Žene u nauci - Page 2 Hitskin_logo Hitskin.com

Ovo je previzualizacija teme sa Hitskin.com
Instalirati temuVratiti se na listu teme



Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemPrijem  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  Himna Haoss ForumaHimna Haoss Foruma  FacebookFacebook  


Delite | 
 

 Žene u nauci

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Žene u nauci - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Žene u nauci   Žene u nauci - Page 2 EmptyNed 21 Dec - 0:00

Njeno ime vam verovatno ništa ne znači, ali zbog ove dame milioni ljudi danas spavaju mirno

Žene u nauci - Page 2 1_166499

Patent ove žene vodi se pod bezličnim brojem 3,482,03. Ipak, iza ovoga krije se izum koji je učinio da se milioni danas osećaju bezbedno u svojim domovima.

Mari Van Britan Braun rođena je davne 1922. godine u Njujorku. Ipak, presudna godina za život ove naučnice bila je 1966. Tada je u Zavodu za petente registrovan izum broj 3,482,03 ili, mnogo jednostavnije - sistem videonadzora za kućnu upotrebu!

I dok su danas ovi sistemi razvijeniji nego ikada, ideja o tome da neko može da nadgleda svoj dom '60-ih je bila nezamisliva. A onda se pojavila Mari Van Britan Braun i njen partner Albert Bravn...

Njihov sistem bio je namenjen ličnoj sigurnosti. Sastojao se od sistema kamera koje su mogle da se pokreću i pokrivaju sve uglove. Sve što bi kamere zabeležile pojavljivalo bi se na centralnom monitoru, a kao poseban dodatak Mari je u sistemu predvidela i daljinski kojim bi se automatski otključavala i zaključavala vrata.

Žene u nauci - Page 2 1_166498

Korisnik je tako mogao da na svom televizoru promeni program na odgovarajuću frekvenciju i vidi ko je ispred vrata. Sve u svemu, bio je to pravi sistem video nadzora u mnogome sličan onom koji danas poznajemo.

Motivi Mari da napravi ovaj, u to vreme revolucionarni izum, bili su, po njenom priznanju, veoma „sebični" - živela je u njujorškoj crnačkoj četvrti u kojoj je policiji trebala bukvalno večnost da odgovore prilikom poziva za pomoć.

Za svoj izum Mari je dobila mnoge nagrade uključujući i onu Nacionalnog komiteta za nauku. Bila je jedna od prvih crnih naučnica dobitnika ove nagrade.

Njen izum predstavlja osnovu modernog videonadzora u privatne i policijske svrhe. Mari Van Britan Braun umrla je 2. februara 1999. godine. Više se nikada su svom domu nije osećala nebezbedno.

dnevno










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Žene u nauci - Page 2 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
katarina

MODERATOR
MODERATOR

katarina

Ženski
Poruka : 74915

Učlanjen : 06.06.2011


Žene u nauci - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Žene u nauci   Žene u nauci - Page 2 EmptyNed 21 Dec - 19:17

Izum ove bakice danas ste upotrebili bar 10 puta

Žene u nauci - Page 2 1_158252

Verovatno ne znate ko je ova dama, ali njen izum koristite svakog dana i ne biste mogli da zamislite savremeni život bez njega. Bila je admiralka američke mornarice, ali se ipak proslavila u jednoj drugoj oblasti.

Doktorka Grejs Marej Hoper „zadivljujuća” Grejs kako su je prozvale kolege, bila je admiralka američke mornarice i naučnica koja je kreirala COBOL.

Ovaj pojam vam verovatno ne znači ništa, pa ćemo vam pojednostaviti - reč je o prvom „user-friendly” poslovnom računarskom softveru.

Žene u nauci - Page 2 Grace_Hopper_and_UNIVAC

Grejs Marej Huper sa kolegama 1960. Foto: Wikipedia

Pre Grejs, sve programiranje se vršilo mašinskim kodovima. Ovo je bilo komplikovano i dugo je trajalo. A onda je Grejs došla na revolucionarnu ideju - da je moguće stvoriti programski jezik koji će biti zasnovan na prirodnom, engleskom jeziku i za čije razumevanje ne bi bilo potrebno ogromno matematičko i programersko znanje.

Ovo je programerima omogućilo kucanje programskog koda sa lakoćom i uz manje grešaka. Programski jezik FLOW-MATIC je bio prvi takav jezik.

Grejs je učestvovala u komitetu za stvaranje prvog poslovnog programskog jezika COBOL (Common Business Oriented Language) na koji su njene ideje iz Flowmatic jezika snažno uticale.

Sedamdesetih godina 20. veka COBOL je počeo da se primenjuje u čitavoj vojsci SAD.

A danas? Danas je najveći broj najpopularnijih kompjuterskih programa, uključujući i Windows, baziran na pronalasku „zadivljujuće" Grejs.

U njenu čast, kao izraz zahvalnosti, kompanija Majkrosoft, osnovala je fond iz koga je do sada stipendirala više od 3000 nadarenih studenata.

A ni ovo nije kraj! Grejs je bila prva osoba koja je upotrebila izraz „bug”, danas poznat svima kojima se desi da neki program počne da koči ili prestane da radi.

Zanimljivo, reč je bila o pravoj bubi! Dok je radila na Harvard Univerzitetu, Grejs je otkrila noćnog moljca u releju koji je ometao rad računara. Ona je izvadila moljca i kada su je pitali šta radi, Grejs je odgovorila da „debaguje” sistem.

Žene u nauci - Page 2 H96566k

Trag o prvom kompjuterskom „bug-u”, Foto: Wikipedia

Tri puta je dobijala rešenje o penzionisanju, ali svaki put bi odbijala da napusti vojsku. Kada je uz najviša priznanja i počasti, kao najstariji oficir američke vojske, konačno penzionisana, Grejs Mari Hoper je nastavila da radi kao viši savetnik u Digital Ekvipment korporaciji.

Umrla je 1. januara 1992. godine, a 1996. godine, vojni razarač američke mornarice - USS Hopper (DDG-70), po njoj je dobio ime.


dnevno










Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta Žene u nauci - Page 2 2294901356
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Žene u nauci - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Žene u nauci   Žene u nauci - Page 2 EmptySub 17 Jan - 10:41

Marija Kiri – prva svetski poznata i priznata naučnica

Žene u nauci - Page 2 Section_2_page_1_picture_1

“Život nije jednostavan ni za koga od nas. Kako se s’ tim nositi? Moramo istrajati i iznad svega verovati u sebe. Moramo verovati da smo obdareni za nešto i da to svakako mora biti dostignuto.” (Marija Kiri)
Žene u nauci - Page 2 Section_3_page_2_picture_0

Marija Kiri je ne samo prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, već i prva osoba koja je tu nagradu dobila dva puta, i jedina žena koja ju je dobila za dve različite kategorije. Povučena, dostojanstvena i skromna stekla je divljenje naučnika u celom svetu.

Marija Kiri je od malena cenila obrazovanje i kao dete izdvajala se iznad druge dece. Sa 5 godina Marija je naučila da čita i piše, slušajući svoju sestru kako uči azbuku. Od početka svog školovanja bila je brilijantan đak, a na kraju srednje škole je i nagrađena zlatnom medaljom za uspeh. Međutim, njena domovina, Poljska, je tada bila pod Ruskom dominacijom, i žene nisu mogle da pohađaju univerzitet. Kako je njena želja za obrazovanjem bila jaka, Marija Kiri (tada Sklodovska) je našla rešenje i ubrzo se povezala sa grupom mladih ljudi koji su organizovali svoje studije u neobaveznoj organizaciji koja se zvala Pokretni univerzitet.

Godine 1891. otišla je u Pariz da živi sa svojom sestrom i upisala studije matematike, fizike i hemije na Sorboni. Studije na Sorboni završila je kao najbolji student, i to kao prva u klasi fizike i hemije, i druga u klasi matematike.

Svog budućeg supruga, Pjera Kirija, koji je tada bio student doktorskih studija u Bekerelovoj laboratoriji, upoznala je 1894. godine i odmah sledeće godine se i udala za njega, nakon što je Pjer odbranio svoj doktorat.Svoja prva istraživanja počela je pod uticajem Bekarela, koji je 1896. godine otkrio da soli urana emituju zrake koji su veoma prodorni kao i x-zraci. Podstaknuta ovim otkrićem, Marija Kiri je odlučila da se u okviru svoje doktorske disertacije bavi proučavanjma uranijumovih zraka. Dokazala je da ovo zračenje potiče iz samog atoma. Nastavila je zatim svoja sistematska proučavanja radioaktivnih supstanci, posebno urana i došla do otkrića da uranski smolinac ima četiri puta jače zračenje od elementarnog urana, što ju je navelo na zaključak da su prisutni i neki drugi elementi. Raznim istraživanjima došla je do otkrića da je ovakva aktivnost uranijumovih jedinjena karakteristična i za neke druge materije (torijum) i odlučila da tu pojavu nazove radioaktivnost. Njen suprug, Pjer Kiri je bio zaintrigiran njenim otkrićima i odlučio je da joj se pridruži.

Bračni par Kiri je 1898. godine otkrio postojanje novog elementa. Novotkriveni element su nazvali “polonijum“, u čast Marijine domovine Poljske. Par meseci kasnije objavili i druge rezultate svojih istraživanja i postojanje još jednog elementa. Zbog njegove velike radioaktivnosti nazvali su ga “radijum“. Do ovog otkrića su došli posle mukotrpnog rada u laboratoriji koja je bila smeštena u jednoj šupi i velikog istraživanja u kome su preradili 8 tona uranijumove rude, i tek su 1902. godine izolovali jednu desetinu grama radijuma.Godine 1900. imenovana je za predavača fizike na Normalnoj školi za devojke u Sevru. Tada je prvi put uvela metod predavanja zasnovan na obrazovnim eksperimentima.

Kruna svih istraživanja došla je 1903. godine. Pjer Kiri, Marija Kiri i Anri Bekerel dobili Nobelovu nagradu za fiziku, kao priznanje za izvanredne zasluge ostvarene u oblasti radioaktivnosti. Tako je gospođa Kiri postala prva žena koja je nagrađena od strane Švedske kraljevske akademije nauka.

Iste godine Marija je doktorirala na Univerzitetu u Parizu i postala prva žena u Francuskoj koja je dostigla taj akademski stepen. Nakon ovih uspeha, usledila su priznanja i od drugih evropskih država.

Bračni par Kiri nije došao samo do otkrića o novim elementima, već i o uticajima radioaktivnosti na ćelije. Došli su do jednog važnog otkrića – da se bolesne, kancerogene ćelije izložene radijaciji mnogo brže unište nego zdrave. Da bi omogućila rad ove, prve laboratorije na svetu, koja je vršila eksperimente tretmanom kanceroznih ćelija radioaktivnim supstancama, tražila je pomoć i drugih zemalja, a SAD su bile jedna od zemalja od kojih je dobila dragocenu pomoć. Predsednik Harding joj je u ime žena Amerike, darovao za njen institut 1 gram radijuma, koji je za nju bio “nebrojeno puta dragocenijeg od zlata”.

Ovo otkriće je imalo ogromnu ulogu u narednim istraživanjima i razvoju terapija za lečenje mnogih oblika kancera. Radiološka terapija je i danas glavna terapijska metoda u lečenju kancerogenih oboljenja.

Nakon što je 1906. godine nesrećnim slučajem postala udovica, Marija Kiri je zamoljena da preuzme mesto profesora na Univerzitetu umesto svog pokojnog supruga. Tako je postala prva žena profesor na Sorboni.Nastavila je da naporno i predano radi, i 1910. godine je uz pomoć svojih kolega izolovala čist metal radijum. Nagrada za sva istraživanja i otkriće hemijskih elemenata radijuma i polonijuma, za izolovanje radijuma i proučavanje prirode tog elementa i njegovih jedinjenja, stigla je već naredne godine u vidu još jedne Nobelove nagrade. Ovog puta je to bila Nobelova nagrada za hemiju. Tako je Marija Kiri postala prvi naučnik sa dve Nobelove nagrade. Dobitkom druge Nobelove nagrade otvorila su joj se vrata za nove profesionalne prilike. Uz njenu pomoć i podršku osnovan je Institut za radijum (sada Institut Kiri) u Parizu 1914. godine i Marija Kiri je bila njegov prvi direktor.Daljim istraživanjima shvatila je da rendgenski zraci mogu da pomognu da se lociraju strani objekti u telu i tako olakša rad hirurga. Tokom Prvog svetskog rata, Marija Kiri se uz pomoć svoje ćerke Irene, koju je takođe uključila u svoje naučne aktivnosti, posvetila razvoju medicinske primene radiografije. Osmislila je vozilo koje je služilo za radiografisanje, i koje su slali na front da pomogne ranjenim vojnicima. Vozilo je postalo poznato kao “mali kiri”, kako je od milja zvano. Marija Kiri ga je lično dovozila do linije fronta. Vozila su bila opremljena radonom, radioaktivnim gasom dobijenim iz radijuma, koji je Marija lično sakupljala i smeštala u gasne tube.

U vreme kada se Marija Kiri bavila istraživanjima štetni efekti radijacije još uvek su bili nepoznati, tako da je bračni par Kiri vršio istraživanja bez ikakve zaštite od radioaktivnih supstanci. Govorilo se čak da je Marija Kiri volela lepu plavozelenu svetlost kojom su supstance svetlele u mraku, pa da je čak nosila epruvete sa radioaktivnim izotopima u svom džepu i držala ih u fioci radnog stola. Intenzitet radioaktivnosti kome su supružnici Kiri bili izloženi bio je toliko visok da se njihova laboratorijska oprema, knjige i beleške još uvek smatraju previše opasnim za rukovanje.

Marija Kiri je umrla od leukemije 4. jula 1934. godine. Sahranjena je na groblju u Skou pokraj svog supruga Pjera. Odajući počast njihovim dostignućima, 1995. Francuzi su premestili njihove ostatke u pariski Panteon.
Nazad na vrh Ići dole
Gost

Gost
avatar


Žene u nauci - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Žene u nauci   Žene u nauci - Page 2 EmptyPon 13 Apr - 9:21

BARBARA MAKLINTOK (1902–1992) izučavala je hromozome, a smatraju je osnivačem genetike ćelija. Osmislila je postupak posmatranja hromozoma i rekombinacije gena. Nobelovim odličjem je nagrađena za otkriće tzv. preskačućih gena koji utiču na ispoljavanje „naslednih jedinica”.

Žene u nauci - Page 2 BarbaraMaclintock_slide
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Žene u nauci - Page 2 Empty
PočaljiNaslov: Re: Žene u nauci   Žene u nauci - Page 2 Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Žene u nauci
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Najveći prevaranti u nauci
» Esperanto se nauči za godinu dana
» Oženiću Kaću kad nauči da kuva!
» Žene kojima se muškarci žene
» Najslađe hraniteljske porodice
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum
  • Nauka
  • Vreme nauke
  • -

    Sada je Čet 28 Mar - 10:05