Ljudske greške koje su postale poznate širom sveta

Mnoge stvari koje su deo ljudske svakidašnjice zapravo su rezultat ljudske pogreške. Američka istraživačica i novinarka Šarlota Foltc Džons pet godina je istraživala kako su ljudi došli do predmeta bez kojih bi današnji život bio nemoguć i nezamisliv. Svoja otkrića objavila je u knjizi 'Mistakes that Worked: 40 Familiar Invitions and How They Come to Be', u kojoj objašnjava kako su nečije pogreške postale važnim delovima života svih ljudi.



■ Najpoznatije svetsko piće - Coca Cola nastalo je slučajnom greškom farmaceuta Džona Pembertona davne 1886. Pemberton je tražio lek za smanjenje stresa i malaksalosti, a otkrio gazirani napitak, koji je ubrzo, pošto su ga probali i pohvalili svi farmaceutovi prijatelji postao najslavnije svetsko piće.

■ Godine 1884. pronalazač Čarls Gudjir slučajno je otkrio da vulkanizacijom guma postaje izdržljiva i otporna na vremenske uslove, a njegov pronalazak ubrzao je razvitak automobilske industrije. Sastav automobilskih guma do danas je ostao gotovo nepromenjen.

■ Čak su i danas nezamenjivi antibiotici rezultat istraživačke pogreške. Aleksandar Fleming slučajno je pokraj otvorenog prozora ostavio proučavane uzorke gljivica i bakterija, a ujutro je otkrio da penicilin iz gljivica uništava bakterije. Sve ostalo je istorija.

Kolica koja su obavezna u svakom samoposluživanju potiču iz 1936.godine , kada je vlasniku prodavnice u Oklahoma Sitiju Silvanu Goldmenu dosadilo kaskati s hrpom stvari iza svojih mušterija. Svojim kupcima ponudio je kolica, a njegov pronalazak postao je svetski standard.

■ Proizvod bez kojeg današnje domaćice ne mogu zamisliti svoju kuhinju - mikrotalasna rerna, zapravo je rezultat vojnog istraživnja. Peri Spencer je krajem Drugog svetskog rata tražio nova oružja za totalno uništenje i tada je, slučajno, šećući ispred radara s mikrotalasima, otkrio da mu se čokolada u džepu otopila. Svoj izum ubrzo je iz vojnog pogona preselio u svetske kuhinje i postao bogataš.