Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Zašto neki ljudi crtaju bolje od drugih?

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131063

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Zašto neki ljudi crtaju bolje od drugih?   Sub 28 Jun - 14:57

Zašto neki ljudi crtaju bolje od drugih?

Od samih početaka čovjekovog bavljenja umjetnošću, jedna stvar je jasna – postoje ljudi koji bez problema mogu skicirati neki predmet i postoje oni koji se satima muče s postizanjem ispravnih kutova i proporcija do točke u kojoj je njihova slika izmrcvarena i uništena stalnim brisanjem.

[You must be registered and logged in to see this image.]

“Study of Arms and Hands” – Leonardo da Vinci, 1474.

Što razlikuje crtača od ne-crtača?

Nedavna istraživanja otkrivaju odgovor na ovo davno pitanje. Čini se da sposobnost realističnog crtanja ovisi o nekoliko čimbenika: o načinu na koji osoba doživljava stvarnost, o njenoj sposobnosti pamćenja vizualnih informacija od jednog do drugog trenutka i izboru elemenata objekta za crtanje.
Ako ste zapeli na prikazu figure, prema istraživačima sa Sveučilišta College u Londonu, dobra vijest je da se svi ti mentalni procesi mogu poboljšati praksom. Kao prvo, ljudi koji ne znaju crtati, ne vide svijet onakvim kakav doista jest. Kad gledamo neki objekt, naš vizualni sustav automatski krivo procjenjuje atribute poput veličine, oblika i boje pa neke od krivih interpretacija postaju greške u crtanju. Paradoksalno, u nekim drugim situacijama, kriva interpretacija pomoći će nam da nam svijet izgleda smisleno. Primjerice, objekt izgleda veći kad je blizu nego kad je daleko. Čak i tada, vizualni sustav koristi se „konstantom veličine” kako bi percipirao jednu približnu veličinu, neovisno o tom koliko je objekt udaljen. Vizualni sustav „zna” da je udaljeni predmet veći nego što izgleda i šalje mozgu lažne informacije o tom što očne jabučice zapravo vide.

„Ljudi koji imaju najviše poteškoća s procjenom veličine, oblika, boje i svjetlosti mogu biti oni koji najlošije crtaju”, ukazuje istraživač Justin Ostrofsky i njegovi kolege sa koledža Brooklyn i sveučilišta New York. Oni koji crtaju bolje imaju razvijeniju sposobnost zaobilaženja ovih vizualno krivih opažanja i percipiraju ono što njihove očne jabučice doista vide.

„Međutim, pogrešno percipiranje slike samo je dio priče”, tvrdi psihologinja Rebecca Chamberlain s londonskog College sveučilišta. Ona je s kolegama provela pokuse koji istražuju ulogu pamćenja u procesu crtanja. Oni vjeruju da je vještina crtanja djelomično rezultat sposobnosti pamćenja jednostavnih odnosa među objektima, poput kuta između dvije linije, od momenta percipiranja kuta do trenutka crtanja. Osim toga, izgleda da su „u proces crtanja uključeni holistički proporcionalni odnosi, ali i fokusiranje na detalje izdvojene iz cjeline. Možda je sposobnost prebacivanja iz jednog načina gledanja u drugo, dobra podloga za uspješan crtež”, izjavila je Chamberlain.
Nadalje, Ostrofsky i kolege došli su do značajnih dokaza da vrsni umjetnici bolje odabiru potrebne elemente koje će unijeti u prikaz objekta. Jednom kad umjetnik odabere koji su mu elementi važni, bolje će fokusirati svoju pažnju na njih i ignorirati ono što ga nepotrebno ometa.
No, vrag je u detaljima pa istraživači i dalje rade na interakciji svih čimbenika koji utječu na točnost crtanja. Međutim, oni se mogu i naučiti. „Nema sumnje da je vježbanje važna komponenta sposobnosti crtanja”, kaže Chamberlain. „Dok su neki predisponirani za bolju perceptivnu točnost i vizualno pamćenje, drugi mogu koristiti trikove kako bi to oponašali.”

U istraživanju predstavljenom prije par godina na sveučilištu Columbia, Chamberlain je otkrila da se vježbanjem značajno poboljšava sposobnost crtanja tijekom vremena, što je bilo vidljivo kod ljudi koji su sudjelovali u istraživanju.
Na temelju tih istraživanja psiholozi preporučuju sljedeće tehnike za bolje crtanje: fokusiranje na razmjer crteža kako bi on odgovarao veličini papira; nastojanje da se objekt smjesti u svoju okolinu na odgovarajuće mjesto u prostoru; usredotočenost na udaljenost između elemenata objekta i njihove relativne veličine; usredotočenost na veličinu i oblik „negativnog prostora” tj. praznog prostora između dijelova objekta. Na kraju, oni preporučuju da se razmišlja o linijama kakve one zaista jesu – granice između svijetlih i tamnih područja.

Chris McManus, član istraživačkog tima ističe: „Malo je ljudskih vještina koje se ne mogu poboljšati praksom.”


(Znanost)








[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 26466

Godina : 30

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nizvodno od juce


PočaljiNaslov: Re: Zašto neki ljudi crtaju bolje od drugih?   Sre 19 Okt - 18:37

Od kada je čovek počeo da se bavi umetnošću, jedna stvar je apsolutno jasna - postoje ljudi koji bez problema mogu skicirati neki predmet i postoje oni koji se satima muče da nacrtaju prave uglove i proporcije do te mere da je njihova slika uništena stalnim brisanjem.

Šta razlikuje crtača od ne-crtača?

Nedavna istraživanja otkrivaju odgovor na ovo davno pitanje. Čini se da sposobnost realističnog crtanja zavisi od nekoliko stvari: od načina na koji osoba doživljava stvarnost, od njene sposobnosti pamćenja vizuelnih informacija od jednog do drugog trenutka i izbora elemenata objekta za crtanje.

Ako ste zapeli kod crtanja figure, prema istraživačima sa Univerziteta u Londonu, dobra viest je da se svi ti mentalni procesi mogu poboljšati praksom. Kao prvo, ljudi koji ne znaju da crtaju, ne vide svet onakav kakav zaista jeste. Kad gledamo neki objekat, naš vizuelni sistem automatski pogrešno procjenjuje atribute poput veličine, oblika i boje pa neke od pogrešnih interpretacija postaju greške u crtanju. Paradoksalno, u nekim drugim situacijama, pogrešna interpretacija pomoći će nam da nam svet izgleda smisleno. Na primer, objekat izgleda veći kada je blizu nego kada je daleko. Čak i tada, vizuelni sistem koristi „konstantu veličine” kako bi percipirao jednu približnu veličinu, nezavisno od toga koliko je objekat udaljen. Vizuelni sistem „zna” da je udaljeni predmet veći nego što izgleda i šalje mozgu lažne informacije o tome što očne jabučice zapravo vide.

„Ljudi koji imaju najviše poteškoća u proceni veličine, oblika, boje i svetlosti mogu biti oni koji najlošije crtaju”, kažu istraživač Džastin Ostrofski i njegove kolege sa koledža Bruklin i Univerziteta u Njujorku. Oni koji crtaju bolje imaju razvijeniju sposobnost zaobilaženja ovih vizuelno pogršenih opažanja i percipiraju ono što njihove očne jabučice zaista vide.

„Međutim, pogrešno percipiranje slike samo je deo priče”, tvrdi psihološkinja Rebeka Čemberlejn sa Univerziteta u Londonu. Ona je sa kolegama sprovela ekspetimente koji istražuju ulogu pamćenja u procesu crtanja. Oni veruju da je veština crtanja delimično rezultat sposobnosti pamćenja jednostavnih odnosa između objekata, poput ugla između dve linije, od trenutka percipiranja ugla do trenutka crtanja. Osim toga, izgleda da su „u proces crtanja uključeni holistički proporcionalni odnosi, ali i fokusiranje na detalje izdvojene iz celine. Možda je sposobnost prebacivanja iz jednog načina gledanja u drugi, dobra podloga za uspešan crtež”, izjavila je Čemberlejn.

Ostrofski i kolege došli su do značajnih dokaza da vrsni umetnici bolje biraju potrebne elemente koje će uneti u prikaz objekta. Jednom kad umetnik odabere koji su mu elementi važni, bolje će fokusirati svoju pažnju na njih i ignorisati ono što ga nepotrebno ometa.

Ipak, problem je u detaljima pa istraživači i dalje rade na interakciji svih činilaca koji utiču na tačnost crtanja. Međutim, oni se mogu i naučiti. „Nema sumnje da je vežbanje važna komponenta sposobnosti crtanja”, kaže Čemberlejn. „Dok neki imaju predispozicije za bolju perceptivnu tačnost i vizuelno pamćenje, drugi mogu koristiti trikove kako bi to oponašali.”

U istraživanju predstavljenom pre par godina na Univerzitetu Kolumbija, Čemberlejn je otkrila da se vežbanjem značajno poboljšava sposobnost crtanja tokom vremena, što je bilo vidljivo kod ljudi koji su učestvovali u istraživanju.

Na temelju tih istraživanja psiholozi preporučuju sledeće tehnike za bolje crtanje: fokusiranje na razmeri crteža kako bi on odgovarao veličini papira; nastojanje da se objekat smesti u svoju okolinu na odgovarajuće mesto u prostoru; usresređenost na udaljenost između elemenata objekta i njihove relativne veličine; usresređenost na veličinu i oblik „negativnog prostora” tj. praznog prostora između delova objekta. Na kraju, oni preporučuju da se razmišlja o linijama kakve one zaista jesu – granice između svetlih i tamnih područja.

Kris Mekmanus, član istraživačkog tima ističe: "Malo je ljudskih veština koje se ne mogu poboljšati praksom."








Ono na šta se fokusiramo raste, a ono što ignorišemo nestaje.
Nazad na vrh Ići dole
 
Zašto neki ljudi crtaju bolje od drugih?
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Neki ljudi zaborave snove, zbog zivota'
» Prijateljstva iz interesa
» Bernard Shaw
» http://cistopostojanje.com/modeli/novac-i-pocasti/
» Nijedna osoba ne zasluzuje nasa suze...
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Slikarstvo-