Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 Isak Samokovlija

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
neno

MODERATOR
MODERATOR

neno

Muški
Poruka : 35847

Učlanjen : 09.02.2014

Raspoloženje : ~~~


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Pet 31 Jul - 20:07

Isak Samokovlija (Goražde, 3. septembar 1889. — Sarajevo, 15. januar 1955) je poznati bosanskohercegovački književnik, autor djela sa bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Isak Samokovlija I6chh4





Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. septembra 1889 u porodici sefardskih (španskih) jevreja. Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakon studija, radio je kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i biva prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu. U proljeće 1945. uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje.

Po završetku Drugog svjetskog rata drži razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis "Brazda" od 1948. do 1951, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću "Svjetlost".

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Umro je 15. januara 1955. u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića.
Nazad na vrh Ići dole
neno

MODERATOR
MODERATOR

neno

Muški
Poruka : 35847

Učlanjen : 09.02.2014

Raspoloženje : ~~~


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Pet 31 Jul - 20:14

Na književno djelo Isaka Samokovlije je umnogome uticalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je “Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač nakon Kočića”.

Najboljim djelom Isaka Samokovlije se smatra zbirka pripovjedaka “Nosač Samuel” iz 1946. godine.


Dok sređujem utiske, poput žubora planinskog potoka, dopiru riječi kćerke Mirjane: “Sjećam se: otac je, i kad bi pisao za ovim stolom, sjedio u svom bijelom ljekarskom mantilu. U njemu je dočekivao i prijatelje i namjernike. Ovo o ljekarskom mantilu spominjem zato što mi se uvijek činilo da se u njegovoj ličnosti, na neki način, ljekar nikad nije odvajao od književnika, ali također ni književnik od ljekara…

Zanima me kako su nastajale priče o nosaču Samuelu, o Jusi, Rafaelu, Simhi, Hanki i mnogim drugim junacima njegove proze. Sjećanja naviru.

Sve je nekako svježe, kao da se dogodilo juče ili nedavno. Kult oca pisca prisutan je u duši kćerke i ona ne krije svoju veliku ljubav i poštovanj e prema ocu: “Pisao je polagano i strpljivo. Znam da je rijetko bio zadovoljan napisanim. Naprotiv! Pisao bi, prerađivao, dopunjavao ili skraćivao svoje tekstove po nekoliko puta: neka mjesta u njima brisao, pa ih ponovo ispisivao i veoma uporno i strpljivo radio sve dotle dok, najzad, napisanim ne bi bio zadovoljan. Tada bi nam, odahnuvši, obično rekao: “Sad mislim da je ovo konačno gotovo!” U trenucima posebnog raspoloženja tata bi naglas čitao neku od svojih pripovijedaka, želeći da čuje i naše mišljenje i utiske…”




„Od proljeća do proljeća“ — Sarajevo, 1929.
„Pripovijetke“ — Beograd, 1936.
„Nosač Samuel“ — Sarajevo, 1946.
„Tragom života“ — Zagreb, 1948
„Izabrane pripovetke“ — Beograd, 1949.
„Pripovijetke“ — Sarajevo, 1951.
„Đerdan“ — Sarajevo, 1952.
„Priča o radostima“ — Zagreb, 1953.
„Hanka“ (drama) — Sarajevo, 1954.
„Plava jevrejka“ (drama)
„On je lud“ (drama)
„Fuzija“ (drama)
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:44

"Drina je za me jedan od najdubljih doživljaja. Zanosila me je kao neko živo, božanstveno biće." (Sunce nad Drinom)
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:44

"Što me se tiču vaši snovi i riječi
vaših smjelih želja?
Osjećanja moja isprela su konce
i satkala veo;
da na suncu bijelom postanem dijelak
ovoga svijeta
i svijet ovaj cio." (Bijela nirvana)
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:45

"Vremena nisam imao mnogo, jer sam bio zauzet kao 1jekar. Radio sam u ambulanti i poslije podne vodio privatnu ordinaciju. Zato sam uglavnom najviše pisao noću. Kad bih završio medicinske poslove, bacio bih se na književnost. A to je za mene bilo najveće uživanje. Volio sam da pišem i volio sam stvari koje pišem, doživljavao ih. Ali držao sam ih suviše dugo u ladici i nije mi bilo stalo da ih štampam. Ja sam imao teme, imao sam ljude, pa sam htio da dam te ljude, da kažem nešto o njima u pripovijetci."
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:45

Drugi o Samokovliji

Enver Čolaković
"Ja ne znam zašto Isak Samokovlija nije najtipičniji bosanski pisac." (intervju s Enesom Čengićem, Svijet, Sarajevo, 26. februar 1971)
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:45

Ivo Andrić
"Srećna je okolnost (okolnost koja pokazuje važnost i značaj umjetnosti, u ovom slučaju književnosti) da je sefardska zajednica Bosne i Hercegovine dala našoj književnosti jednog pisca od vrijednosti i tako se u njegovom djelu sačuvala sa svim svojim bitnim osobinama."
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Uto 23 Apr - 16:46

kćerka Rikica Najdanović
"Mi, djeca, nismo voljeli to njegovo pisanje. Zatvorio bi se u radnu sobu, pisao. Mnogo je precrtavao i ispravljao a poslije bi mati to prepisivala na mašinu. Sjećam se te slike. Radna soba, u koju nismo smjeli mnogo ulaziti, tišina, otac piše, mati kuca. Uvijek je imao mnogo rječnika po stolu, tražio je odgovarajuće riječi. Mi smo bili skoro ljubomorni na toliko vrijeme koje je posvećivao pisanju. A mama nam je uvijek govorila da se ne bunimo jer je ono što tata piše jako važno. Ljubomora je nestala nakon prvog izvođenja drame Hanka u Narodnom pozorištu. Cijela porodica sjedila je u loži u dupke punoj sali. Tada sam prvi put doživjela oca kao književnika. Kada se predstava završila publika je ustala i počela skandirati: Autora na scenu! Ja tada nisam dobro ni znala šta je autor, ali sam bila jako ponosna. (...)
Dvije stvari koje nam je uvijek govorio bilo je kako moramo dobro učiti, te voljeti sve ljude bez obzira na vjeru. Meni je u životu vodilja često bila poruka koju mi je napisao u spomenaru a govori o njegovom shvatanju života. Napisao mi je:
Šta da ti napišem u tvoju knjigu uspomena? Da si moja radost, to znaš. Uči i sabiri znanje što više možeš jer u znanju je mudrost. Čitaj dobre knjige pa ćeš upoznati život i ljude. Voli prirodu, uživaj u zlatnoružičastim zalascima sunca, tu ćeš imati mnogo lijepih časova. I voli ljude, ne gledajući njihov imovinski status, njihovo obrazovanje, njihovu religiju i nacionalnost. Ima toliko dobrih ljudi. I ostani moja radost. Tata.
Ja danas više ne vidim čitati, ali ove riječi pamtim kao svoje najveće bogatstvo."
Nazad na vrh Ići dole
vinka

Član
Član

vinka

Ženski
Poruka : 184

Učlanjen : 13.06.2019


Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610Sre 19 Jun - 16:24

Nosač Samuel

Ni otac, ni maćeha, ni brat Jakov nisu pomišljali na Saručinu udaju, a Saručine drugarice imale su već i po dvoje, neke čak i po troje djece.
Saruči se često otimao težak uzdah iz dubine duše. Nekad joj se činilo da su svi zaboravili na nju, da niko na svijetu ne vodi brigu o njoj. Bilo joj je teško, ali kraj svega toga, skriveno, u jednom kutku Saručinog srca, živio je još uvijek maličak nade i djevojka se zanosila da će joj ipak jednog dana otac, onako iznenada, izbiti kući i odmah s avlijskih vrata, svečano i raspoloženo, povikati Gdje si, Saruča, gdje si, kćeri moja? Hodi da poljubiš ruku! Zaručio sam te, zaručio, moja dobra Saruča!
Godinama je tako čekala da čuje tu vijest, taj očev poklik. Svako popodne ćulila je uši i, svejedno što se dotada već sto puta razočarala u tom svom iščekivanju, uvijek bi joj srce zadrhtalo od radosti kad god bi u neuobičajeno doba začula korake u avliji. Evo ga! – zatreptala bi sva – evo ga, sad će da vikne: Saruča, gdje si? Gdje si, kćeri moja?
Ova jalova uzbuđenja svu su joj dušu bila istrgala. Otimala se da ne padne u očajanje. Najzad je klonula, ali od nekog vremena (bila je tada ušla u svoju dvadeset i četvrtu godinu) odjednom se u njoj rodilo neko čudno vjerovanje. Ni sama nije znala kako je to došlo, ni zbog čega, ali neki osjećaj govorio joj je da će se tog ljeta nasigurno i zaručiti i udati. Začas joj s lica nesta tamnih sjenki. Oči joj se razvedriše. Išla je po kući nasmijana. Ponekad je i pjevala.
Tih dana, kad je Saručino srce bilo puno tog radosnog iščekivanja, upravo tih dana dogodilo se da je njena maćeha iz najboljeg zdravlja pala u postelju.
– Nije ništa, malo se prehladila – govorile su žene. Zaista, izgledalo je po svemu da i nije ništa. Međutim, nekoliko dana kasnije, počela je maćeha da bunca u vatri. Pozvali su Hanuču. Ova starica izlazeći iz sobe klimala je glavom. Saruča je gledala ukočenih očiju u nju. Da neće umrijeti? Saručino srce grčilo se pri ovoj pomisli.
Četiri dana poslije prvog Hanučinog dolaska bolesnica je zaklopila oči...
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Isak Samokovlija Empty
PočaljiNaslov: Re: Isak Samokovlija   Isak Samokovlija Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Isak Samokovlija
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Književnost-