Broj ljevorukih u svijetu naglo raste
Nekada stigmatizirani kao nespretni ili čak nečisti, ljevoruki ljudi danas imaju svoj dan – 13. kolovoza. U posljednjih stotinjak godina, broj im se učetverostručio tako da u suvremenom svijetu oko 10 posto ljudi piše lijevom rukom
Zapravo orijentacija na jednu od ruku postoji u svim intenzitetima od dominantnog oslanjanja na desnu, preko podjednakog korištenja obje što se naziva ambidekstroznost, do pretežnog korištenja lijeve ruke.
Zanimljivo je da je pretežno oslanjanje na različite udove zabilježeno i među životinjama. Primjerice oko 60 posto papiga hrani se desnom nogom, a 40 posto lijevom. Slično je otkriveno i kod miševa i kokoši. Stručnjaci su utvrdili da ljevoruki muškarci čine oko osam posto, a žene oko šest posto anglosaksonske populacije, ljevorukih Japanaca ima nešto više od četiri posto, a Japanki malo više od dva posto, dok je ljevorukih Kineza samo 1,5 posto.
Očigledno je da preferiranje neke ruke nije samo stvar gena i mozga, već i tradicije, vjerovanja i odgoja. U nekim kulturama lijeva ruka se smatra 'nečistom' i koristi se za obavljanje prljavih stvari kao što je primjerice higijena nakon nužde, dok se s druge strane jede isključivo desnom, 'čistom' rukom.
Preferencija prema određenoj ruci određuje se još u prenatalom razdoblju, a njezin ključni temelj je genetski - u studiji blizanaca pokazalo se da je nasljednost oko 24 posto. Sklonost jednoj ruci očituje se već u ranom djetinjstvu, kod većine djece prije pete godine života.
Brojni slavni ljudi bili su ljevoruki od Leonarda i Michelangela, preko Beethovena i Bacha do Einsteina i Maxwella. I Obama, Clinton, de Niro, McCartney, Gates i Jolie također su ljevaci.
Ne postoje lijevomoždani i desnomoždani
Prema jednoj popularnoj teoriji odabir ruke povezan je s podjelom poslova na hemisfere mozga. Budući da su za govor kao i za ručni rad potrebne fine motoričke vještine efikasnije je da obje funkcije obavlja ista strana mozga. Kod većine ljudi lijeva polutka mozga kontrolira govor pa su stoga uglavnom dešnjaci. Prema istoj teoriji kod ljevaka je podjela posla u mozgu obrnuta. No istraživanja su pokazala da je kod ljevaka zapravo podijeljenost između dvije strane mozga manje izražena. U popularnoj psihologiji obično se predstavljaju generalizacije prema kojima je lijeva strana mozga logična, a desna kreativna, međutim znanstvena istraživanja lateralizacije ne potvrđuju da postoji neka uža specijalizacija ijedne od hemisfera. Zapravo obje strane doprinose objema vrstama procesa. Činjenica je da je kod 95 posto dešnjaka lijeva polutka dominantna u obradi jezika. No studije su pokazale da je kod samo 18,8 posto ljevaka desna strana dominantna u funkciji jezika.
Osim toga pokazalo se da lateralizacija, čak i kada postoji, egzistira tek kao tendencija, a ne kao pravilo. Kod različitih ljudi različite funkcije mogu se u mozgu implementirati na različite načine tako da, primjerice, neke jezične funkcije poput sintakse ili semantike ne mora obrađivati ista strana mozga. Drugim riječima pogrešno je ljude definirati kao lijevomoždane ili desnomoždane, logičare i kreativce itd. – to su urbane legende za koje ne postoje jasni dokazi.
Stručnjaci danas upozoravaju da djeci treba ostaviti potpunu slobodu da se opredijele za pisanje rukom kojom žele. U protivnom može im se nanijeti značajna šteta u razvoju i zdravlju. Neka djeca pod pritiskom da koriste desnu ruku mogu, među ostalim, početi mucati. U igri i životu, bez skretanja pozornosti djeteta, moguće je istražiti kojom se rukom više koriste – kojom crtaju, dobacuju loptu, drže četkicu za zube ili češalj, slažu kocke ili puzzle, koju prvu guraju u rukav kada se odijevaju i sl. Ako u devet od deset takvih i sličnih situacija koriste lijevu ruku, vjerojatno su ljevaci.
Prema nekim istraživanjima ljevaci imaju kvocijent inteligencije za jedan bod viši od dešnjaka. U općoj populaciji ne zarađuju više od dešnjaka, međutim u akademski obrazovanoj njihovi su prihodi za 10-ak posto veći.
Utvrđeno je da na ljevorukost mogu utjecati neki drugi čimbenici osim genetike - primjerice položaj fetusa u maternici, izlaganje umjetnim hormonima estrogena, ili, u vrlo maloj mjeri izlaganje ultrazvuku.
(tportal.hr)
Sre 13 Avg - 13:44
