeka i kotline unutrašnjeg dijela zemlje, no magla nije rijetkost niti  na obali i područjima uz nju.

Kako i kada nastaje magla?

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%.

Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari… Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.

Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.

U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.

Magla se na moru može pojaviti i ljeti iznad zagrijanog mora, a nastaje od isparavanja vodene površine. Također se isti efekt može primijetiti ljeti iznad zagrijane ceste na koju je pala kiša.

Magla ponekad proizvede oborinu u obliku rosulje ili slabog snijega. Rosulja se javlja kada vlažnost dosegne 100% pa se sitne kapi magle skupe u veće kapljice rosulje. To se može postići ako je sloj magle podignut uvis i ohlađen ili je stlačen odozgo. Rosulja se pretvara u ledenu rosulju kada je temperatura na površini ispod točke ledišta.

Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i gustog. Debljina sloja magle ovisi i o tlaku zraka. Ako je tlak visok, magla će biti gušća no sloj neće biti jako visok, dok će kod niskog tlaka magla biti rjeđa i viša.

(meteo-info)

Potpuno neverovatne fotografije Beograda u magli

Snimljene su na Božić i ovako nešto još niste videli


Evo fotografija našeg Beograda koje će vas bukvalno ostaviti bez daha. Zabeležila ih je Marija Bulatović iz aviona na povratku iz Istanbula za Božić ove godine.


Na Beograd se spustila gusta magla koja traje već nekoliko dana. Ali prizor je još lepši iz vazduha.


Bukvalno, ceo grad, sa sve pregrađima, je potpuno prekrila magla, a jedino što se se vidi su planina Avala i Avalski toranj koji izgledaju kao usamljeno ostrvo u belom moru. Čudesno! Pogledajte sve slike u galeriji:


dominomagazin.