Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Marija Jurić Zagorka

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Marija Jurić Zagorka   Uto 25 Nov - 13:01

Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.),hrvatska književnica i novinarka.

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.


O životu Marije Jurić, mnogo je toga bilo nepoznato, čak i datum rođenja. Dosad se najčešće spominjao 1. siječnja 1873., no uvidom u matične knjige u Hrvatskomu državnom arhivu ustanovljeno je da je rođena 2. ožujka 1873. u selu Negovec kraj Križevaca (danas dio Vrbovca) u imućnoj obitelji od majke Josipe Domin i oca Ivana Jurića. Krštena je 3. ožujka 1873.imenom Marianna. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece [dvojica braće i sestra Dragica (1879.–1896.)] živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Djetinjstvo je provela u Hrvatskomu zagorju, gdje je njezin otac posjedovao imanje Golubovec (kod Lobora) i upravljao imanjem Šanjugovo, u vlasništvu baruna Geze Raucha.

Marija je odrasla na selu i djetinjstvo je provela u toj zagorsko-gospoštijskoj sredini. Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. Otac je planirao Mariju poslati na studij u Švicarsku, ali se tomu usprotivila majka. Marija je izrazila želju postati glumicom. U petnaestoj godini, pred sam završetak, napušta školovanje zbog nesređenih obiteljskih odnosa i od tada će joj njezina škola biti njezin život. No ipak je htjela postići neko zvanje i njezina velika želja je od tada postati poštaricom.Nakon šest godina školovanja u zagrebačkomu Samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 29. studenoga 1957. godine.

Na inzistiranje majke krajem 1891. godine pristaje na udaju za čovjeka kojeg ni ne poznaje, mađarskoga željezničarskog činovnika Andriju Matraja. Iako se otac protivio udaji zbog velike razlike u godinama mladenaca (sedamnaest godina), ne zabranjuje brak te Marija odlazi sa svojim mužem u Mađarsku (početkom 1892. u Sambotel). Za ideale svoje mlade žene nije imao razumijevanja. Bio je zadrti nacionalist i zagovarao je mađarizaciju Hrvatske. Muž ubrzo odlučuje Zagorkin književni talent unovčiti, te joj nude visoka i unosna namještenja odluči li se pisati u mađarskom duhu. Zbog ljubavi prema domovini odbija tu ponudu, što uz već prisutne stare konflikte s muževljevim i svekrvinim ponašanjem dovodi brak do završetka nakon samo tri godine, dramatičnim bijegom iz muževe kuće (1895.) i prekidom odnosa s roditeljskim domom. Bježi prvo ujaku u Srijemsku Mitrovicu, a zatim u Zagreb. Pomoću oca uređuje rastavu braka, koja završava optužbom tužiteljice (Zagorke) majčinom zaslugom pri svjedočenju protiv kćeri. Time joj je muž bio oslobođen plaćanja alimentacije i dužnosti vraćanja njezine osobne imovine. Kasnije se još jednom udala za kolegu - novinara Slavka Vodvařku (čit. Vodvaršku) i taj je brak trajao desetak godina (od 1900.–1914.), podalje od očiju javnosti.

Pokopana je na Mirogoju u arkadama zaslužnih građana, 4. prosinca 1957. godine.









It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Uto 25 Nov - 13:02

Listopada, godine 1896. izlazi prvi Zagorkin članak, objelodanjen u Obzoru. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz ( Jedan časak ). Nakon toga članka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referent za mađarsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je žena. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje. Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri. Do tog mjesta nije došla lako. Ravnateljsko vijeće se protivilo, jer su govorili da će ugled Obzora pasti ako publika sazna da "tamo radi neka žena". Strossmayer se tad pokazao iskrenim kršćaninom i pravim pionirom borbe za ženska prava. Marija Jurić primljena je na njegov nalog kao politička suradnica i referentica mađarsko-hrvatske politike.

Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - Ženski list od1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.

Neko vrijeme je bila urednica Obzora. Surađivala je i u Vijencu i u sarajevskoj Nadi. Počinje pisati romane koji su predstavljali društveni i nacionalni protest. Prvi roman je Roblje (1899.), koji je zaslugom Strossmayera izlazio u Obzoru.

Međutim, u književnosti se javlja još crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica (Male Novine 1912.-1914.) Kao rezultat autoričina prihvaćanja Strossmayerova prijedloga u razdoblju od 1912.-1953. godine napisala je i objavila dvadesetak romana. Neuklopljiva u književno-stilističku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike. U isto vrijeme čitatelji su s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana koji su izlazili u Malim Novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici. Također na nagovor samog Strossmayera počinje pisati povijesne romane i drame.









It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Uto 25 Nov - 13:04

Literarni rad

Piše komedije, romane, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni, a neki možda nisu ni napisani.

Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.

Povijesni romani

Grička vještica – ciklus od 7 romana
 (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)

Gordana (1934.-1935.)

Kći Lotrščaka (1921.-1922.)

Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)

Kneginja iz Petrinjske ulice, (1910.), prvihrvatski kriminalistički roman

Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke

Drame

Kalista i Doroteja, napisala s 14 godina


Filip Košenski
Evica Gupčeva


Romani

Plameni inkvizitori

Republikanci

Vitez slavonske ravni

Jadranka, posljednje djelo, 1953

Roblje

Mala revolucionarka

Nevina u ludnici

Pod prezimenom Jurić Vodvařka objavila Crveni ocean (1918.), socijalno-utopistički roman, temeljen na događajima Ruske "Listopadske revolucije"

Pseudonimi

M. Jurica Zagorski
Petrica Kerempuh
Jurić Vodvařka
Iglica

Časopisi

Na Zajedničkom poslužiteljupostoje datoteke vezane uz: Marija Jurić Zagorka

Godine 1925. utemeljila je "Ženski list", prvi hrvatski ženski časopis "Hrvatica"








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Uto 25 Nov - 13:05

"I vjerujem i ne vjerujem. A to je gore nego kad sam vjerovala. Sto puta gore! Onda mi je pocrnilo pred očima i odlučila sam izbrisati Tomino ime iz srca. Kada sam započela, zavrištalo je srce od bola. Ono se branilo, strahovito jaukalo. Razdvaja me, prepolovljuje, nikad takvih muka nije izmislio pakao! Neću to preživjeti. Što dublje zakapam Tomu, to više padam za njime. Nisam više svoja. Izmakle su mi uzde kao da me obezumljeni vranac nosi niz strminu. Skotrljat ću se, oluja me nosi kao našu brodicu na moru. Nasukat ću se na hrid ili potonuti. Često mi se nameću misli tako strahovite da me od njih zebe. Priberem se, držim, tjeram ih od sebe-a one se opet došuljaju kao podmukla zloba-zovu u propast."

Marija Juric Zagorka "Plameni Inkvizitori"








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pon 1 Dec - 17:57

“Moja čast, moje poštenje nije ono što vide ljudi, moja je čast i moje poštenje ono što nosi obraz moje unutrašnjosti, a ono bičuje moju dušu mukama za svaku nečistu sjenu i nagrađuje zadovoljstvom ćistoću misli i srca.” 

― Kamen na cesti








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pon 1 Dec - 17:59

“Lako je filozofirati, ali srce se ne da obmanuti. Ono svakim svojim otkucajem traži odgovor na svoje pitanje.


 Grička vještica I - VII








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pon 1 Dec - 18:01

“Smrtna opasnost ne dotiče se njezine duše. Ne vidi i ne čuje grmeću rastuću bujicu i jače se privija uz njega. On je miran, dok oko njega dozivaju, zapomažu. (...) U njegovu dušu ulazi spokojnost, draga, kao da ga miluje. Stoji na pećini i osjeća kao da je svijetu oteo, ugrabio njezino tijelo. Drži ga u naručju... i ne da ga više nikome. Časovi teku nijemo kao da su čitav život. Sve što je bilo prije toga, nestaje u njegovu sjećanju. Ima samo jednu životnu spoznaju: da na grudima drži nju... Ničim ne mjeri vrijeme, sam je sa svojim srcem i s njom. Osjeća se na pragu prelaza u drugi svijet. (...) Pogleda dolje. Voda opada, a on još uvijek drži svoje blago... Zar ga opet mora ljudima vratiti?” 

 Plameni inkvizitori I & II








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35406

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pet 23 Jan - 11:59

“Kašalj i ljubav ne mogu se sakriti. A tko hoće da to sakriva, postaje jako smiješan.” Kontesa Nera








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35406

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pet 23 Jan - 12:00

“Nije li čudno što se ljudi tako rado bore za svoju vjeru, a tako nerado žive po njenim zakonima.”
Grička vještica I,II








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35406

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pet 23 Jan - 12:01

“Djevojka se svlada, stisne usne i zapovijedi svome siromašnom srcu da ne kuca tako jako, da se umiri i šuti kao što mora i ona šutjeti, kao što mora pritajiti osjećaje i bol.” - Tajna krvavog mosta








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Pon 25 Maj - 16:24

- Tko ste vi? - upita ona, gledajući u noć...
- Tomo Loborski - kojega pošteni otimiči zovu "Tomo Crni".
- Ako pod ovom viteškom odorom bije srce viteza Tome, onda me pustite na Okić grad!
- Dobro. Primam, ali uz dobrovoljnu otkupninu. - reče on drsko.
- Zaklinjem vas čašću vašega mača - pustite me! 
-Moj bi mi mač uskratio službu za sva vremena i prezreo do groba da vas pustim ovako, bez otkupnine...
(...)
-Dakle, lijepa kneginjice, odlučite se brzo. Vaše je lijepo tijelo posuda žeravice i pitam vas: hoćete li dobrovoljno položiti otkupninu? Ako niste voljni, pozvat ću momke da vas svežu.


Neko je vrijeme šutjela, a onda će, spočitavajući mu:
- Da ste pravi vitez, ne biste prijetili silom.
- Ne rekoh li, da bi mi bilo draže, mnogo draže, kad biste pristali dobrovoljno. Mača mi moga,ne bih vam te radosti nikada zaboravio.
- Zašto govorite sa mnom kao s djevojčurom? Vaše me ponašanje odvraća od vas, ali da se drukčije vladate...''




Tomo Crni i Dorja Okićka - Plameni inkvizitori








It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35406

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Uto 9 Jun - 9:39

Misli vas moje iskreno vole, i moje usne čeznu za vašim. Vaše ime
ispunja moje srce plamenom! Mislila sam da trebam izbrisati Tomino ime
iz srca. Kada sam započela, zavrištalo je srce od bola. Ono se branilo,
strahovito jaukalo. Razdvaja me, prepolovljuje, nikad takvih muka nije
izmislio pakao! Neću to preživjeti. Što dublje zakapam Tomu, to više
padam za njime. Nisam više svoja. Izmakle su mi uzde kao da me
obezumljeni vranac nosi niz strminu. Skotrljat ću se, oluja me nosi kao
našu brodicu na moru. Nasukat ću se na hrid ili potonuti. Često mi se
nameću misli tako strahovite da me od njih zebe. Priberem se, držim,
tjeram ih od sebe, a one se opet došuljaju kao podmukla zloba i zovu me k
sebi.

Marija Jurić Zagorka – “Gricka vjestica”








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35406

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Sub 25 Jul - 19:18

Mudrost i ljubav nisu sestre, ali volja ih može učiniti drugaricama.


Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas.



Mudro je ako ne izazivamo pravednost.



Pomaže nam da prkosimo svima, da se odrvamo svima i kad već misle da smo uništeni, klonuli, ugasnuli, nestali, sijevne pod pepelom nova iskrica, zažari se i razgara novim plamenom života. I pucaju lanci, novi se život budi, nova jakost, nova ljubav, novi zanos i opet pobjeđujemo, živimo dalje. Ona je duh darovan mojem rodu. Ime joj je snaga ... Snaga, vječna snaga, praiskonska mati naše izdržljivosti.



Izdajstvo prijatelja kraj je svake sreće na svijetu.



Dobro je jače od zla, ali je ruka koja upravlja zlim jaka jer je ruka sile.



Silu treba udariti posred srca, nju treba gurnuti od sebe tako daleko da nas više nikad ne može dostići. Jer uzalud lomiš mač koji te ranjava. Ruku valja pogoditi koja barata mačem. Ako ostaje čitava ruka kojoj izbijaš mač, tad dohvaća drugi, odabire drugog izdajicu koji te bije.



Svaka je duša za sebe tajna kao i one zvijezde gore koje gledamo.



Moja čvrsta vjera drži pravdu za skutove.


Osjećaji u srcu ne daju se upravljati kao uzde.




Hrvate možete sapeti svim okovima što ih posjeduje svijet, ipak ih ne možete upokoriti jer okovi sapinju njihova tijela, a nikad dušu.




Onaj koji strahuje osjeća se poniženim i zato vas dvostruko mrzi, ali šuti.




Usne mogu reći sve što nikad nije osjetila duša ni pomislila misao.




Nije junaštvo samo u pobjedi mačem nego još više u pobjedi svoje volje. Tko je pobijeđen u boju poništen je ili osramoćen, a tko se pokori tuđoj volji, biva naprosto rob.









Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Sre 21 Okt - 18:05









It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
malena72

  

avatar

Ženski
Poruka : 21416

Učlanjen : 29.05.2013


PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   Sre 21 Okt - 18:06









It's not the size of the dog in the fight , but the size of the fight in the dog....

Mark Twain
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Marija Jurić Zagorka   

Nazad na vrh Ići dole
 
Marija Jurić Zagorka
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Marija Jurić Zagorka
» Erih Marija Remark
» Rajner Marija Rilke
» Erih Marija Remark
» Rajner Marija Rilke, (1875-1926)
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Književnost-