Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Strip u bivšoj Jugoslaviji

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131056

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Strip u bivšoj Jugoslaviji   Čet 7 Nov - 17:11

Strip u bivšoj Jugoslaviji


Tema o stripu u bivšoj Jugoslaviji.
Povijest.
Najpoznatija izdanja.
Vaši komentari.

happy 









love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131056

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Strip u bivšoj Jugoslaviji   Čet 7 Nov - 17:11

Istorija stripa na Bistriku - Prvi dio

Zlatna era stripa na ovim prostorima bile su 80-e godine prošlog stoljeća. Bogato izdavaštvo i veliki broj strip-publikacija ostavilo je veliki trag. U nekadašnjoj Jugoslaviji, gotovo da nije bilo kuće u kojoj se nije moglo pronaći barem nekoliko svezaka sa crtanim junacima. Tako je bilo i u mikrokosmosu zvanom Bistrik, sarajevskoj starogradskoj mahali. U mnogome ni po čemu različit od bilo kojeg drugog kraja u bivšoj Jugoslaviji, a opet tako svoj, i Bistrik je imao svoju povijest stripa.

Piše: Adnan Učambarlić, Radiosarajevo.ba

U našoj kući, strip je bio nezaobilazno štivo.

Čitali su ga svi – mama, tata, amidže, dedo, pa čak i nana kada bi se dograbila Politikinog zabavnika. Naravno, sve je počelo sa Mikijevim zabavnikom, Mikijevim almanahom i sličnim stripovima za djecu, u kojima su i oni stariji mogli naći nešto za sebe. Sreća za generacije 80-ih bila je u tome da odraste u periodu kada su izlazile čitave gomile stripova za djecu, a gotovo svačiji džep si ih je mogao priuštiti. Vremenom sam, u iščekivanju novih brojeva svojih stripova, počeo otkrivati i druge, ozbiljnije, stripove koje su čitali stariji ukućani.

Svako je imao nekog svog omiljenog junaka – tata i dedo čitali su Texa i Tarzana, amidže Bleka, Zagora, Mister Noa i Alan Forda, mama je voljela Modesty Blaise i frajera Komandanta Marka, a Politikin zabavnik su čitali svi. U takvom okruženju stvarala se utopijska slika svijeta: junaci su uvijek dobri, a negativci simpatično zli.



Čitati strip na Bistriku, za razliku od današnjih vremena, bila je sasvim normalna stvar poput odlaska na utakmice nedjeljom ili kupovine dnevnih novina. Čitali su ga gotovo svi. Otac kaže da nisu imali puno izbora. I nisu. Generacije rođene u 50-im godinama prošlog stoljeća imale su na raspolaganju jedan TV kanal, i pravila su bila jasna: glava kuće bira šta će se gledati, a to su obično bile utakmice. Rijetko su odlazili u kino. Strip je bio najjeftiniji oblik zabave koji je sebi bezmalo svako mogao priuštiti, koštao je, otprilike, poput table čokolade, a manje od kutije cigareta. Također, strip se nikada nije tako zvao. Univerzalno ime za njega bilo je - roman. Vidjeti nekoga sa knjigom u ruci među djecom bila je rijetkost, ali roman/strip bio je prijatelj svih.  

Miki Maus i KPJ na zadatku razbijanja Kraljevine Jugoslavije

Danas je sa sigurnošću nemoguće utvrditi kad je izašao prvi strip na ovim prostorima, ali se pozdano zna da su se čitali još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Malo je poznato da je slavni junak Walta Disneya - Mickey Mouse - doživio svoj prvi javni progon 1937. godine i to u Kraljevini Jugoslaviji, koja je tako postala prva država u historiji koja je cenzurisala Disneya. Naime, Mickey, tada preveden kao Mika Miš, prvi put se pojavio 20. januara 1935. godine i beogradskoj Politici. Dvije godine kasnije, 1. decembra 1937. godine, na veliki praznik Kraljevine Jugoslavije, državni cenzor zabranio je strip Miki i njegov dvojnik u Politici.



Razlog je bila nevjerovatna sličnost između radnje stripa i onoga što se u narodu pričalo da se tada dešavalo na kraljevom dvoru. Hubert Harrison, dopisnik New York Timesa i Reutersa iz Beograda, ismijao je cijelu stvar. Izvještavao je svijet o ovim događajima i zbog toga je protjeran iz Beograda. Samom protjerivanju prethodila su ispitivanja u policiji. Harrison je vozom napustio Beograd, a u Zagrebu je dočekan kao heroj, ispričao je u jednom intervjuu Zefirino Grasi, dugogodišnji glavni urednik Politikinog zabavnika i vrsni poznavalac stripa.



Ipak, nakon protjerivanja, Mickey se vratio 28. februara 1939. godine u prvom broju Politikinog zabavnika, sa kojim i počinje prava priča o stripu na ovim prostorima. Generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata vrlo brzo su prihvatile zabavnik, a čitali su se i Mirko i Slavko i slični stripovi sa tematikom NOB-a, Prince Valiant, Miki Strip, a 1. oktobra 1954. oktobra pojavljuje se i čuveni Plavi vjesnik, sa junacima kao što su Diabolik, Čelična pandža, Barracuda…



Ipak, prava revolucija stripa na ovim prostorima krenula je 1968. godine kada je novosadski izdavač Dnevnik pokrenuo čuvenu strip ediciju Zlatna serija, koja je objavljivala stripove talijanskog izdavača Sergio Bonelli Editore.



Iste godine Dnevnik je pokrenuo i svoju drugu ediciju Lunov Magnus Strip, koji je u početku izgledao kao specijalno izdanje svog prethodnika, jer su u njemu izlazili isti junaci, samo na većem formatu. Prvi broj je sadržavao i tekstualne priloge, uključujući i kompletan roman o Lunu kralju ponoći, u to doba vrlo popularnom junaku kojeg je, pod pseudonimomFrederik Ešton, pisao Mitar Milošević, jedan od urednika stripa. Pretpostavlja se da je tada bilo u planu da se u LMS redovno izdaju epizode ovog junaka i da je jednim dijelom edicija po njemu dobila i ime Lunov.




(Adnan Učambarlić, Radiosarajevo.ba)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131056

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Strip u bivšoj Jugoslaviji   Pet 8 Nov - 11:32

Istorija stripa na Bistriku - Drugi dio

Prava revolucija stripa na ovim prostorima krenula je 1968. kada je novosadski izdavač Dnevnik pokrenuo čuvenu strip ediciju Zlatna serija, koja je objavljivala stripove talijanskog izdavača Sergio Bonelli Editore. Iste godine Dnevnik je pokrenuo i svoju drugu ediciju Lunov Magnus Strip, koji je u početku izgledao kao specijalno izdanje svog prethodnika, jer su u njemu izlazili isti junaci, samo na većem formatu. Prvi broj je sadržavao i tekstualne priloge, uključujući i kompletan roman o Lunu kralju ponoći, u to doba vrlo popularnom junaku kojeg je, pod pseudonimom Frederik Ešton, pisao Mitar Milošević, jedan od urednika stripa. Pretpostavlja se da je tada bilo u planu da se u LMS redovno izdaju epizode ovog junaka i da je jednim dijelom edicija po njemu dobila i ime.

Alan Ford: besmrtna Grupa iz cvjećarnice

Pokretanje te dvije edicije udarilo je temelje privrženosti našeg svijeta ka talijanskim strip junacima, a koje će kasnije čvrsto zabetonirati Alan Ford. U tom periodu najviše su se čitali (a i gledali) westerni, koji su, uglavnom, i bili glavni junaci ovih dviju edicija. Izuzeci su bili Komandant Mark i Veliki Blek, čija se radnja odvija u doba rata za nezavisnost Amerike. Tek kasnije (u 80-tim godinama) pojavili su se Mister No, Dylan Dog i Marti Misterija koji nisu imali veze sa Divljim Zapadom.



Čini se, ipak, da je ključna godina za strip u Jugoslaviji bila 1972. Te godine, u izdanju Vjesnika, izlazi prvi broj Alana Forda. Gotovo da nema nekoga ko nije čuo za grupu privatnih detektiva iz cvjećarnice u 5. aveniji u New Yorku koji žive u najvećoj mogućoj bijedi, obavljaju zadatke od kojih ovisi opstanak čitavog jednog društva, a kriju su se iza konspirativnog imena Grupa TNT. Čak i oni koji nemaju nikakve veze sa stripovima obično kažu: "Ma ne pratim ja to, ali čitao sam Alana Forda". Zagriženi zaljubljenici u strip umjetnost, opet, dožive nervni slom od stripofila "čiji je vrhunac strip umjetnosti -Alan Ford", kako kažu.

Zanimljivo je da je strip postigao relativno mali uspjeh u rodnoj Italiji, dok je u Jugoslaviji postigao kultni status, prije svega zahvaljujući prevoditeljskim naporima i odličnoj adaptaciji Nenada Brixya, nakon čije smrti je popularnost stripa blago opala, jer niko nije mogao da dostigne kvalitet njegovih prijevoda. Osim Italije i bivše Jugoslavije, strip je bio popularn i u Turskoj. Pokušano je i sa probojem na francusko tržište, ali je serijal ugašen nakon 12 brojeva. Zanimljivo je da ni ovaj strip nije pošteđen cenzure te su iz njega izbacivane sličice, pa i čitave stranice. I to one koje su se odnosile na komunizam ili nacizam.



Šta čitaju jalijaši, a šta “fina raja”?

Početak zanimanja za Alana Forda predstavljao je svojevrsnu inicijaciju u svijet odraslih. Ovaj strip je također uticao i na izbor daljih stripova koji su se čitali. Po stripovima su se na Bistriku vrlo lako mogli prepoznati i sociološki profili čitalaca. Jalijaši, bodybilderi, itd. su najviše čitali Zagora i Bleka, budući da su oni kroz strip prolazili snagom svojih mišića, konstantno mlateći protivnike. Ipak, bilo je i izuzetaka koji su krišom čitali i Mikijev zabavnik. Moj drug iz školske klupe, koji je kasnije izrastao u kvalitetnog bistričkog jalijaša, uvijek je krišom čitao Mikijev zabavnik. Čak je i u redovnim trgovinama stripovima uvijek mijenjao popularnije (vrijednije) stripova poput Zagora iAlana Forda za njega. Knjigu nije nikada u životu pročitao, ali Mikijev zabavnik će i dan-danas pročitati. Osnovnoškolci su čitali Kapetana Mikija, ***** Tellera, Komandanta Marka, Mikijev zabavnik isl.  

Ljubitelji fantastike i nauke čitali su Dilana Doga i Marti Misteriju. Ja sam sugestivnogDilana čak morao krišom čitati, budući da mi je mama branila, jer često poslije nisam smio da izađem iz kuće po mraku. Obrazovaniji i malo više stripu posvećeni čitali su strip revije poput Stripoteke, Giganta, Almanaha te Corta Maltesea, Princa Valianta, Rip Kirbija isl. Ženska populacija voljela je Modesty Blaise, Alana Forda, Komandanta Marka (zbog lika Betty) te, rjeđe,Dilana Doga. Popularni su bili i francusko-belgijski stripovi poput Asterixa, Taličnog Toma, Umpah Paha, Iznoguda isl., koji nisu imali tačno određenu grupu čitalaca, jer su ih čitali – svi.

(Adnan Učambarlić, Radiosarajevo.ba)








love
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Muški
Poruka : 131056

Učlanjen : 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Strip u bivšoj Jugoslaviji   Sub 9 Nov - 0:36

Istorija stripa na Bistriku - Treći dio

I američki stripovi imali su svoje poklonike – čitali su su se Lee Falkovi Mandrak i Fantom te, rjeđe, Flaš Gordon – i gotovo ništa više. Superheroje nije volio niko, smatrali su ih “isuviše fantastičnim”. To je poprilično čudan stav, budući da su se SF epizode Zagora (navijači FK Sarajeva su uzeli ime Horde zla upravo po jednoj takvoj epizodi) te Dilan Dog, Marti Misterija i SF stripovi iz Stripoteke doslovno gutali.

Tek kasnije, nakon filmova, Superman i Batman su se malo popularizirali. Za to je, smatraju fanovi, donekle kriv i Alan Ford sa svojim karikiranjem američkog društva i njihove pop-kulture i stvaranjem slijepe odanosti naših ljudi talijanskom stripu. Što se japanskog stripa tiče – gotovo da niko nije čuo ni da postoji, a kamoli pomislio da takvo nešto čita.

Izbijanje rata doprinijelo je popularnosti stripa na Bistriku, ali i u Sarajevu uopće. Strip je postao jednim od rijetkih načina bijega iz surove svakodnevnice. Nakon što je, na samom početku rata, provaljena i pokradena trafika na trolejbuskoj okretaljci na dnu Bistrika, posljednji artikal koji je, nekim čudom, ostao u njoj skriven iza pulta, bio je Alan Ford – Mister Božić (ujedno i posljednji Alan Ford objavljen u SFRJ). Kući ga je, s ponosom, odnio autor ovoga teksta. Kada su počeli da se formiraju redovi za hljeb ispred granapa Una, kod OŠ Moris Moco Salom (odmah pored štaba zloglasnog komandanta Mušana Topalovića - Cace), prvo pitanje koje bi palo, ukoliko bi se dva derana našli jedan pored drugog, bilo je – “Imaš romana?”



Ratna trgovina stripovima

Vrlo brzo su se “uvezali” i mlađi i stariji strip fanovi. Kad se nije pucalo sa brda, na ulici su se sretali klinci sa ruksacima punim stripova kako obilaze druge strip fanove i razmjenjuju stripove. Budući da je bilo pokvarenjaka koji su podvaljivali stripove bez stranica, vrlo brzo je uvedena praksa prebrojavanja stranica, nakon dogovorene razmjene. Uveden je i novi hobi – od svesaka su se pravili albumi u koje su se ljepile sličice naslovnica narednog broja Zlatne serije ili Lunovog Magnus Stripa koje su se nalazile na zadnjoj korici. Također, kao što su stariji koristili kutije cigareta kao regularnu valutu, klinci su koristili stripove. Za najvrijednije stripove tokom zime ’92. na ’93. smatraju se dva Alana Forda koji su se nekako, u paketima pomoći iz Hrvatske (gdje su nastavili izlaziti), provukli do autora teksta. Jedan je zamijenjen za 10 drugih stripova, a drugi za (tada) jako vrijedno specijalno izdanje Strip zabavnika u kojem se upoznaju Zagor i Čiko. Radilo se, zapravo, o prvoj regularnoj epizodi Zagora, koja je kod nas objavljena tek kasnije.



Stripovima se trgovalo za druge stripove, oni stariji su ga mijenjali za zlata vrijedne cigarete, suvenire kao što su repovi od granata, a neki su ih čak mijenjali i za bicikle. U legendu je ušla trgovina iz ’95., kada je za 120 Zlatnih Serija i Lunov Magnus Stripova dobijen Commodore 64, sa svom pratećom opremom i igricama. Krajem rata, dolaskom struje i stalnim rastom broja TV kanala i VHS kaseta, kultura čitanja stripova na Bistriku polako nestaje. Danas se na prste mogu izbrojati ljudi koji (neredovno) čitaju stripove, ali ostaje ova povijest kao neizbrisiv trag o svijetu u kojem su postojali pravi i crtani junaci.

(Adnan Učambarlić, Radiosarajevo.ba)








love
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Strip u bivšoj Jugoslaviji   

Nazad na vrh Ići dole
 
Strip u bivšoj Jugoslaviji
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Strip u bivšoj Jugoslaviji
» Meril Strip
» Lunov Magnus Strip
» Strip junaci
» Bivši / bivša se ženi /udaje
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Ostala umetnost :: Likovi iz stripova-