Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Hitskin_logo Hitskin.com

Ovo je previzualizacija teme sa Hitskin.com
Instalirati temuVratiti se na listu teme



Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemPrijem  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  Himna Haoss ForumaHimna Haoss Foruma  FacebookFacebook  


Delite | 
 

 Zanimljivosti iz sveta arheologije

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3  Sledeći
AutorPoruka
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyČet Feb 12, 2015 7:51 pm

Drevna flauta

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Faluta

Pronađena u Ach Dolini u južnoj Njemačkoj, ovo je gotovo netaknuta flauta sa pet rupa koja je iznenađujuće precizno isklesana kamenom u kost ptice. Flauta je stara najmanje 35.000 godina, a u njezinoj blizini su pronađeni ostaci još nekoliko sličnih muzičkih instrumenata, što nam govori da su čak i ljudi u kamenom dobu uživali u muzici.

Jedan takav sličan objekat pronađen je i u Sloveniji, a poznat je kao “Divje Babe”. Njegova starost se procjenjuje na 43.000 godina. Dok jedni (respektabilni) izvori tvrde da je flauta iz Njemačke najstariji instrument na svijetu, drugi tvrde da je to ipak flauta iz Slovenije. Više detalja o najstarijem instrumentu na svijetu kad se arheolozi dogovore happy. (Slika iznad: Flauta iz Njemačke lijevo, flauta iz Slovenije desno)












Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Feb 18, 2015 11:14 pm

Našli neprocenjivo blago
IZVOR: B92

Ronioci rekreativci iz ronilačkog jednog kluba u Izraelu našli su blago neprocenjive vrednosti, najveće ikada pronađeno na teritoriji te zemlje, a kao nagradu dobili su pohvalu vlasti.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 78220280054e46fe1d552a609698388_640x452
Foto: Thinkstock

Grupa ronilaca iz kluba u Cezareji pronašla je 2.000 zlatnih novčića starih više od 1.000 godina, a stručnjaci kažu da se vrednost blaga teškog devet kilograma ne može proceniti.

"U pitanje je najveća količina zlata pronađena na obali Izraela. Ronioci su prvo mislili da su u pitanju novčići iz neke dečje igre, ali kada su shvatili da je u pitanju prava stvar, odmah su nekoliko komada izneli na površinu i kontaktirali direktora ronilačkog kluba", navodi se u saopštenju Izraelskog tela za antikvitete.

Kako se dodaje, eksperti za arheološka istraživanja su brzo stigli na lice mesta i pronašli oko 2.000 novčića različite veličine.

Sada će oblast najverovatnije biti ograđena, a arheolozi će pokušati da otkriju poreklo blaga.

"Verovatno je u blizini olupina nekog broda", navodi se u saopštenju.

Portparolka Joli Švarc je za AFP rekla da je blago toliko vredno, da se vrednost prosto ne može proceniti, a navela je i da zlato pripada državi, kao i da zakonom nije propisana nagrada nalazačima arheoloških blaga.

"Ronioci Cvika Fojer, Kobi Tvina, Avivit Fišler, Joav Lavi i Joel Miler su građani za uzor. Oni su otkrili zlato i imaju zlatno srce, koje je puno ljubavi za svoju zemlju i svoju istoriju", rekao je Kobi Šarvit, direktor odeljenja za pomorsku arheologiju Izraelskog tela za antikvitete.

Izraelski zakon predviđa kaznu od do pet godina zatvora za one koji neovlašćeno prisvoje ili prodaju antikvitete.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyČet Mar 26, 2015 11:57 pm

MIT, RASKOŠ I DESTRUKCIJA

Dramatična sudbina drevnog asirskog blaga od nastanka do danas

V. Filipović / BBC

Dva antička grada nekadašnjeg Asirskog carstva, koja su nedavno oskrnavili pripadnici Islamske države, kriju tajne stare više od 2.500 godina. Priču o dvojici potpuno različitih ljudi, jednom uglađenom Englezu i jednom prostodušnom Iračaninu koji su otkrili ove gradove pre 170 godina, zna mali broj ljudi.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 590255_asir-ep-o-gilgamesu_ff
Foto: British museum

Ostaci Epa o Gilgamešu
Pre nešto manje od 150 godina, čovek po imenu Džordž Smit danima je
proučavao misterioznu glinenu ploču u mračnom kutku Britanskog muzeja.

Bio je to samo deo čitave kolekcije od više hiljada sličnih ploča pronađenih u iskopinama u severnom Iraku. I dok su se na većini ploča nalazili podaci o trgovini, pokvarenim kočijama, pošiljkama vina i sličnim računovodskim spisima, na jednoj, baš toj koju je držao u rukama, nalazila se čudna priča.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 590403_asir-01_ff
Asirski krilati bik
Bila je godina 1872., a Smit je sa ushićenjem čitao tekst sa ispucale glinene ploče. Bila je to priča o svetu izgubljenom u velikoj poplavi, o čoveku koji gradi brod, i o jednom golubu koji je poslat u sudbonosnu potragu za kopnom.

Mladiću su se ruke tresle od uzbuđenja kada je shvatio da čita verziju priče o Nojevoj barci. Međutim, to što je držao u rukama nije bio spis iz knjige Postanja. Bilo je to deo čuvenog Epa o Gilgamešu, nastalog skoro 1.000 godina pre Biblije.

Mesec dana kasnije, održana je izložba u Britanskom muzeju, kojoj je prisustvovao i tadašnji premijer Vilijam Gledston. To je bio prvi put da je čovečanstvo čulo za Ep o Gilgamešu nakon više od 2.000 godina.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 590256_asir-ostin-henri-lajard_ff
Ostin Henri Lajard

Priča počinje nekoliko decenija ranije, u drevnom iračkom gradu Kojunjiku, koji je pre skoro 3 milenijuma bio deo Nineveha, prestonice drevnog Asirskog carstva, koje se prostiralo od obale Persijskog zaliva do Egipta.

U periodu između 900. i 600. godine p.n.e. Asirci su važili za najnapredniju civilizaciju na planeti. Bili su svojevrsna tehnološka supersila, poznata po neizmernom bogatstvu i surovoj vojsci.

Ipak, kao i svakom carstvu, i Asirskom je došao kraj nakon pobune u 612. godini, kada je Nineveh sravnjen sa zemljom nakon pobune Vavilonaca. Najbogatija civilizacija ostavljena je u ruševinama, a prašina je prekrila impozantnu biblioteku ubijenog kralja Asurbanipala, a njegov primerak pomenutog Epa o Gilgamešu vremenom je pao u zaborav.

Moralo je da prođe skoro 2.500 godina, sve dok ga 1853. godine iz drevnih ruševina nije izvukao mladi Iračanin po imenu Hormuzd Rasam.

Rasam nije bio običan momak iz Iraka, niti se tu našao slučajno. Bio je unajmljen od strane Britanskog kraljevskog muzeja, kao vođa do tada najveće arheološke ekspedicije koju je svet video. Bio je, do tada, prvi arheolog koji je rođen i odrastao na Srednjem istoku.

Rasamov život se preokrenuo devet godina ranije, kada je kao devetnaestogodišnjak upoznao Britanca Ostina Lajarda. Lajard je bio britanski avanturista koji je, sa dva revolvera i dosta novca u rancu putovao istočnim svetom.

Nakon nekoliko godina natezanja sa čelnicima Otomanskog carstva, Lajard je 1845. konačno dobio dozvolu za arheološki rad. Za pomoćnika je upravo odabrao mladog Rasama, koji je bio ključan čovek u njegovom otkriću drevnog grada Nimruda, kapije Asirskog carstva. Do Lajarda i Rasama, svo znanje sveta o tom delu istorije nalazilo se u nekoliko rečenica u Bibliji.

Iako je Lajard bio uglađeni Englez sa mnogo novca, Rasam je bio taj koji je izlazio na kraj sa lokalnim stanovništvom, sporazumevao se na arapskom, turskom i drevnom jeziku Asiraca. On je bio taj koji je ubedio plemenske šeike da ih ne napadaju prilikom istraživanja, koji je podmitio lokalnog guvernera džakom kafe, i zaposlio 300 lokalnih radnika da im pomognu.

Kada je Lajard batalio posao arheologa i počeo da se bavi diplomatijom, Britanski kraljevski muzej je zaposlio pogađate koga. Istog onog malog Iračanina koji je do tada postao najbolji poznavalac asirske kulture na svetu - Hormuzd Rasam.

Radeći na svoju ruku, uz usmeni blagoslov muzeja, hiljade kilometara daleko od britanske ingerencije, Rasam je nastavio istraživanje, i pronašao tajne odaje asirskog kralja Asurbanipala, a u njima raskošnu biblioteku. U njoj - na hiljade trošnih glinenih ploča na jednoj od njih - pažljivo prepisan Ep o Gilgamešu. Delo neprocenjive vrednosti, koje će u arhivi muzeja u Londonu otkriti mladi Džordž Smit, mladić sa početka teksta.

Rasam je dobio britansko državljanstvo za kojim je toliko žudeo, i posle nekoliko meseci provedenih u Londonu vratio se na mesto na kojem je otkrio centar drevne civilizacije, svoj rodni Irak.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 590405_asir-03_ff

Ova priča ima i svoju tamnu stranu, koja je, srećom, nakon mnogo godina izašla na videlo.

Sve zasluge za Rasamova otkrića prigrabio je tadašnji britanski konzul u Otomanskom carstvu - Henri Rolison, opisavši Rasama kao "nepismenog iračkog kopača, koji je samo odradio fizički posao".

Britanija, za kojom je toliko žudeo, odbacila je Rasama na jedan snobovski i nepravedan način. Iako se vremenom saznalo za Rolinsonovu laž, Iračanin nikada nije u potpunosti rehabilitovan u Velikoj Britaniji.

Ostaci jednog velikog carstva možda uskoro neće postojati, ukoliko Islamska država nastavi sa varvarskim skrnavljenjem neprocenjivog istorijskog blaga. Međutim, priča o jednom Englezu avanturisti i prostodušnom Iračaninu koji su svet zadužili na nenadoknadiv način, neće biti zaboravljena.


blic.rs










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyPet Mar 27, 2015 1:12 pm

Arheolozi istražuju moguće skrovište nacista
BUENOS AIRES -

Arheolozi pokušavaju da utvrde da li su ruševine zgrada u jednom prirodnom rezervatu na severu Argentine bile skrovište nemačkih nacista, pošto su u ruševinama pronašli nemački metalni novac iskovan za vreme Drugog svetskog rata, javlja BBC.

Arheolozi tvrde da odbegli nacisti verovatno nikada nisu koristili te zgrade zato što su shvatili da mogu slobodno da žive u argentinskim gradovima.

Među nacistima koji su pobegli u Argentinu bili su Adolf Ajhman i Erih Pribke.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Arheologija_660x330

Istraživači sa univerziteta Buenos Ajresa odlučili su da istraže zgrade zbog lokalne legende po kojoj su one bile skrovište Martina Bormana, desne ruke Adolfa Hitlera.

Misteriozne ruševine se nalaze u parku Teju Kuare, u blizini grada San Ignasio, u severnoj provinciji Misiones.

Istraživač Danijel Schavelson je za argentinski list "Klarin" izjavio da se arhitektura tri zgrade znatno razlikuje od arhitekture svih drugih građevina u toj oblasti i da njihova svrha usred dalekog prirodnog rezervata predstavlja misteriju.

On kaže da je pronađeno nekoliko objekata koji su povezivali zgrade sa Nemačkom iz 40-ih godina, kao što je kovani novac iskovan u to vreme i parče porcelana Majsen, proizvedenog u Nemačkoj.

Međutim, nijedan od objekata koji su do sada pronađeni nemaju nikakvu direktnu vezu sa bilo kojim nacističkim oficirom.

Schavelson je za "Klarin" kazao da njegov tim smatra da su prethodne teorije, poput one da su zgradu izgradili jezuitski sveštenici, "suviše pojednostavljene".

On je rekao da nije tačna ni lokalna legenda da je tamo živeo Hitlerov privatni sekretar Martin Borman.

Schavelson je dodao da su rezultati DNK analiza, urađenih 1998. na skeletu pronađenom u Berlinu, dokazali da je Borman izvršio samoubistvo 1945. godine i da nije pobegao u Južnu Ameriku kao što se dugo pričalo.



rtv










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyNed Apr 19, 2015 7:47 pm

Na dnu okeana pronađeno blago vredno 50 miliona dolara


Kompanija "Dip ošen serč" (Deep Ocean Search) izvukla je danas u visini namibijske obale, sa dubine od 5.150 metara (2.000 metara dublje od mesta potonuća Titanika), tovar britanskog broda "Siti of Kairo".

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 CWBixZZ

Taj brod, potopljen tokom Drugog svetskog rata, prenosio je liveno gvožđe, vunu, ali ono što je važnije - i sanduke sa srebrnim novcem ukupne vrednosti 50 miliona dolara.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 SywheJW

Reč je o tehničkom podvigu bez presedana. Kompanija "Dip ošen serč", koja okuplja francuske i britanske stručnjake za otvoreno more, dala je sve od sebe da pronađe potopljeno blago. Čak je izradila jedinstveni sonar koji može da istražuje okeane na dubini od 6.000 metara.


Oduševljen ishodom operacije, tim stručnjaka je kreirao posebnu stranicu na Fejsbuku na kojoj je opisao tok istraživanja.

Prema britanskom zakonu, "lovci na blago mogu da zadrže pronađene dragocenosti ukoliko se radi o brodu britanske mornarice".


blic










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyPet Maj 08, 2015 1:11 pm

Pronađeno blago najpoznatijeg ozloglašenog pirata kapetana Kida

Izvor: klix.ba

Arheolozi sa Madagaskara pronašli su blago ozloglašenog škotskog pirata Vilijama Kida.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 XbhBwaJ

Vojnici čuvaju srebrnu polugu tešku 50 kilograma na ostrvu Sv. Marija nakon što su je ronioci izneli na površinu. Ovo blago uručeno je predsedniku Madagaskara i diplomatama SAD-a i Velike Britanije tokom održavanja ceremonije na ostrvu.

Kapetan Kid pogubljen je 1701. godine zbog piratstva nakon što se vratio s puta sa Indijskog okeana.

Stručnjaci veruju da ova srebrna poluga potiče iz 17. veka, i da se nalazila upravo na njegovom brodu.

Kapetan Kid bio je optužen i za ubistvo jednog od članova posade tokom tuče 1697. godine. Kada je trebalo da ga obese, uže oko njegovog vrata je puklo, tako da su ga pogubili iz drugog pokušaja. Njegovo telo bilo je umočeno u katran i obešeno na lance duž reke Temze kao upozorenje svima onima koji su želeli da postanu pirati.

Legenda kaže da je kapetan Kid veliki deo svog plena sakrio širom sveta, što je bilo inspiracija Robertu Luisu Stivensonu da napiše knjigu "Treasure Island".



B92










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

Enigma

Ženski
Poruka : 55658

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyUto Maj 12, 2015 11:00 am

Izložen 2.000 godina star primerak Deset božjih zapovesti

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 10-zapovesti,-foto-2

Najstariji na svetu kompletan primerak „Deset božjih zapovesti“ izložen je u izraelskom Narodnom muzeju, na izložbi posvećenoj predmetima koji su obeležili čovečanstvo.

Dve hiljade godina stari svici sa Mrtvog mora pripadaju kolekciji najstarijih svetskih biblijskih rukopisa otkrivenih nedaleko od tog mora.

Veoma stari i krhki rukopisi prvi put su izloženi u Izraelu, a u inostranstvu su bili prikazani samo na nekoliko kratkih izložbi.

Publika u Izraelu moći će da ih vidi zajedno sa najstarijim poznatim ostacima logorske vatre i porodične sahrane, najstarijim srpom i nekim od najstarijih sačuvanih novčića.

Direktor muzeja Džejms Snajder kaže da su mnogi od izloženih objekata pronađeni u Izraelu poslednjih godina i da javnost nikada ranije nije mogla da ih vidi.

Izložbom, koja je otvorena prošle sedmice, obeležava se 50 godina postojanja Narodnog muzeja Izraela.


rts










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 F58bac5ba8ea5be9d9aaad224ee63fcc
Nazad na vrh Ići dole
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

Enigma

Ženski
Poruka : 55658

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyČet Sep 10, 2015 7:19 am

Pronađeni ostaci prve džamije u Nemačkoj?


Arheolozi sa Slobodnog berlinskog univerziteta pronašli su južno od Berlina ostatke džamije koja je bila dovršena tokom Prvog svetskog rata, a srušena 10 godina kasnije. Navodi se da bi ovo mogla biti prva džamija podignuta u Nemačkoj.



Ekipa stručnjaka Slobodnog berlinskog univerziteta je, prenosi Al džazira Balkan, pronašla čelične vijke i druge ostatke drvene kupole i smatraju da je cela struktura bila sagrađena od drveta, a minaret je bio visok 23 metra.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Metal-Nemacka

Pronađeni komadi čelika

Mesto su posle u vojne svrhe koristili nacisti, a zatim Crvena armija, navode stručnjaci.

Džamija je bila otvorena u gradiću Vinsdorf, 40 kilometara južno od Berlina u julu 1915. godine, prenosi Tanjug.

Bila je podignuta za verske potrebe muslimanskih zarobljenika u ratu, a srušena je između 1925. i 1926. godine.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Dzamija-2

Lokalitet kod Berlina

Tokom Prvog svetskog rata u Vinsdorfu je bilo smešteno oko 4.000 muslimanskih vojnika iz Indije, Maroka, Tunisa i Alžira.

Ovo područje će uskoro biti uređeno za smeštaj nekoliko hiljada izbeglica s Bliskog istoka koje će Nemačka primiti.


rts.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 F58bac5ba8ea5be9d9aaad224ee63fcc
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: ARHEOLOŠKO OTKRIĆE GODINE Otkrivena nova vrsta ljudi!   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyČet Sep 10, 2015 7:55 pm

ARHEOLOŠKO OTKRIĆE GODINE

Otkrivena nova vrsta ljudi!
Izvor: Srna |

Naučnici su u Južnoj Africi otkrili ostatke do sada nepoznate vrste nalik čoveku koju su nazvali "Homo naledi".

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665155_homo-naledi01-foto-reuters_ff
Foto: Reuters

Reč je o 15 kostura koji su pronađeni duboko u pećini na jugu Afrike, a naučna studija sugeriše da "Homo naledi" pripadaju istom rodu kao i ljudi.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665159_homo-naledi05-foto-reuters_f

Bili su visoki metar i po, imali su mali mozak veličine narandže (kao i kod gorila) i nerazvijena ramena, ali se nalaze u istom rodu kao i ljudi zbog određenih karakteristika i oblika lobanje.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665160_homo-naledi06-foto-reuters_ff

Ovo senzacionalno otkriće još ne daje odgovor na pitanje - u kom su periodu ova "bića" živela, ali se spekuliše da su oni prvi primerci naše vrste koji su u Africi živeli pre tri miliona godina.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665161_homo-naledi07-foto-tanjug-ap_ff

Naučnici tvrde da je reč o evolucijskom "mostu" između primitivnih dvonožaca i ljudi.

Profesor Kris Strindžer smatra da je otkriće "Homo naleda" od velike važnosti.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665158_homo-naledi04-foto-reuters_ff

- Sve češće viđamo vrste koje nam pokazuju da je priroda eksperimentisala sa evolucijom. To nas je dovelo do nekoliko različitih vrsta bića nalik čoveku koje potiču iz različitih delova Afrike. Samo jedna vrsta je preživela i tako smo nastali mi - objašnjava Strindžer.

Naučnici su uvereni da će sada izučavati kako su se rađali pronađeni "Homo naledi", kako su se razvijali i kojom brzinom, zatim razlike između mužjaka i ženki u svakoj fazi njihovog razvoja i kako su umrli.

Tvrdi se da "Homo naledi" ne liče ni na jednu vrstu primitivnih ljudi koji su ranije pronađeni u Africi.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 665180_homo-naledi-ap_f

Članovi naučnog tima složni su u mišljenju da je ovo otkriće revolucionarno, i da je to nešto što do sada nisu ni pomislili da će videti u svojim karijerama.













Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptyČet Okt 29, 2015 7:43 pm

SAHRANJEN SA BLAGOM Grob ratnika star 3.500 godina pronađen netaknut u Grčkoj


Američki aheolozi došli su do "najvećeg otkrića u Grčkoj u poslednjih 65 godina". U Grobu dugom dva metra pronađen je drveni sanduk u kome su otkriveni zlatni nakit, bronzani mač, srebrne vaze i češljevi od slonovače. Dekoracije potiču iz vremena Minojske civilizacije, koja je bila na vrhuncu 2.000 godina pre nove ere.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 685004_20151026reutershandoutpylosdi008661249preview_ff

Američki arheolozi iskopali su u Grčkoj skelet drevnog ratnika koji je netaknut ležao više od 3.500 godina. U njegovom sanduku uz njega je ležala velika količina blaga, koja je od neprocenjivog značaja za bolje upoznavanje tog perioda.


Grčki ministar kulture potvrdio je da je to "najveće otkriće u poslednjih 65 godina u Grčkoj".

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 685003_20151026apgreek-culture-ministryathensdi008661367preview_ff

Drveni kovčeg nepoznatog vojnika nađen je na teritoriji Nestorove palate iz perioda Mikenske Grčke na Peloponeskom poluostrvu.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 685001_20151026apathensdi008661366preview_ff

On je sahranjen sa mnoštvom zlatnog nakita, među kojima su orglica, prsten sa žigom, bronzani mač sa drškom od slonovače, srebrne vaze i češljevi od slonovače.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 685002_20151026apathensdi008661370preview_ff

Nakit je ukrašen ornamentima iz doba Minojske civilizacije, koja je cvetala na Kritu 2.000 godina pre nove ere.

Arheolozi, Džek L. Dejvis i Šeron R. Stoker sa Univerziteta u Sinsinatiju, identifikovali su više od 1.400 delova koji svedoče o uticaju Minojske civilizacije na Mikensku Grčku.

Ruševine Nestorove Palate, koja je izgrađena između 1300 i 1200 godine pre nove ere i u kojoj je pronađen grob, otkrivene su 1939. godine.


Blic.










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:09 pm

GEOLOŠKI FENOMEN DAŠT-E KAVIRA, VELIKE SLANE PUSTINJE

Dašt-e Kavir, poznata i kao Velika slana pustinja, se nalazi u središnjem dijelu Iranske visoravni, oko 300 kilometara jugoistočno od Teherana. Pustinja je duga oko 800 kilometara i široka 320 kilometara, a poznata je po geološkom fenomenu koji čine formacije blata i slanih močvara (kavirima).

Prije nekoliko desetina miliona godina ovu regiju je prekrivao veliki slani ocean. Kada je ocean presušio, iza sebe je ostavio oko 6 do 7 kilometara debeli sloj soli. Tokom vremena, sol je prekrio debeli sloj blata. No, sol ima prilično nisku gustoću, pa je tako tokom godina pomalo izvirala na površinu formirajući slane kupole. Danas su slane kupole Dašt-e Kavira jedni od najboljih primjera ovog geološkog fenomena. Geolozi su identifikovali oko 50 velikih slanih kupola u regiji.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 FPXyi2H

Iako izgleda kao tvrda površina, kora soli je debela samo nekoliko centimetara, a ispod nje se nalazi mekani sloj masti nalik blatu koju Iranci nazivaju “Charbeh”, a iz koje se vrlo teško može izvući ako u nju slučajno upadnete. Upravo je zbog toga Dašt-e Kavir izuzetno opasna pustinja.

Tlo pustinje je sterilno i nije pogodno za uzgoj. Velika slana pustinja je gotovo nenaseljena i samo djelomično istražena, a ljudska naselja se mogu pronaći u samo nekoliko razasutih oaza. U planinskim područjima pustinje se može pronaći nešto više naselja, kao i divlje ovce, kamile i perzijski leopardi.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 PaJ1ITa

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 SCcWkyj

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 PZdrwMR

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 CeEq4Kg

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 MUHhofe

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 578fJvU

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 HomeJKe

pixelizam










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:17 pm

Najstariji arheološki dokaz o postojanju Isusa Hrista

Sarkofag iz prvog veka , koji je nedavno otkriven u Izraelu, mogao bi biti najstarija arheološka potvrda postojanja Isusa Hrista iz Nazareta. Natpis na sarkofagu na aramejskom jeziku -
"Jakov, sin Josipov, brat Isusa Hrista" - nalazi se na inače praznoj površini sarkofaga isklesanog od vapnenca. Naučnik Andre Lemaire smatra da je vrlo verovatno da se ime Isus odnosi na Isusa iz Nazareta, a starost sarkofaga procenjuje na 63. godinu n.e., samo tri decenije nakon Hristove žrtvene smrti. Lemaire, poznati stručnjak za drevne natpise, svoje spoznaje objavio je u zadnjem izdanju Biblical Archaeology Reviewa. Sveštenik Joseph Fitzmyer, profesor s Katoličkog Univerziteta , koji je proučavao fotografije sarkofaga, složio se s Lemaireom utoliko što smatra da stil pisanja savršeno odgovara stilu drugih natpisa iz prvog veka. A pojavljivanje sva tri poznata imena u istom kontekstu zaista jest upečatljivo. "Ali postoji jedan veliki problem, mora se dokazati da je Isus iz teksta Isus iz Nazareta, a to niko ne može dokazati", zaključio je Fitzmyer. No Lemaire ne odustaje od svog entuzijazma već navodi dokaze poput specifičnog stila pisanja, činjenice da su Jevreji običaj pokapanja mrtvih u kosturnice održavali samo u periodu između 20. godine p.n.e. i 70. n.e. što stavlja ovaj natpis sasvim sigurno u period Isusa te Marijinog i Josipovog sina Jakova koji je postao jedan od stupova prve hrišćanske skupštine u Jeruzalemu.

Dakako, sva tri imena s natpisa uobičajena su imena onog vremena i prostora, ali Lemaire procenjuje da je samo 20 Jakova iz Jeruzalema 1. veka imalo oca po imenu Josip i brata Isusa. Osim toga, spominjanje bratova imena uz očevo i to na sarkofagu više je nego neuobičajeno, a zasad postoji samo jedan sličan primer na aramejskom jeziku. Spomenuti Isus morao je dakle biti istaknuta ili slavna osoba - Isus iz Nazareta svakako ima sve kvalifikacije. Ovih dana izraelski stručnjaci izvršili su temeljnu mikroskopsku analizu površine natpisa i zaključili da na sarkofagu nema dokaza koji bi pobili Lemaireovo datiranje. Međutim, Kyle McCarter s John Hopkins Univerziteta smatra da se brat spominje jer je ili bio vlasnik grobnice ili je organizovao pogreb. O postojanju Isusa iz Nazareta osim Biblije svedoče i mnogi istorijski dokazi. Primerice, jevrejski istoričar iz prvog veka Josip Flavije piše da je "brat Isusa takozvanog Hrista pod imenom Jakov kamenovan na smrt" kao bogohulnik 62. godine n.e. U Jevanđeljima, Delima Apostolskim i hrišćanskim poslanicama Jakov se spominje kao jedno od ostale dece Marije i Josipa, dakle brat Isusa Krista koji je nakon Hristove smrti postao hrišćanin i bio jedan od starešina zajednice u Jeruzalemu. Do otkrića ovog sarkofaga najstariji arheološki dokaz na kojem se spominje ime Isusa Krista bio je fragment 18. poglavlja Ivanova jevanđelja za koji se procenjuje da potiče iz 125. godine n.e., a otkriven je 1920. u Egiptu. Ime Isusovo spominju i tri svetovna rimska autora iz ranog drugog stoleća te jevrejski istoričar Josip Flavije na kraju prvog veka, dok su imena Poncija Pilata i Heroda pronađena na kamenim natpisima iz Jeruzalema. Vlasnik srkofaga, koji ga je kupio pre 15 godina od arapskog trgovca starinama u Jeruzalemu, zatražio je Lemairea da ne objavljuje njegovo ime. Sarkofag je navodno iskopan na južnim obroncima Maslinske gore, a vlasnik i arapski posrednik nisu bili svesni njegovog značaja sve dok ga ovo proleće nije pregledao Lemaire. Upravo se pregovara o mogućem izlaganju sarkofaga u Torontu i SAD-u.

Otkriće francuskog paleontologa Andre Lemera, koji je na zidu grobnice u Jerusalimu iz prvog veka naše ere pronašao zapis 'Jakov, sin Josifov, brat Isusov' , koji se vezuje za Svetog Jakova Pravednika, treba podvrgnuti detaljnijoj ekspertizi, smatraju predstavnici crkve i naučnih krugova. Prema rečima episkopa Zarajskog Merkurija, iz patrijaršije Severne Amerike, teško je 'napraviti predstavu o karakteru pronađenog zapisa na osnovu novinske vesti'. On smatra da u ekspertizi treba da učestvuju i predstavnici crkve. 'Bilo bi umesno zainteresovati za to crkvene arheologe, istoričare i bogoslove Ruske pravoslavne crkve ili bratske crkve u Svetoj zemlji', naglasio je on. Po misljenju Merkurija, reč je o otkriću grobnice apostola Jakova, brata Božjeg, koji je jedini od 'dece Josifove' bio blizak Hristu i smatra se njegovim učenikom. Posle njegovog vaskrsnuća i vaznesenja Jakov je bio prvi episkop Jerusalima, a kasnije su ga Jevreji svrgli. Otkriće njegovog groba može biti jedna od potvrda biblijske priče.
Izvor: Vumi's antika










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:19 pm

Vikinzi i starosedeoci Amerike: licem u lice

Prateći bledi trag artefakata, jedan kanadski arheolog traga za izgubljenim poglavljem istorije Novog sveta…
Nešto u vezi sa tim neobičnim kanapima nije se uklapalo.Patriša Saderland je to odmah uočila: netipično su paperjasti, tako mekani na dodir.

Ovi brodski kanapi potiču iz jedne napuštene naseobine na krajnjem severu Bafinovog ostrva u Kanadi, duboko u Arktičkom krugu, severno od Hadsonovog zaliva. Tu su se pre oko 700 godina domorodački lovci grejali oko fenjera u kojima je gorela fokina mast. Osamdesetih godina XX veka jedan rimokatolički misionar je, takođe sa čuđenjem, posmatrao mekane kanape nakon što je iskopao na stotine zanimljivih predmeta iz tih istih ruševina. Napravljeni od kratke dlake iščupane sa kože arktičkog zeca, ovi vezovi nimalo ne liče na opute koje su arktički lovci uplitali u konopce. Otkud to ovde? Stari sveštenik nije imao odgovor, pa je kanape spakovao zajedno sa ostalim pronađenim predmetima i poslao ih u Kanadski muzej civilizacije u Gatinou, u Kvebeku.

Godine su prolazile sve dok jednog dana tokom 1999. godine Saderlandova, koja je arktički arheolog u muzeju, nije stavila kanape pod mikroskop i videla da su to kratke dlake upredene u mekane niti. Praistorijski narodi na Bafinovom ostrvu, međutim, nisu ni preli ni tkali. Oni su komade odeće od koža i krzna prošivali i uvezivali oputom. Otkud onda ovaj ispredeni kanap? Saderlandovoj je sinulo. Nekoliko godina ranije, kad je pomagala na lokalitetu jedne vikinške seoske kuće na Grenlandu, videla je svoje kolege kako iskopavaju komade sličnog kanapa iz poda prostorije za tkanje. Odmah je telefonom pozvala jednog arheologa u Danskoj. Posle nekoliko nedelja stručnjak za vikinške tkanine obavestio ju je da su kanapi iz Kanade isti kao predivo nordijskih žena sa Grenlanda. „Ostala sam bez reči”, seća se Saderlandova.

Otkriće je otvorilo velika pitanja koja su kopkala Saderlandovu, nagnavši je da se upusti u svesrdnu naučnu istragu koja traje već duže od jedne decenije. Da li se grupa Nordijaca iskrcala na zabačenu obalu Bafinovog ostrva i ostvarila prijateljski kontakt sa domorodačkim lovcima? Da li je taj kanap ključ za rasvetljavanje odavno zaturenog poglavlja istorije Novog sveta?

VIKINŠKI MOREPLOVCI bili su istraživači bez premca u srednjovekovnoj Evropi. Gradili su stamene brodove od drveta, koji čak i danas izazivaju divljenje, i isplovljavali iz svoje domovine u Skandinaviji u potrazi za zemljom, zlatom i drugim blagom. Neki su u VIII veku plovili na zapad do današnje Škotske, Engleske i Irske, sejući smrt mačem u prepadima koji su ovekovečeni u raznim srednjovekovnim rukopisima. Mnogi su se okrenuli prekomorskoj trgovini. Još u IX veku vikinški trgovci su stigli istočno čak do obala Belog i Crnog mora i plovili su plićacima istočnoevropskih reka. Osnovali su gradove duž glavnih evroazijskih trgovačkih puteva i nabavljali najfiniju robu tadašnjeg Starog sveta – staklene posude iz doline Rajne, srebrninu sa Bliskog istoka, školjke iz Crvenog mora, svilu iz Kine.

Najveći pustolovi među njima odvažno su zaplovljavali daleko na zapad, u rizične, maglom prekrivene vode severnog Atlantika. Na Islandu i Grenlandu vikinški kolonisti vredno su gradili čitava sela, sa velikim skladištima punim arktičke robe namenjene za prodaju po Evropi, od morževe belokosti do spiralnih kljova narvala koji su prodavani kao rogovi jednoroga. Pojedine vikinške vođe, neustrašive kad je u pitanju istraživanje nepoznatog, išle su još dalje na zapad i plovile između ledenih bregova sve do Amerike.

Negde između 989. i 1020. godine vikinški moreplovci – verovatno oko 90 muškaraca i žena – iskrcali su se na obalu današnjeg Njufaundlenda i sagradili tri velike zajedničke prostorije i brojne zemljane kolibe, u kojima se prela vuna, kovalo gvožđe i popravljali delovi brodova. Šezdesetih godina XX veka norveški avanturista Helge Ingstad i njegova supruga, arheolog Ana Stajn Ingstad, otkrili su i iskopali zarasle ruševine ovog drevnog logora kod mesta Lanso Medouz. Kasnije su kanadski arheolozi pronašli gvozdene brodske klinove i druge artefakte sa olupine broda, verovatno vikinškog, u blizini ostrva Elsmer. Međutim, narednih godina je otkriveno malo drugih tragova legendarnog prisustva Vikinga u Novom svetu – sve dok se nisu pojavila otkrića Patriše Saderland.
U bledunjavoj svetlosti praskozorja, na Bafinovom ostrvu, Saderlandova i njena terenska ekipa u koloni po jedan silaze vijugavom, stenovitom pešačkom stazom do zelene udoline Tenfild. Sinoćni jak vetar sada je utihnuo, teški oblaci su se razišli i nebo se razvedrilo iznad nazubljene stenovite obale koju su vikinški moreplovci svojevremeno zvali Heluland – „zemlja kamenih ploča”. Mnogo pre dolaska Vikinga drevni stanovnici ovog područja podigli su tu naselje, na mestu koje se danas zove Nanuk.

Saderlandova s teškom mukom silazi niz brdo, obazrivo bacajući pogled ka obali, u slučaju da se tu vrzma neki polarni medved. Ovog jutra obala je pusta. Saderlandova prolazi između dve slatkovodne bare od otopljenog snega i glasno se iščuđava nad debelom, sunđerastom mahovinom u dolini. „Mnogo je zelenila, ima podosta građevinskog materijala”, kaže ona. „Ovo je najzelenija dolina u kraju.”

Saderlandova, koja je sada stalni istraživač pri Univerzitetu u Aberdinu, osmehuje se, svesna koliko je ovo mesto savršeno. Ispod nas leži zaklonjen zaton, prirodna luka za okeanski vikinški brod. Duž nekih od natopljenih, raskaljanih delova doline uljasti sjaj zemlje pune mikroba ukazuje na prisustvo tzv. močvarnog gvožđa, rude koju su vikinški kovači vešto obrađivali. Međutim, čim se Saderlandova popela na malo uzvišenje iznad arheološkog lokaliteta, elan joj je splasnuo. Posle sinoćne oluje iskopani kanali poplavljeni su blatnjavom vodom dubokom dvadeset centimetara. Drenaža će trajati satima, uz mnogo kofa i pumpanja. „Nemamo mi vremena za to”, ljutito dobacuje.

Sa svojim srebrnosedim uvojcima, devojačkim glasom, sitne građe, visoka 152 centimetra, Patriša Saderland uopšte ne liči na vođu ekspedicije. Ali ovaj 63-godišnji arheolog u logoru je živa vatra. Prva ustaje svakog jutra, a uveče se poslednja zavlači u svoju vreću za spavanje. Preko dana je svuda – pravi palačinke, sprema ručak za inuitske poglavice, proverava električnu ogradu protiv medveda. Ona odlučuje gotovo o svemu, šta god da je u pitanju. Pre samo tri meseca imala je ozbiljnu operaciju ramena; posle četiri nedelje iskopavanja leva ruka joj je toliko natečena da je nosi u povezu.
Ali Saderlandova je izuzetno odlučna žena. Nakon što je 1999. godine otkrila vikinške kanape, ponovo se vratila u depoe Kanadskog muzeja civilizacije. Počela je detaljno da pregleda nalaze drugih arheologa, artefakte iskopane na lokalitetima drevnih arktičkih lovaca danas poznatih kao Dorseti, koji su krstarili istočnom arktičkom obalom čitavih 2.000 godina, da bi onda misteriozno iščezli krajem XIV veka.

Ispitujući stotine mogućih artefakata Dorseta, često pod mikroskopom, Saderlandova je otkrila još neke strukove kanapa sa četiri glavna lokaliteta – Nanguvika, doline Tenfild, ostrva Vilous i sa Avajalskih ostrva – rasutih duž 2.000 kilometara obale, od severa Bafinovog ostrva do severnog Labradora. Osim toga, primetila je nešto izrazito neobično u zbirakama sa tih lokaliteta. Istraživačke ekipe su odatle donosile brojne parčiće drveta, iako je područje pod tundrom, bez drveća. Na svoje iznenađenje, Saderlandova je otkrila merne štapove na kojima su Vikinzi zarezivanjem beležili trgovačke transakcije, i vretena, verovatno za namotavanje niti. Uočila je i komade drveta sa četvrtastim rupama od eksera i sa flekama, moguće od gvožđa.

Datiranje radioaktivnim ugljenikom pokazalo je da jedan komad potiče iz XIV veka, pred kraj Nordijskog doba na Grenlandu.Što je Saderlandova više pročešljavala stare dorsetske zbirke, to je nalazila sve više dokaza o prisustvu Vikinga na ovim obalama. Dok je ispitivala kamene alatke, otkrila je gotovo 30 tradicionalnih nordijskih brusnih kamenova za oštrenje, što je bila standardna alatka vikinških muškaraca i žena. Takođe je našla i nekoliko dorsetskih rezbarija sa prikazom lica nalik na evropska, sa dugim nosevima, izraženim obrvama i verovatno bradom.

Svi ovi artefakti snažno ukazuju na prijateljske kontakte između dorsetskih lovaca i vikinških moreplovaca. Međutim, da bi našla nove dokaze, Saderlandova je morala da kopa, a dolina Tenfild je najviše obećavala od sva četiri lokaliteta. Šezdesetih godina XX veka američki arheolog Moro Maksvel iskopao je jednu naročitu strukturu sastavljenu od kamena i zemljanih blokova. Te ruševine je, kako je kasnije pisao, „bilo teško objasniti”, ali je na kraju zaključio da su nomadski dorsetski lovci na tom mestu napravili nekakvu vrstu kuće. U svom kabinetu Saderlandova je sedela okružena zbirkama vikinških artefakata i ta teorija joj nije delovala ubedljivo. Dorseti su gradili male kolibe veličine današnje prosečne spavaće sobe. Ova kuća u dolini Tenfild, čiji zid je duži od 12 metara, bila je mnogo, mnogo veća.

U ruševinama su pronađeni i drugi dokazi, koji nisu toliko sićušni. Jedan član ekipe iskopao je lopatu od kitove kosti, vrlo sličnu lopatama pronalaženim po vikinškim naseljima na Grenlandu. „Iste je veličine i od istog materijala kao i ašovi koji su služili za isecanje zemljanih blokova za kuće”, primećuje Saderlandova. I to ima smisla. Saderlandova i njene kolege pronašli su ostatke zemljanih blokova – materijala od koga su Vikinzi gradili zidnu izolaciju – i temelje od krupnog kamenja koje je po svemu sudeći isklesao neko ko se razumeo u nordijsko zidarstvo. Celokupna veličina građevine, tip zidova i odvodni kanal duž kamenova slični su vikinškim kućama na Grenlandu. Na jednom mestu u ruševini još se oseća prepoznatljiv smrad fekalija. Član ekipe je iz tla iskopao grumenje mahovine veliko kao pesnica, što je bila vikinška varijanta toaletnog papira. „Dorseti se nikada nisu toliko dugo zadržavali na jednom mestu da bi napravili prostoriju za toalet”, kaže Saderlandova.

Ali zašto bi se i neumorni putnici, Vikinzi, zadržavali na ovom vetrovitom ćošku Helulanda? Kakvo blago su tražili?


PRED KRAJ IX veka jedan bogati vikinški trgovac stigao je na dvor engleskog kralja Alfreda Velikog. Bio je prijatan i komunikativan, obučen u raskošnu odeću stranog porekla i zvao se Otere. Govorio je o svom dugom putovanju do obala Belog mora, gde je od severnjaka zvanih Sami nabavio retku, luksuznu arktičku robu – od krzna vidre i kune do naramaka mekanog ptičjeg paperja. Onda je vikinški trgovac kralju poklonio morževu belokost, materijal koji se mogao izrezbariti u bleštavu šahovsku figuru ili neko drugo umetničko delo.


Otere nije bio jedini vikinški trgovac koji je tolio žeđ Evropljana za finom robom sa ledenog severa. Svakog proleća ljudi iz naselja na zapadu i istoku Grenlanda odlazili su na sever do bogatog obalskog lovišta Nordsetur. Logorujući na obali, ovi srednjovekovni Grenlanđani bi onda lovili morževe i drugu arktičku divljač, punili svoje čamce sa kožama, krznima, belokosti, čak i sa živim mladuncima polarnih medveda, za trgovinu sa drugim narodima. Samo dva-tri dana plovidbe zapadno od Nordsetura, iza uzburkanih voda Dejvisovog moreuza, ležala je još jedna, potencijalno bogatija arktička riznica – Heluland. Planine sa glečerima preteći su se nadvijale nad tom zemljom, ali tamošnja ledeno hladna voda vrvela je od morževa i narvala, a kopno je bilo puno karibua i malih krznatih životinja.
Vikinški moreplovci koji su pre hiljadu godina istraživali obalu Severne Amerike verovatno su tražili, kao i Otere, partnere za trgovinu. U današnjem Njufaundlendu, koji su Vikinzi zvali Vinland, došljaci su naišli na neprijateljski doček. Domoroci su bili dobro naoružani i strance su smatrali uljezima na njihovoj zemlji. Ali zato su u Helulandu male nomadske grupe lovaca Dorseta možda uočile priliku za sebe i prostrle im crveni tepih. Imali su tek nešto malo ratničkog oružja, ali su vešto lovili morževe i postavljali zamke za krznate životinje čija je meka dlaka mogla da se ispreda u raskošne niti. Štaviše, neki naučnici misle da su Dorseti uživali u trgovini. Vekovima su se trampili sa susednim domorodačkim grupama za bakar i drugu retku robu. „Možda su oni bili prvi preduzetnici na Arktiku”, kaže Saderlandova.


Bez razloga da strahuju od lokalnog stanovništva, vikinški moreplovci su očigledno izgradili sezonski logor u dolini Tenfild, verovatno i zbog lova i zbog trgovine. U okolini je bilo mnogo polarnih lisica, a stranci su imali barem dve poželjne stvari da ponude dorsetskim lovcima kao trampu za njihova krzna: komade drveta koji se mogu oblikovati i parčiće metala koji se oštrenjem mogu pretvoriti u sečiva. Izgleda da je cvetala trgovina krznom i drugom luksuznom robom. Arheološki dokazi ukazuju da su neke porodice Dorseta verovatno preparirale životinjske kože u logoru nedaleko od vikinškog seoceta.


Pre trinaest godina, kad je prvi put uočila one čudne strukove kanapa, Saderlandova nije mogla ni da zamisli da na obali njenog voljenog Arktika postoji mala vikinška trgovačka ispostava. Ali Saderlandova ima još mnogo posla. Istražen je samo delić doline Tenfild, a upečatljivi nalazi Patriše Saderland – novi dokazi o prijateljskim kontaktima vikinških moreplovaca i severnoameričkih starosedelaca, što je verovatno prva trgovina krznom između Evrope i Amerike – pokrenula je žučnu polemiku među mnogim njenim kolegama. Arheologija se uglavnom zasniva na tumačenju dokaza. Kao kod otkrića na Lenso Medousu pre više decenija, bitka za priznanje biće teška i duga. Ali Saderlandova je čvrsto odlučila da dokaže da sumnjičavci greše.


Ona navlači mrežicu protiv komaraca preko lica i nastavlja da kopa. „Mislim da ovde ima još mnogo da se iskopa, sigurno”, kaže uz osmeh. „I naći ćemo još svašta.”
Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Viknzi_i_starosedeoci_aps_422168812










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:19 pm

„Pivo su pili svi – bez obzira na godine, pol ili status. Pravilo se od delimično skuvanog ječma, i vode, koje je na suncu fermentiralo. Kasnije se u pivo dodavalo voće kako bi se ublažio jak ukus“
Grnčarija stara više od 5.000 godina, koju su Egipćani koristili za proizvodnju piva, nađena je na jednom gradilištu u Tel Avivu, saopštila je izraelska služba za antikvitete.

– U 17 arheoloških rovova našli smo predmete za čuvanje poljoprivrednih proizvoda u Bronzano doba (3.500-3.000 godine pre Nove ere), a među njima stotine keramičkih posuda za proizvodnju piva, rekao je predstavnik te službe Diego Barkan.

Po njegovim rečima, to otkriće dokazuje „egipatsku okupaciju“ Tel Aviva pre više od 5.000 godina.

– Do sada smo znali za egipatsko prisustvo u severnom delu pustinje Negev, na jugu Izraela, i duž južne obale, a sada da se ta ‘okupacija’ prostirala i jugoistočno od Tel Aviva, rekao je Barkan.

Arheolozi su naveli da je pivo bilo „nacionalno piće“ drevnog Egipta, i da je imalo jednaku vrednost kao i hleb.

– Pivo su pili svi – bez obzira na godine, pol ili status. Pravilo se od delimično skuvanog ječma, i vode, koje je na suncu fermentiralo. Kasnije se u pivo dodavalo voće kako bi se ublažio jak ukus, dodao je izraelski ured za antikvitete.

(Beta)










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:21 pm

Mapa stvoritelja

Trodimenzionalna mapa, na kojoj je nepoznata ruka utisnula zemaljske reljefe prije 120 milijuna godina, zapravo je geografska mapa koju je izradila neka nepoznata civilizacija. Visoka je 148 centimetara, široka 106, a debljina joj je 16 cm. Teška je tonu i pol. Na prvi pogled, čini se kao neki kamen nepravilne površine.
Nije riječ o prirodnoj ploči, nego o rukotvorini sastavljenoj iz tri sloja. Prvi je debeo 14cm, sastavljen je od dolomita; drugi je sastavljen od diopsida nepoznate tehnologije, a na njemu su urezani crteži; treći, od dva milimetra, načinjen je od porculana, a služi kao zaštitni sloj.
Iz ispitivanja je proizašlo da reljefi na ploči odgovaraju suvremenom području izmedu Ufe i Sterlitamaka, izuzevši nekih varijacija, kao što je kanjon koji ga presijeca. Geološka su istraživanja pak ustanovila da je u tome području bila nastala jedna raspuklina, koja je prije više milijuna godina nestala. Nije poznata drevna tehnologija koja je korištena za njenu izradu.
 Mapa sadrži i brojne natpise, a pretpostavlja se da je stara preko 100 miliona godina. Tekst ispisan na njoj još nije dešifriran. Ako je riječ o originalnoj ploči, onda je moguće kako ona predstavlja dokaz o postojanju drevne visokorazvijene civilizacije. Znanstvenici smatraju kako bi se ovakva trodimenzionalna mapa mogla koristi i za letenje. S obzirom da su ispitivanja još uvijek u tijeku, ploča nije dostupna pogledima javnosti.
Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Mapa










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:29 pm

Najznačajnija otkrića arheologije u prošloj godini
Časopis „Arkiolodži“ Američkog instituta arheologije, koji izlazi već 69 godina, objavio je 10 najvažnijih arheoloških otkrića u prošloj godini. Na prvom mestu je otkriće zapisa u kojem se prvi put pominje London, odnosno rimski "Londinium", osnovan u prvom veku naše ere.


Anali Londona

Tokom rimske uprave Velikom Britanijom, za pisanje su korišćene drvene tablice prevučene voskom. Tokom 2016. pronađeno je 400 takvih tablica, prilikom iskopovanja temelja za upravnu zgradu kompanije „Blumberg“, navodi se u dvobroju za januar i februar.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 GqFdFee

Takve drvene ploče su vrlo retke, a kolekcija iz Londona je sačuvana zato što je bila izložena stalnoj vlazi, ali bez prisustva kiseonika. Među pločicama je i jedna, nastala oko 50. godine prvog veka, na kojoj se jasno može pročitati ime grada.

Pošto je London osnovan početkom prvoga veka nove ere, na pločama su i prvi podaci o tom gradu.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:30 pm

Astroarheologija otkrila kmerske gradove

Istraživači su u severozapadnoj Kambodži skenirali laserom iz vazduha 2.330 kvadratnih kilometara, gde su sada guste šume, i otkrili da je region oko hramova Angkor Vat i Angkor Tom nekada bio gusto naseljen.

To su bila sedišta lokalne uprave u okviru prostranog Kmerskog carstva, čiji su planovi veoma slični naselju neposredno uz čuveni hram Angkor Vat, a to znači da su imali četvrtaste kvartove kanale, i misteriozne humke. To je prva potvrda da su u Kmerskom carstvu postojali značajni gradovi u 10. i 11. veku










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:31 pm

Svedočanstva o teroru u rodnom mestu demokratije

Atina je rodno mesto demokratije. Stoga je veoma značajno otkriće masovne grobnice iz 7. veka pre nove ere, u kojoj je nađeno 80 muških kostura, povezanih lancima.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 SGZex2t

Taj grob je svedočanstvo o sukobima između veleposednika i građana Atine koji su se zalagali za demokratiju. Da se radilo o pogubljenju, svedoče udarci tupim predmetima po lobanjama verovatno pobunjenika koji su zahtevali da se ukine tiranija i uspostavi demokratija.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:31 pm

Magija egipatske mode traje 7.000 godina

Da je Egipat i dalje nepresušna riznica istorijskih saznanja, najbolja je potvrda košulja ili mini-haljina za koju je pomoću radioaktivnog ugljenika utvrđeno da potiče iz 5100. godine pre nove ere.

Veoma fino tkana pamučna odeća nađena je u gradu Tarkhan i pravo je čudo da je opstala u tako dobrom stanju toliko dugo, pa danas važi za najstariji odevni predmet takvog kvaliteta i toliko usavršenog kroja.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:32 pm

Prvi umetnici su bili neandertalci

Nekoliko stotina metara od ulaza u pećinu Brunikel u severozapadnoj Francuskoj, pre nekoliko godina su nađeni kameni krugovi načinjeni od izlomljenih stalaktita.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 QXB8mBE

Tada se smatralo da su stari oko 47.000 godina, ali je prošle godine urtanijumsko-torijumsko datiranje stalaktita pokazalo da su postavljeni pre 176.000 godina.

Pošto su u tom regionu tada živeli neandertalci, to znači da su samo oni mogli da sakupe kamenje i stalaktite i načine te krugove. Izrada krugova je zahtevala kolektivno angažovanje, a dosad nije nađen uzrok njihove gradnje.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:33 pm

Žena u središtu drevnog Perua

Uloga žene u drevnim kulturama privlači poslednjih godina sve veću pažnju i zato su peruanski arheolozi bili prijatno iznenađeni kada su našli grob neke ugledne žene, star 4.600 godina.

Na sajtu Aspero je prikazan ženski grob sa kosturom ugrađenim veoma retkim školjkama, koje su donete sa udaljenosti od nekoliko stotina milja ka severu Perua. Odeća joj je bila ukrašena figuricama ptica i amazonskih majmuna, izrađenih od kostiju.

Na lokalitetu su nađene figurine žena od gline iz istog perioda, što pokazuje da su žene imale značajnu ulogu u toj ranoj zajednici.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:33 pm

Praistorijski ratovi u Africi

Na obali jezera Turkana u Keniji, nađene su kosti 27 muškaraca koji su pre 10.000 godina bili masakrirani iz nepoznatih razloga. To pokazuje da je još onda bilo ratova između plemena, čije su razlozi nama nepoznati.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:34 pm

Vreme suživota Španaca i Indijanaca

Na malom ostrvu Mona u blizini obale Portorika, lokalno stanovništvo je ukrašavalo pećine crtežima svojih božanstava.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 NeYpmUJ

U jednoj od pećina, pored crteža iz 10. i 11. veka, nađeni su crteži krstova i zapisi iz Biblije na latinskom jeziku, koje su ostavili prvi Španci, koji su u 16. veku stigli do tog ostrva.

To je, smatraju stručnjaci, neosporan dokaz da su dve civilizacije bile spremne da žive jedna do druge, a tek kasnije je došlo do sukoba i netrpeljivosti.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:35 pm

Kapetan ne napušta svoj brod

U blizinim ostrva Antikitera u Egejskom moru je pre nekoliko godina nađena olupina potonulog broda iz 65. godine pre nove ere. Brod je nosio veoma bogat teret. Prošlog leta je na potonulom brodu nađen ljudski skelet, što je izuzetno redak slučaj.


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 VGi3G92

Naučnici se nadaju da će utvrditi poreklo tog mornara, ili kapetana koji nije napustio svoj brod. Skelet je inače nađen u jednoj od ostava potonulog broda.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
lana

MODERATOR
MODERATOR

lana

Ženski
Poruka : 122333

Učlanjen : 06.12.2012


Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 EmptySre Maj 29, 2019 7:37 pm

Mesto pogubljenja Salemskih veštica

Sačuvano je oko 1.000 zvaničnih dokumenata vezanih za čuveno suđenje vešticama iz Salema u 17. veku, ali se ni u jednom se pominje mesto gde je 19 osuđenih osoba bilo obešeno.

Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 B4aMS4n

Sada je konačno utvrđeno mesto gde su bila postavljena vešala, ali nema tragova pokojnika. Veruje se da su rođaci pogubljenih, koji su obešeni od 1692. do 1693, dolazili tokom noći i pokojnike odnosili do porodičnih grobnica.










Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 IoITGbU
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty
PočaljiNaslov: Re: Zanimljivosti iz sveta arheologije   Zanimljivosti iz sveta arheologije - Page 3 Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Zanimljivosti iz sveta arheologije
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Zanimljivosti iz sveta ribolova
» Zanimljivosti iz sveta Košarke
» Zanimljivosti iz sveta fudbala
» Zanimljivosti
» Zanimljivosti iz fizike
Strana 2 od 3Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum
  • Nauka
  • Istorija
  • Arheologija i Antika
  • -

    Sada je Čet Mar 28, 2024 4:21 pm