PrijemFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+
Meksiko5514

Share | 
 

 Meksiko

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8  Sledeći
AutorPoruka
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Meksiko   Uto 2 Apr - 10:23

Meksiko







Sjedinjene Meksičke Države (španjolski Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, država su u Sjevernoj Americi, koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, na zapadu s Tihim oceanom, a na istoku s Meksičkim zaljevom. Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Glavni grad je Ciudad de México.

Pretkolumbovsko razdoblje



Arheološka nalazišta, Chichén-Itzá.

Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40,000 godina. Dugo vremena su se bavili lovom i skupljanjem plodova. Prije 9000 godina su počeli uzgajati kukuruz. Nakon toga je došlo do formiranja prvih civilizacija. Od 1800. g. p. K. su se razvile razne indijanske kulture kao što su: Olmeci, Izapa, Maje, Zapoteci, Huasteci, Tarascan, Tolteci i Azteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka Tenochtitlan je 1500. bio najveći grad na svijetu s oko 350,000 stanovnika.










happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 2 Apr - 10:29

Španjolska kolonizacija



Španjolci su u Meksiko došli 1519, a do 1521. su osvojili Tenochtitlan i srušili državu Azteka. 1535. je osnovano Potkraljevstvo Nova Španjolska (prva španjolska kolonija u Americi). Obuhvaćalo je teritorij od Britanske Kolumbije u današnjoj Kanadi do Nikaragve. Kralj Karlo V. je imenovao Antonija de Mendoza prvim potkraljem.



Nezavisnost

16. rujna 1810. je Miguel Hidalgo y Costilla proglasio nezavisnost Meksika u mjestu Dolores kod Guanajuata. Prvu skupinu je formirao buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla. Potkraljevski kapetan je bio Ignacio Allende, Šef policije Juan Aldama i "La Corregidora" Josefa Ortiz de Domínguez. Španjolski plemić y Costilla i njegovi preostali vojnici su uhvaćeni u državi Jalisco. Suđeno mu je na sudu za inkviziciju, a proglašen je krivim za izdaju. Bio je pogubljen od plamena odjeljenja u Chihuahuau 31. srpnja 1811. Nakon smrti oca španjolskog plemića y Costilla, rukovodstvo revolucionarne vojske je preuzeo svećenik José María Morelos. Pod njegovim vodstvom gradovi Oaxaca i Acapulco su bili zauzeti. 1813. Kongres u Chilpancingou je sazvan 6. studenog te godine i potpisao je prvi službeni dokument o nezavisnosti. 1815. Morelosa su zarobile španjolske kolonijalne vlasti, suđeno mu je za izdaju i pogubljen je u San Cristóbalu Ecatepecu 22. prosinca.

Druga polovica 19. stoljeća, 20. i 21. stoljeće

Prva republika i odvajanje Teksasa
Drugi predsjednik Meksika Visent Gerero je pobjedio na izborima, iako većina stanovništva nije bila za njega. Meksički ustav je bio sličan američkome, ali većini stanovništva nije bilo omogućeno glasanje. Konzervativna partija je potakla revoluciju pod vodstvom generala Bustamantea, koji postaje predsjednik 1830. Federalisti su zamolili generala Antonija Lopeza de Santa Anu da zbaci Bustamantea.

Nakon uspješnog preokreta održani su izbori, na kojima general Santa Ana 1832. postaje predsjednik. General Santa Ana je bio predsjednik nekoliko puta, stalno mjenjajući političke stranke. Tokom 1834. ukinuo je savezni ustav, izazivajući pobune na Yucatanu i najsjevernijim teritorijama u Teksasu. Oba teritorija su tražila nezavisnost. Poslije pregovora Yucatan se vraća pod meksički suverenitet. Stanovnici Teksasa su bili predvođeni uglavnom od strane naseljenika, koji su govorili engleski. Teksas se osamostalio 1836., a 1845. je postao dio SAD-a.

Rat sa SAD-om
SAD su 1846. prihvatile teksašku želju da postanu dio SAD i šalju vojsku u Teksas, da osiguraju novi teritorij. Meksiko je zahtijevao da se vojska SAD-a povuče iz Teksasa. Smatrao je to miješanjem SAD-a u unutrašnje poslove, jer Meksiko nije priznao nezavisnost Teksasa. Meksička vojska je napala, ubila nekoliko američkih vojnika, zarobila jedan odred vojnika. Američki predsjednik je tražio od Kongresa sa se krene u rat, što je Kongres izglasao 13. svibnja 1846. Meksiko je proglasio rat 23. svibnja 1846. Tokom Meksičko-američkog rata (1846.-1848.) Meksiko je poražen. Vojska SAD-a je zauzela meksički glavni grad Meksiko i mnoge druge dijelove Meksika.

Rat je završen Ugovorom iz Guadalupe Hidalga, po kome su SAD kupile uglavnom prazne sjeverne teritorije za 15 milijuna dolara. Tokom sljedećih desetljeća Amerikanci su nastanili te teritorije i stvorili su niz država: Kalifornija, Nevada, Utah, velik dio Arizone, Novi Meksiko i Colorado. Poluotok Baja California nije bio uključen u taj ugovor.

Borba za vlast
U Meksiku na vlast dolaze liberali. 1857. je proglašen novi ustav prema kojem katoličanstvo prestaje biti jedina vjera. Konzervativci su se pobunili i pokrenuli tzv. Reformski rat 1857.-1861. Tokom rata su postojale dvije vlade, konzervativna u Mexicu i liberalna u Veracruzu. Nakon rata su pobijedili liberali (predsjednik Benito Juárez).

Nakon toga je Francuska intervenirala u Meksiku u korist konzervativaca i dovela na vlast hasburškog nadvojvodu Ferdinanda Maximilijana kao cara Meksika. SAD podržava svrgnutog predsjednika Juareza koji je 1862. pobijedio Maximilijana. Time je Meksiko ponovo postao republika. 1864. se uz francusku pomoć na vlast vratio car, a 1867. je ponovo vraćena republika i Maximilijan je ubijen. 1876. dolazi na vlast presjednik Porfirio Diaz koji je vladao do 1911.

1910. su održani izbori nakon kojih kandidat Francisco Madero smatra da su lažirani i pokreće revoluciju protiv Diaza. Vođe revolucije su bili Emiliano Zapata na jugu i Pancho Villa na sjeveru. 1911. je Diaz podnio ostavku, ali je došlo do borbi za vlast između Madera, Zapate i Ville. Svi oni su ubijeni u borbama.

1920. je na vlast došao Álvaro Obregón. On je postigao koncenzus u državi i borbe su prestale. 1929. je presjednik postao Plutarco Elias Calles. On je osnovao Nacionalnu revolucionarnu partiju koja je ostala na vlasti sve do kraja 20. st. U razdoblju do 2. svj. rata dolazi do gospodarske krize, a nakon rata se smjenjuju razdoblja krize i gospodarskog rasta. Od 1994. dolazi do pobune Indijanaca u pokrajini Chiapas. Iste godine Meksiko ulazi sa SAD-om i Kanadom u Zonu slobodne trgovine NAFTA. 2000. nakon 60 godina na vlast dolazi oporba (predsjednik Vicente Fox). Od 2006. vlada Felipe Calderón koji je iste godine poveo rat protiv narko-kartela.











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 2 Apr - 10:33

Savezne države

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj. estado). Federalni distrikt (španj. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cijelokupnom savezu, te je on glavni grad i sjedište savezne vlade.



Federalna jedinica Stanovništvo (2005.) Površina (km²) Glavni grad

Sjedinjene Meksičke Države 103.088.000 1.959.248 México, D.F.

1. Aguascalientes 1.065.416 5.625 Aguascalientes
2. Baja California 2.842.000 71.546 Mexicali
3. Baja California Sur 517.000 73.943 La Paz
4. Campeche 751.000 57.727 San Francisco de Campeche
5. Chiapas 4.256.000 73.681 Tuxtla Gutiérrez
6. Chihuahua 3.238.000 247.487 Chihuahua
7. Coahuila de Zaragoza 2.475.000 151.445 Saltillo
8. Colima 562.000 5.627 Colima
9. Durango 1.489.000 123.367 Victoria de Durango
10. Guanajuato 4.893.000 30.621 Guanajuato
11. Guerrero 3.116 000 63.618 Chilpancingo de los Bravo
12. Hidalgo 2.334.000 20.856 Pachuca de Soto
13. Jalisco 6.652.000 78.630 Guadalajara
14. México 14.161.000 22.333 Toluca de Lerdo
15. Michoacán de Ocampo 3.988.000 58.667 Morelia
16. Morelos 1.605.000 4.892 Cuernavaca
17. Nayarit 943.000 27.862 Tepic
18. Nuevo León 4.164.000 64.203 Monterrey
19. Oaxaca 3.522.000 93.343 Oaxaca de Juárez
20. Puebla 5.391.000 34.251 H. Puebla de Zaragoza
21. Querétaro Arteaga 1.593.000 11.658 Santiago de Querétaro
22. Quintana Roo 1.134.000 42.535 Chetumal
23. San Luis Potosí 2.412.000 61.165 San Luis Potosí
24. Sinaloa 2.610.000 57.331 Culiacán Rosales
25. Sonora 2.384.000 179.516 Hermosillo
26. Tabasco 2.013.000 24.747 Villahermosa
27. Tamaulipas 3.020.000 80.148 Ciudad Victoria
28. Tlaxcala 1.061.000 3.997 Tlaxcala de Xicohténcatl
29. Veracruz de Ignacio de la Llave 7.081.000 71.856 Xalapa de Enríquez
30. Yucatán 1.803.000 39.671 Mérida
31. Zacatecas 1.357.000 75.416 Zacatecas
32. Distrito Federal 8.670.000 1.484












happy 


Poslednji izmenio putnik dana Uto 2 Apr - 10:37, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 2 Apr - 10:35

Etničke grupe

Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Juto-astečki (jezična porodica), Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata.), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori,), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 2 Apr - 10:42

Reljef i klima



Meksiko je smješten na jugozapadnom djelu Sjeverne Amerike, a proteže se više od 3000 km od sjeverozapada prema jugoistoku. Različite je širine od otprilike 2000 km na sjeveru do najmanje 220 km uz kanal Tehuantepec na jugu.

Meksiko graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru, Belizeom i Gvatemalom na jugoistoku. Zapadni poluotok Baja California (Niska Kalifornija) dugačak je 1250 km i zatvara Kalifornijski Zaljev. Na istoku se nalazi Meksički Zaljev i plaža Campeche, koja je formirana drugim meksičkim poluotokom Yucatanom.

Središnji Meksiko je visoravan otvorena na sjeveru, s planinskim lancima na istoku i sjeverozapadu, te okružen niskim obalama. Veličina Meksika je ¼ SAD-a.

Najviši vrhovi zemlje su vulkani Orizaba (5653 m) i Popocatepetl (5452 m) na jugu blizu glavnoga grada, odakle se prema sjeveru i sjeverozapadu uz obale pružaju dva duža gorska lanca u obliku slova V. Istočno meksičko gorje (Sierra Madre Oriental) su vapnenački lanci kraškog tipa po izgledu nalik našim Dinaridima. Ovdje su najviši stjenoviti vrhunci Penas Nevadas (3644 m) i Hedionda Grande (3597 m), oko kojih su duboki kanjoni i brojne špilje.

Zapadno gorje (Sierra Madre Occidental) je niže, zaobljenih silikatnih vrhova i većinom ne prelazi 3.000m. Između oba ta lanca je kamenita pustinjska visoravan gdje rastu mnogobrojne vrste velikih kaktusa, agave i juke koje su tipične za unutrašnjost Meksika. Poluotok Yucatan na jugoistoku je vapnenačko-kraška zaravan (oblikom nalik na naše Ravne Kotare), ali je zbog toplije i vlažne klime obrastao tropskom vegetacijom.

Najveće meksičke rijeke su Río Bravo (Rio Grande tj. Velika Rijeka) na sjeveru i Usumacinta na južnim granicama, zajedno sa Grijalva, Balsas, Pánuco i Yaqui u unutrašnjosti.

Klima varira od pješčanih i kamenitih pustinja na sjeveru do vlažnih tropskih šuma na jugoistoku. Umjerena klima prevladava u središnjoj visoravni (temperatura se smanjuje s visinom, te je u nižim dijelovima Meksika pretoplo, a u planinama se pojavljuje umjerena klima). viši vrhovi planina imaju hladnu klimu, a u najvišim je polarna s vječnim snijegom i ledom. Najviše padalina prima poluotok Yucatan, a najmanje Baja California.

Izvor: Wikipedija










happy 
Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR


Muški
Poruka: 120874

Učlanjen: 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 16 Apr - 11:18











Nazad na vrh Ići dole
Abu Dabi

MODERATOR
MODERATOR


Muški
Poruka: 120874

Učlanjen: 07.04.2011


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Uto 16 Apr - 11:18











Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sub 20 Apr - 12:56











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:00











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:00











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:01











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:02











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:04











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:07











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:13











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:15











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:16











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Sre 1 Maj - 13:18











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Pon 6 Maj - 12:36











happy 
Nazad na vrh Ići dole
putnik

VIP
VIP


Muški
Poruka: 3959

Učlanjen: 28.03.2013


PočaljiNaslov: Re: Meksiko   Pon 6 Maj - 12:37











happy 
Nazad na vrh Ići dole
 

Meksiko

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 

 Similar topics

-
» Meksiko
» Gabriel Garsia Marques
» Najzanimljivije pećine na svijetu
» Svadbeni običaji u svijetu
Strana 1 od 8Idi na stranu : 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum ::  ::  :: -