Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Emili Bronte

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 11:51

Emily Jane Brontë, engleska književnica. Zajedno sa sestrama gotovo čitav život provela je u zabačenom seocu Haworthu. Wikipedia
Rođenje: 30. srpnja 1818., Thornton, West Yorkshire, Ujedinjeno Kraljevstvo
Preminula: 19. prosinca 1848., Haworth, Ujedinjeno Kraljevstvo
Knjiga: Orkanski visovi
Braća i sestre: Charlotte Brontë, Anne Brontë, Branvel Bronte, Maria Brontë, Elizabeth Brontë
Filmovi: Orkanski visovi
Roditelji: Maria Branwell, Patrick Brontë









Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 11:52

- Moje velike nesreće na ovom svetu bile su Hitklifove nesreće, a svaku sam osećala od početka, on je moja velika misao u životu. Kad bi sve ostalo nestalo, a on ostao, ja bih još uvek postojala; a kad bi on bio uništen a svi drugi ostali, svet bi mi postao sasvim tu?, činilo bi mi se da nisam deo njega. Moja ljubav prema Lintonu je kao lišće u šumi-vreme će je izmeniti, svesna sam toga kao što zima menja drveće. Moja ljubav prema Hitklifu liči na večite stene ispod površine; izvor malo vidljive radosti ali neophodne. Neli, ja sam Hitklif! Uvek, uvek mislim na njega, ne kao na neko zadovoljstvo, jer ni ja nisam uvek zadovoljstvo sama sebi, već kao na svoje sopstveno biće.

- Ne mogu da živim bez svoje duše!

- Celi svet je stravičan zbir podsećanja da je postojala i da sam je izgubio!

- ...htela sam samo da kažem kako mi se nije činilo da je raj za mene, i kako mi se srce cepalo od plača u želji da se vratim na zemlju, a an?eli su se toliko ljutili pa su me bacili nasred pustare, na vrh Orkanskih visova, gde sam se probudila jecajući od radosti. To je dovoljno da objasni moju tajnu. Kao što raj nije za mene, tako isto nije za mene udaja za Edgara Lintona, i da onaj nevaljalac tamo nije tako srozao Hitklifa, ne bi mi ni na pamet palo da se udajem za Lintona. Sad bi za mene bilo poniženje da se udam za Hitklifa, te on neće nikada saznati koliko ga volim, i to ne zato što je lep, Neli, već zato što je više JA nego što sam i sama. Bilo od čega da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste; a Lintonova se razlikuje od moje kao mesečev zrak od munje, i mraz od vatre.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 11:55

Da li me je pomenula? -zapita, ustežući se, kao da se bojao da će odgovor opisati pojedinosti koje neće moći da sasluša.
-Nije dolazila svesti. Otkako ste vi otišli nije prepoznala nikoga -rekoh. -Eno je gde leži sa blagim osmehom na licu, a njene poslednje misli vratile su se prijatnim danima detinjstva. Život joj se završio blagim snom -neka se isto tako probudi na onom svetu!
-Neka se probudi u mukama! -viknu on zastrašujućom žestinom, lupi nogom zemlju i zaječa u iznenadnom nastupu nesavladljivog uzbudjenja. -Ostala je lažljivica do kraja! Gde je ona? Nije tamo -nije u raju- nije isčezla -gde je? Oh, rekla si da ne mariš za moje patnje! A ja imam samo jednu molitvu -ponavljaću je dok mi se jezik ne osuši -Ketrin Ernšo, nemala mira dok god sam ja živ! Rekla si da sam te ubio -priviđaj mi se onda kao duh! Uveren sam da se ubijeni prividjaju svojim ubicama. Znam da duhovi lutaju po zemlji. Budi uvek sa mnom -uzmi kakav hoćeš oblik- dovedi me do ludila! Samo me ne ostavljaj u ovom ponoru gde te ne mogu naći! Oh, Bože! Ovo je neizdržljivo! Ne mogu da živim bez svoje duše!
Udario je glavom o čvornovato stablo, i podižući pogled zaurla, ne kao čovek, već kao divlja zver koju ubijaju noževima i kopljima. Opazih nekoliko krvavih mrlja na kori drveta, a i ruke i čelo bili su mu krvavi; verovatno je prizor koji sam videla bio samo ponavljanje sličnih, odigranih u toku noći. Nije u meni probudio sažaljenje -užasnuo me je. Ali u trenutku kad se dovoljno pribrao da opazi kako ga posmatram, naredi mi da se gubim, i ja ga poslušah. Da ga umirim, ili utešim, bilo je izvan moje moći!

Orkanski visovi – Emili Bronte








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 11:57

Kada bi sve nestalo sa zemlje, a on bi jedini ostao na njoj, opet bi imala želju da postojim. Ali kada bi on nestao, ili kada nas više ne bi bilo… svet bi postao za mene stranac i to moćan, razoran.”








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 12:03

Sa svojim prvim izborom iz osobne biblioteke možda spadam u ženski kalup fanova viktorijanske književnosti, poput Jane Austen i sestara Brontë, ali daleko je od toga da se sve autorice svrstaju u isti koš. Emily Brontë, izolirana i sramežljiva žena, napisala je jedan od najosebujnijih romana u književnosti – njezin lik i život jedinstveni su kao i u knjizi.

Orkanski visovi je mračna i tjeskobna priča o obitelji, osveti i ljubavi koja ne samo da je nesretna već i tragična, ali unatoč tome jedna je od najčitanijih i cijenjenijih knjiga ovog žanra. Već sa prvim rečenicama u kojima opisuje krajolik i podneblje, određuje ton knjige i daje nam na znanje da nesuđeni ljubavnici, Catherine i Heathcliff, nisu imali šanse za svoj sretan kraj.

Roman je podijeljen u dva dijela sa različitim središnjim temama – njihova ljubav u prvom svesku, a Heathcliffova osveta protiv čovjeka kojeg je Kathy izabrala u drugom svesku Visova. Parafraziram, u paklu nema furije poput prezrene žene? William Congreve bi se predomislio čitajući Heathcliffove rečenice začinjene ljubomorom i osvetom. Iako glavni dvojac najviše popunjava stranice prvog dijela, njihova ljubav postaje i zauvijek ostaje obostrana, zajedno sa svojim katastrofalnim rezultatima.

Cijela priča započinje s gospodinom Lockwoodom i njegovim dolaskom u neobično složeno kućanstvo pod strogom rukom „gospodina“ Heathcliffa. Lockwood svjedoči kasnijim događajima u naraciji priče koju mu interpretira domaćica iznajmljenog imanja, Ellen Dean (najčešće spominjana kao Nelly), glavni pripovjedač u romanu i služavka trima generacijama Earnshawa i Lintona. Osim Nellyne priče, Lockwood se upoznaje sa Catherine Earnshaw kroz njezin dnevnik i vrlo upečatljivom scenom na prozoru u trećem poglavlju.

Na prozorskoj dasci na koju sam stavio svijeću bilo je nekoliko pljesnivih knjiga, nagomilanih u jednom kutu; daska je bila sva izrezana riječima urezanim u boju. Ali te riječi nisu bile ništa drugo do ime – napisano svakovrsnim slovima, velikim i malim – Catherine Earnshaw, koje je gdjegdje bilo promijenjeno u Catherine Heathcliff, a gdjegdje u Catherine Linton. – Lockwood
Pričajmo malo o Kathy… Kathy koja kao i većina ženskih junakinja ima svoju karakternu manu i to jednu koja na trenutke može biti vrlo iritantna, prvenstveno meni kao čitatelju. Osjećajući privlačnost visokog drušva, mlada Kathy postaje razmažena i arogantna misleći da zaslužuje sve na svijetu. S druge strane, ne želi se odreći svog voljenog Heathcliffa kojemu je od djetinjstva jedina svjetla točka u životu. Postoji izreka o sjedenju na dvije stolice, zar ne? Također je moguće da je ona usavršila tehniku samorazboljevanja kroz prkos i ljubomoru kako bi se drugi sažalili i kako bi, naravno, dobila ono što je htjela.

Heathcliff odmalena gaji tu tako nevinu ljubav koja sa godinama prerasta u svojevrsnu opsesiju. U kombinaciji s njegovom osobnošću i sindromom „Pepeljuge“ u odnosu na druge članove obitelji, Heathcliff nije imao dobru vilu i meko srce. Sretan kraj im nije bio zapisan u zvijezdama i njihovi trenuci sreće su bili kratki i gotovo nepostojeći. Odrastajući postajao je okrutnijim, isprva zbog ponašanja Hindleya, starijeg brata Catherine, koji ga je oduvijek tretirao kao najniži oblik života, a kasnije i prema samoj Kathy koja ga je odbacila da bi se udala za “na papiru” savršenog Edgara Lintona. Edgarov stil i ponašanje su u oštrom kontrastu sa Heathcliffom, kojem odmah postaje antipatičan.

Prekretnicu stvara Heathcliff kada odlučuje otići i postati gospodinom sa vlastitim bogatstvom kako bi impresionirao Kathy, ali i sa svojim školovanjem i bogatstvom nije u mogućnosti pridobiti svoju ljubav nakon toliko vremena. Ubrzo nakon Kathyne smrti, nastavlja sa svojom osvetom prema Earnshawima i Lintonima, pa tako u odrasloj dobi strane se okreću i njihova djeca nasljeđuju grijehe svojih roditelja – posljedica mnogih zavada. Nakon kompliciranih odnosa, iz interesa više nego iz ljubavi, mlađa Catherine, Hareton i Linton, nastavljaju obiteljsku tradiciju, nesvjesni prijestupa koji su ih doveli do toga.



I dok simbolika, tema, struktura i jezik romana izazivaju istraživanje, većina njegove popularnosti počiva na nezaboravnim likovima koji to zaista i jesu. Osuđena ljubavna veza između žestoko strastvenih Catherine i Heathcliffa i dalje ostaje jedna od najvažnijih i nezaboravnih ljubavnih priča u književnosti.

Catherine Earnshaw, ne nađi mira dokle god ja živim! Rekla si da sam te ja ubio – pojavljuj mi se onda kao duh! Ubijeni se, vjerujem, pojavljuju kao duhovi svojim ubojicama. Znam da duhovi umrlih lutaju zemljom. Budi uvijek sa mnom – uzmi na sebe kakav god hoćeš oblik, muči me do ludila! Samo me nemoj ostaviti u ovom ponoru gdje te ne mogu naći! Oh! Bože! To je neizdrživo! Ne mogu živjeti bez svog života! Ne mogu živjeti bez svoje duše! – Heathcliff
Izdan sredinom 19. stoljeća pod pseudonimom Ellis Bell, Brontin jedini roman isprva je smatran kontroverznim, jer je njegov prikaz mentalne i fizičke okrutnosti bio neuobičajeno oštar i izazivao je stroge viktorijanske ideale, uključujući i religiozno licemjerstvo, moral, društvene slojeve i rodne nejednakosti.

Poput Jane Eyre Charlotte Brontë, Orkanski visovi temelje se dijelom na gotičkoj tradiciji kasnog osamnaestog stoljeća u kojoj se nalaze nadnaravni susreti, ruševine, noći bez mjesečine i groteskne slike želeći stvoriti misteriju i strah. Ali Visovi nadilazi taj žanr u svojim sofisticiranim promatranjima i umjetničkoj suptilnosti.

Emily je ta koja je uzimala veće kreativne rizike. Charlotte je kasnije za svoju sestru napisala: “jača od čovjeka, jednostavnija od djeteta, njezina priroda je stajala sama za sebe”.

Kada na kraju knjige Lockwood nailazi na mjesto gdje su Catherine i Heathcliff pokopani jedno pored drugoga, poezija Emily Brontë dolazi do izražaja.

Ostao sam neko vrijeme pored njih pod onim blagim nebom, promatrao noćne leptire koji su letjeli između vrijesova i zvončića, slušao tihi povjetarac koji je blago pirkao kroz travu, i čudio se kako je itko ikada mogao pomisliti da je posljednji san spavača pod tim mirnim komadićem zemlje nemiran.










Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   Pet 30 Sep - 12:04









Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Emili Bronte   

Nazad na vrh Ići dole
 
Emili Bronte
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Orkanski visovi - Emili Bronte
» Emily Bronte
» Šarlota Bronte
» Emili Dikinson
» Emily Dickinson
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Književnost-