Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 29964

Godina : 30

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nizvodno od juce


PočaljiNaslov: William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor   Ned 26 Apr - 9:14

Preuzeto sa Dnevnik čitanja by quentin

[You must be registered and logged in to see this image.]
Srpski pisac jevrejskog porijekla David Albahari rođen je 1948. godine u Peći. Oboje njegovih roditelja imali su brakove i djecu prije Drugog svjetskog rata i uspomene na njih čuvale su se u domu nove porodice. Kao dječak, Albahari je često posmatrao stare uramljene fotografije ubijenih supružnika svojih roditelja i polubraće i polusestara koje nikad neće upoznati. 


Kada sam, prije dosta godina, čitao ove detalje iz biografije pisca koji sada već dvadeset godina živi u Kanadi, pitao sam se kako je bilo preživjelima započeti novi život poslije holokausta. Da li su se ti ljudi osjećali srećnima ili kažnjenima, zato što su ostali živi? Da li je novi početak za njih bio privilegija, utjeha ili misija? I šta je bilo sa onima koji nisu imali snage da se izbore sa težinom sjećanja? Sa onima čije su duše bile preteško ranjene da bi se mogle oporaviti barem onoliko koliko je tijelu potrebno da vodi život koji će okolina smatrati konvencionalno normalnim.


Sofija Zavistovska, naslovni lik romana Sofijin izbor američkog pisca Vilijama Stajrona, nije bila Jevrejka. Poljakinja, katolikinja iz ugledne germanofilske porodice, u Aušvicu je završila zbog nedozvoljene trgovine, formalno, ali suštinski zato što su Poljaci njemačkim nacistima bili samo malo manje mrski od Jevreja, a rasni princip bio je, naprosto, jedini kriterijum do koga su držali. Kada Sofiju u ljeto 1947. godine u Bruklinu upoznaje Stingo, pripovjedač romana i Stajronov alter ego, ona djeluje oporavljeno, ali, kao što sam već napisao, mnogi od onih koji su Aušvic preživjeli, zapravo su umrli u njemu. Sofija je željela da živi dovoljno dugo da svoju priču ispriča nekome ko će je zapisati.

Melodramatična pripovjest o Sofiji, njenim stravičnim ratnim iskustvima i pokušajima da se asimilira u američko društvo, o njenom bruklinskom ljubavniku Nejtanu Landauu, samo na prvi pogled briljantnom naučniku, polihistoru i spasiocu izmučene Sofije, kontrastirana je sa likom pripovjedača, njihovog najboljeg prijatelja, mladog pisca u pokušaju, seksualno frustriranog demobilisanog marinca koji nije stigao da okusi rat na Pacifiku. Stingo je dobronamjeran, obrazovan i empatičan, ali suviše nezreo i opčinjen Sofijinim seksepilom da bi mogao sasvim shvatiti dubinu tragedije koju mlada žena u sebi nosi i potencijalnu fatalnost veze sa labilnim Nejtanom. Dok mu ona otvara dušu i otkriva mu istine o svom životu koje je zatajila od svakoga drugoga, Stingo je sposoban samo za instiktivno saosjećanje i prisjećanje trivijalnih životnih situacija u kojima se nalazio istovremeno dok je njena sudbina rješavana u nacističkoj raciji u Varšavi, dok je posmatrala gusti, teški dim koji se danonoćno vio iz ogromnih krematorijuma kompleksa Aušvic-Birkenau, ili dok je, jednog za drugim, gubila članove porodice, prijatelje i sve druge dijelove života koji je jednom bio normalan.


[You must be registered and logged in to see this link.]
Monstruoznost industrijalizovanog istrebljenja ljudi koje se sprovodilo u Aušvicu sprječava pisca da sa bilo kojom literarnom figurom ode predaleko i pređe u patetiku, ali Stajrona od banalnosti ubijanja više interesuje koncentracioni logor kao mjesto radikalnog duštvenog eksperimenta. Fenomen apsolutnog potčinjavanja jednih ljudi drugima u okolnostima kada je ljudski život jeftin, obesmišljen i beznadežno kratak gori je od smrtne kazne. Na kraju krajeva, umrijeti se može samo jednom, a instiktivno preživljavanje još jednog dana Sofiju je dovodilo je samo pred nova poniženja, pogrešne odluke i izbore koje ne želi da načini.


Bizaran paradoks činjenice da je Sofijin otac bio antisemita i nacistički apologeta još dublje je povezuje sa Stingom, u koga je Stajron ugradio mnoge autobiografske elemente. Iako pripovjedač ne nosi teret težak kao što je Sofijin, njegovo južnjačko porijeko i neizbježna veza sa tamom robovlasništva u nekoj od prethodnih generacija unosi aspekt univerzalnosti zla i dehumanizacije u postupanjima jednih pripadnika ljudske vrste sa drugima. Stajron je očito osjećao veliku unutrašnju potrebu ili prinudu da piše o ovako teškim društveno-istorijskim i ličnim temama. Još jedan njegov značajan roman bavi se fenomenom robovlasništva na američkom Jugu, a jedna cijenjena autobiografska knjiga je zapis o paklu kliničke depresije kroz koji je prolazio.

Da ne bi sve bilo ovako sumorno i teško, i da bi ova obimna knjiga uopšte mogla da se čita bez nadljudske čitalačke istrajnosti, Stajron je Sofijin izbor rasteretio duhovitim autoironičnim prikazom Stinga, dekintiranog južnjaka, polurealizovanog pisca, ali prije svega prestarjele muške djevice čiji su pokušaji da se ostvari kao ljubavnik sa na riječima liberalnim, ali, u stvari, do zla boga zatucanim jevrejskim i baptističkim djevojkama, upravo urnebesno smiješni. Stajron je duhovit i na račun južnjačkog porijekla svog alter ega. U knjizi se, kroz pisma ili lično, često javlja Stingov otac. Ovog starovremenskog južnjačkog džentlmena sin voli i iskreno poštuje, ali ne može da se povremeno ne podsmjehne neaktuelnosti njegovih provincijskih razmišljanja i arhaičnosti jezika koji gotovo da stvara olfaktivnu senzaciju omamljujućeg mirisa virdžinijskog duvana. Međutim, Stingo je mogao otići sa Juga, ali Jug ne može otići iz njega: i njegov pripovjedački jezik povremeno neprimjetno pada u regionalni literarni dijalekt, pa počne simpatično da liči na nekog od poznatih knjiženih zemljaka, i to prije na Margaret Mičel, nego na Foknera ili Tomasa Vulfa koje obožava.

I pored ovih povremenih relaksirajućih duhovitih uzleta, Sofijin izbor je jedna od knjiga za čije čitanje treba imati jak želudac. Stajron ne prepušta mnogo toga mašti, svi naturalistički i mučni prizori opisani su u cijelosti i nemilosrdno detaljno. Da je drugačije, teško da bi se moglo reći da je pripovjedanje emocionalno uvjerljivo, ali ja sam se mnogo puta zatekao da, i pored uživanja u piščevom umijeću, ipak jedva čekam da se to već jednom završi.

Po ovom romanu snimljen je film koji nisam gledao i o kome ne znam ništa osim onoga što svako može pročitati bilo gdje na internetu. Roman Sofijin izbor na jezik nekad poznat kao srpskohrvatski preveo je sarajevski profesor Mario Suško još 1982. godine, tri godine poslije premijere na engleskom. Koliko mi je poznato, taj prevod posljednji put je objavio zagrebački izdavač Meandarmedia 2009. godine.








“Volimo se, jer su nam slabosti iste.”- Jonathan Swift
Nazad na vrh Ići dole
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 29964

Godina : 30

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nizvodno od juce


PočaljiNaslov: Re: William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor   Ned 26 Apr - 9:21

O knjizi:

[You must be registered and logged in to see this image.]
"Veličanstvena ljubavna priča je talac Nathanovog ludila i Sofijine tragične prošlosti, što čitatelj postepeno otkriva. Svako novo saznanje je bolnije od onog prethodnog, te se na samom kraju, u nizu kataklizmičkih događaja saznaje u čemu se sastojao Sofijin izbor: Sofija je deportirana u Auschwitz sa svojim sinom Janom i kćeri Evom. Pri lječničkom odabiru na ulasku u kamp, dežurni SS-ov liječnik pred Sofiju stavlja nemoguć izbor: može izabrati samo jedno dijete, i drugo poslati u smrt u plinske komore. Sofija izabire osmogodišnju kćer, koja umire tog dana, dok je sin smješten u dječji logor, ali mu se gubi svaki trag te ona nikad ne saznaje njegovu sudbinu. Sofija je razorena krivnjom i te zajedno sa Nathanom vrši samoubojstvo...
Styron tvrdi da je lik Sofije utemeljen na pričama o bugarskoj prelijepoj židovki i jednoj preživjeloj logorašici pred koju je postavljen nemoguć izbor...
Sofijin izbor je prekrasno pisana knjiga, u kojoj se dva ekstrema, strahota koju je Sofija preživjela, i Stingov humor i mladost, alterniraju i nadopunjuju jedan drugog. Zaljubila sam se u sva tri lika istoga časa kad sam ih upoznala, a polako otkrivanje strašne istine čini da mozak zablokira i pita se po milijuniti put kako je tako nešto bilo moguće.... 
Sam naslov knjige (kao i Kvaka 22) je ušao u kolokvijalni govor, kao simbol izbora između dvije stvari koje se jednako vole, ali koje s ne mogu imati istovremeno, te izbor jedne neizbježno vodi gubitku druge. 1982. godine je snimljen istoimeni film sa Meryl Streep, koja je dobila Oscara za tu ulogu. Film nisam pogledala ali je na upisan na moju listu must see movies..."
[You must be registered and logged in to see this image.]








“Volimo se, jer su nam slabosti iste.”- Jonathan Swift


Poslednji izmenio Dala dana Ned 26 Apr - 9:34, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 29964

Godina : 30

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nizvodno od juce


PočaljiNaslov: Re: William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor   Ned 26 Apr - 9:33

" Dok sam je ljubio,čuo sam samog sebe kako tiho ržem,poput nekog ponija:i to je bilo sve što mi je polazilo za rukom,da je ljubim. Držao sam je oko struka nekom manijačkom snagom,prestrašen da će se ,ako je počnem milovati raspasti pod mojim grubim prstima."

[You must be registered and logged in to see this image.]








“Volimo se, jer su nam slabosti iste.”- Jonathan Swift
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor   

Nazad na vrh Ići dole
 
William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» William Styron: Sophie's Choice *Sofijin izbor
» Sofijin izbor (Sophie's Choice)
» William Blake
» Joseph Mallord William Turner
» Jovan Dučić - vaš izbor
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Književnost :: Čitaonica-