Voće

Tamarillo (Solanum betaceum syn. Cyphomandra betacea) je porijeklom iz Perua, Čilea, Ekvadora i Bolivije. Vrlo je pogodna za uzgoj u zaštićenom prostoru i podnosi 0 °C, pa se u Dalmaciji i otocima može uzgajati i na otvorenom. Tamarilo daje plodove u obliku jajeta i jestivo je voće. Ima pojedinačne plodove ili u grozdovima od 3 do 12 jajolikih plodova. Različitih je veličina od 4,5 – 8 cm dugih i 3 – 4 cm širokih. Površinska boja ploda može biti tamno ljubičasta, zagasito crvena, narančasta ili žuta, moguće je da su plodovi prošarani tankim uzdužnim tamnim linijama. Boja mesa varira od narančasto-crvene ili narančaste do žute ili krem žute. Dok je kožica dosta čvrsta i neugodna okusa, vanjski sloj ploda je sočan i blag. Meso je meko, sočno i slatko kiselkasto okruženo sjemenom sa dva poduža odjeljka. Žuti plodovi su obično i malo slađi. Plodovi iznutra mogu biti tamni, tamno ljubičasti, crveni i žuti u žutim i narančastim plodovima. Jestivo sjeme je tanko, gotovo plosnato, okruglo, veće i tvrđe nego kod obične rajčice. Tamarillo je bogat kalcijem, karotenom, niacinom, fosforom, željezom, proteinima, vitaminom C i tiaminom. Tamarillo se često jede sirov. Plod je slatko-kiselog okusa i stoga je popularan za salate, variva, džemove,želee, sokove i kao nadjev za kolače. Koža se može jesti, ali ima vrlo gorak okus.

Naziv avokado-aligator kruška, dali su mu Englezi, koje je ova voćka asocirala na aligatora. Avokado se stoljećima uzgaja na prostorima Južne Amerike, a danas se najviše uzgaja u Kaliforniji. Ova voćka u sebi sadrži vitamine A, B, C, E i željezo. Smatra se da smanjuje razinu kolesterola u krvi. Poznata je njegova široka upotreba u kozmetici. Preporučuje se kod držanja dijeta: dva avokada zadovoljavaju dnevnu potrebu odraslog čovjeka za voćem. U trgovinama avokado možete naći tijekom cijele godine. Da biste provjerili je li dovoljno zreo, trebate ga blago stisnuti, i da vam se njegova unutrašnjost učini meka poput maslaca. Avokado treba prvo nožem presjeći na pola, zatim odstraniti sjemenke, isjeći na četvrtine i oljuštiti koru. Jede se uvijek sirov, i to odmah nakon skidanja kore jer brzo potamni. Često se koristi kao prilog jelima, posoljen i zaliven limunovim sokom ili maslinovim uljem. Možete napraviti i umak tako što ćete u sokovniku izmiksati avokado, bijeli luk i razne začine.

Smokva (lat. Ficus carica) je listopadni grm ili malo drvo porijeklom iz jugozapadne Azije i istočnog Mediterana, koje se uzgaja na široko rasprostranjenim područjima zbog svog jestivog ploda.
Plod smokve je mesnat, sladak, oblika kruške. Može biti žućkaste ili purpurne boje. Jede se svježe, konzervirano ili sušeno.
Koristi se u prehrambenoj industriji za proizvodnju punjenog keksa i džema.

Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.

Crno grožđe

cabernet sauvignon - Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Uzgaja se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.
merlot - Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu - Chateay Petrus. Uzgaja se u Bordeauxu, ima velika zrna sa tankom kožom, okus ima tragove borovnice i metvice.
nebbiolo - Daje vrlo kompleksna crna vina, uspjeva na vapnenačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Vrlo tamne je boje i kasno sazrijeva. Nebbia na italijanskom znači magla.
crni pinot - Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspjeva na vapnenačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je "sveti gral" proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, uzgaja se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumunjskoj, SAD-u.
syrah ili shiraz - Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Uzgaja se na granitu, vapnencu i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva i daje visoke prinose.
sangiovese - Ovo grožđe se uzgaja po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na vapnencu, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolji iz vrste je Sangiovese piccolo.

chardonnay - Bijeli chardonnay je vjerojatno najtraženije grožđe na svijetu. Bolje uspjeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cvjeta i zrije. Danas se uzgaja u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.
crni chenin - Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i pjenušava, suha i slatka. Uzgaja se najviše u dolini Loare - jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazrijeva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.
traminac - Grožđe ružičaste boje, daje suha i slatka bijela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog okusa. Podrijetlom je iz Aldo Adiga. Uzgaja se u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, u Australiji i na Novom Zelandu.
rizling - Voli hladniju klimu. Blijeda zrna sa mrljama, u malim grozdima. Kasno cvjeta i zrije. Daje vrhunska suha, poluslatka i slatka vina. Uzgaja se u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Australiji i SAD-u.
crni sauvignon - Grožde doline Loare, raste na vapnencu, pijesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zrije. Uzgaja se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD-u.
semillon - Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suha vina. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uvjete. Raste u Bordeauxu u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi.