Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemČesto Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebookGoogle+


Delite | 
 

 Najmoćniji ženski likovi u književnosti

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Enigma

MODERATOR
MODERATOR

avatar

Ženski
Poruka : 55676

Lokacija : misterija

Učlanjen : 29.03.2011


PočaljiNaslov: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Pon 21 Jan - 3:27

Ako malo bolje razmislite, žene koje su ostavile pozitivan i trajni utisak na nas mahom su izmišljene. Iako se stalno govori o oskudici ženskih likova u savremenoj kulturi, postoje neke čudesno moćne devojke koje su nas tokom godina i godina inspirisale svojom snagom, samopouzdanjem i veličanstvenošću. Predstavljamo vam listu od deset najmoćnijih ženskih likova u svetskoj književnosti po našem mišljenju.

Džejn Ejr, “Džejn Ejr” (Jane Eyre)

Jedna od najranijih predstava individualnog, strastvenog i kompleksnog ženskog karaktera – Džejn Ejr. Iako je u velikoj meri prikazana kako pati, ova devojka se uvek oslanja na sebe i podiže sa dna, a nevolja je ne obeshrabruje.



Poslednja adaptacija priče o ovoj heroini - Mia Vasikovska kao Džejn

Hermiona Grejndžer, serijal “Hari Poter” (The Harry Potter series)

U knjigama o “Hariju Poteru”, Hermiona (Hermione Jean Granger) je prikazana od nepodnošljive sveznalice preko kučkasto-pametne lepotice koja ne trpi budale, pa sve do osobe koja drži celu družinu na okupu. Ona je veštica normanskog porekla, najbolja drugarica Harija Potera i Rona Vizlija (Ron Weasley), a sama autorka Džoan Rouling (Joanne Rowling) ju je opisala kao “veoma snalažljivu, poštenu i dobru” i dodala da se Hermiona oseća: “veoma neodvojna… i previše poprvaljiva, ona pokušava da bude najbolja u svemu u školi, i prikazuje lažno samopouzdanje koje može razljutiti ljude”.



Ema Votson kao Hermiona

Žena iz Bata, “Kanterberijske priče” (The Canterbury Tales)

Džefri Čoser (Geoffrey Chaucer) nije ni bio svestan koliko je veliki lik koji je napravio, lik Žene iz Bata (The Wife of Bath). Njen lik je nepristojan i lascivan, ali iza svih “prljavih” scena ona stvara argument za žensku dominaciju i pravo žena da rade sa svojim telom šta žele, koristeći svoju veliku retoričku veštinu kako bi istovremeno napala i feminističke poglede 14. veka, kada je delo i nastalo.



Putena i sujetna žena iz Bata

Ketnis Everdin, trilogija “Igre gladi” (The Hunger Games)

Iako mnoge nervira svojim ljubavnim problemima, Ketnis (Katniss Everdeen) zaslužuje da se nađe na ovoj listi ako ni zbog čega drugog onda zbog načina na koji puca. Da ne pominjemo činjenicu da je preživela ne jednu, već dve borbe do smrti sa 24 osobe, od kojih je jedna bila posebno programirana nju da ubije.



Dženifer Lorens kao neustrašiva Ketnis Everdin

Ester Prin, “Skerletno slovo” (The Scarlet Letter)

Iako Ester Prin (Hester Prynne), koja je osuđena od svojih puritanskih komšija zato što ima vanbračnu decu, ponekad vidimo kao žrtvu, ona uspeva da preživi sa dostojanstvom i verom u sebe što je svakako čini moćnom u našim očima. “NPR” ju je opisao kao jednu od prvih i najznačajnijih ženskih protagonista u američkoj književnosti i dodao da je ona otelotvorenje dubokih protivrečnosti – loša i lepa, sveta i grešna, konvencionalna i radikalna… Može se posmatrati kao književno objašnjenje autora Natanijela Hotorna (Natanijel Gotorn) o tome šta se desi kada žena pređe kulturne granice i stekne ličnu moć.



Loša i lepa, sveta i grešna - Ester

Princeza Jovajna, trilogija “Gospodar prstenova” (The Lord of the Rings)

Tolkinovi (John Ronald Reuel Tolkien) romani i nisu nešto poznati po obilju ženskih likova, ali ko bi mogao da bude jači od žene koja je ubila kralja veštica, Angmara (Angmar)? Od prvog trenutka smo je videli kao zaštitnicu koja žudi da brani svoje sunarodnike, Jovajna (Éowyn) prikriva ljudskost u sebi dok prati svoje prijatelje u boj. Loši momci treba da budu oprezni pri izjavama tipa: “Nijedan živi čovek ne može da me ubije!”, naročito ako se bore protiv ove dame.



Miranda Oto kao princeza Jovajna

Lajra Belakva, trilogija “Njegova mračna tkanja” (His Dark Materials)

Neposlušna i tvrdoglava dvanaestogodišnja devojčica Lajra (Lyra Belacqua) čini nešto što niko drugi ne može: čita aletiometar, instrument koji govori istinu o sadašnjosti i budućnosti. Svojim jakim uverenjima osvaja srca ljudi oko sebe i stiče ime Srebrousta (Silvertongue) nakon što je uz pomoć svoje pameti i oštrog jezika prevarila one koji se ne mogu lako prevariti. Na kraju krajeva, reči su najmoćnije oružje.



Dakota Blu Ričards je sjajno odigrala Lajru u adaptaciji ovog romana

Dženi Kraford, “Njihove oči gledale su Boga” (Their Eyes Were Watching God)

Snaga Dženi Kraford (Janie Crawford) jeste u njenoj sposobnosti da nastavi dalje bez obzira na sve loše što život baca pred nju i da pritom sačuva dostojanstvo. Izuzetno nezavisna žena, osporava konvencionalna pravila ko bi trebalo koga da voli i šta je to što vodi ka srećnom životu, a njeno iskustvo je dovodi do samoostvarenja.



Hale Beri kao Dženi Kraford

Hua Mulan, “Balada o Mulan” (The Ballad of Mulan)
Ova junakinja vam je sigurno poznatija iz Diznijevog (Disney) crtanog filma “Mulan” (Mulan), ali treba da znate da je njen lik nastao još u 6. veku u kineskoj pesmi “Balada o Mulan” i od tada je korišćena u različitim književnim i neknjiževnim formama. Za razliku od Diznijeve verzije u kojoj je Mulan prikazana kao pomalo nespretna devojka koja pokušava da postane vojnik, tradicionalna figura predstavlja sedamnaestogodišnju devojku već velikog borca i eksperta za oružje. Ona umesto svog oca ide u rat, svuda pobeđuje, vraća se kući i nastavlja sa normalnim životom.



Čžao Vej u ulozi borbene Mulan

Lisbet Salander, trilogija “Milenijum” (The Millennium series)

Moćni ženski protagonista ujedno je i jedna od najjačih žena na ovoj listi. Vrhunski haker sa fotografskim pamćenjem, preživela je strašno detinjstvo što ju je učinilo antisocijalnom heroinom sa nasilničkom crtom. Okarakterisana od mnogih kao “feministička osveta anđela”, Lisbetinu (Lisbeth Salander) brutalnost ne osporavamo i jasno nam je zašto se našla među najmoćnijim ženskim likovima.



Noumi Rapas kao Lisbet








Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Čet 8 Jan - 10:35

Tomas Hardy u svojem romanu " Tessa iz porodice D'Urberville"– pomalo atipično za viktorijansko doba u kojem je nastao – stvorio lik uistinu snažne žene, što je vjerojatno i glavni razlog zašto je “Tess” kao literarno djelo podjednako privlačna i danas.Ekranizovana je 1979.godine u režiji Romana Polanskog i 2008. godine,u režiji Davida Blaira.
Meni je draža ekranizacija iz 1979.godine sa Nastasijom Kinski kao  Tess.U potpunosti je dočarala snagu lika iz romana.
Lijepa Tess Durbeyfield živi prilično siromašnim životom sa svojom obitelji u iznajmljenoj kući u Wessexu, u viktorijansko doba, baš za vrijeme velike gospodarske krize krajem 19. stoljeća. Posla nigdje nema i život u ruralnoj sredini vrlo je težak, perspektiva je nikakva, razloga za optimizam nema. Majka oportunistica pokušava je pošto-poto udati za nekog finog gospodina koji bi cijelu obitelj izvukao iz financijskih nedaća i blatnjave svakodnevice, a otac pijanica već je ionako zbog alkoholizma i srčanih problema jednom nogom u grobu pa samo otežava ionako naizgled bezizlaznu situaciju Durbeyfieldovih.
Tessine su sestre, uz nju samu, jedina svijetla točka u cijelom tom životu, no taman kada se učini da bi stvari mogle krenuti nabolje, za Tess zapravo počinje životna avantura koja neće dobro završiti: Tessin otac saznaje kako su Durbeyfieldovi zapravo jedni od posljednjih izdanaka nekoć poznate plemićke obitelji D’Urberville koja svoje korijene može pratiti čak do vremena Normana! Kako njima nije ostalo nikakvih posjeda osim lokalne obiteljske grobnice, Tessu uspijevaju nagovoriti da krene tragom svoje moguće obiteljske loze i potraži druge članove familije D’Urberville. Upravljajući kolima tijekom tog putovanja, Tess doživi prometnu nezgodu i njezin konj ugiba – a bilo je to jedino vrijedno što je njezina obitelj imala.
D’Urbervilleovi na koje Tess nailazi u svojoj potrazi, međutim, uopće nisu plemenita obitelj već se kasnije ispostavlja kako su jednostavno kupili plemićku titulu i preuzeli ovo prezime iako nisu potomci pravih D’Urbervillea niti s njima imaju ikakve veze. No kada je gospođa D’Urberville pristane zaposliti kao čuvaricu svojih ptica i peradi, njezin sin Alec D’Urbervile odmah krene u osvajački pohod i pokuša se udvarati Tess. On joj nije niti simpatičan niti drag, ali – nevina i neiskvarena kakva jest – Tess osjeća da nema drugog izbora nego biti ljubazna prema Alecu budući da o njemu ovisi hoće li ona imati ikakav posao ili ipak neće moći zaraditi novce kojima bi mogla kupiti novoga konja za svoju obitelj. Jedne mračne i maglovite noći, Alec ne može suspregnuti svoje nagone te u šumi siluje Tess.
Tess se vraća u kuću svojih roditelja i sljedećega ljeta rodi sina kojega naziva Sorrow (u hrvatskom prijevodu – Tugomir). Sorrow živi vrlo kratko i jedne noći umire, a Tess ga je prisiljena sama blagosloviti te ga mora i sama pokopati u neposvećenom grobu nakon što lokalni župnik odbije pružiti kršćanski pogreb. U potrazi za novim početkom, Tess ponovno odlazi od kuće i zapošljava se na jednoj farmi kao mljekarica gdje, osim svojih ostalih novih prijateljica, ponovno upoznaje Angela Clarea, momka s kojim je plesala na proljetnoj proslavi u svibnju onog istog dana kad je njezin pijani otac prolazio selom i ponosno vikao kako ima plemićke krvi, kao da su time riješeni svi njegovi problemi. Sve su ostale mljekarice – Izzy, Retty i Marian – do ušiju zaljubljene u Angela, ali posve je jasno da je Angel zainteresiran jedino za Tess. Jedino njegova obitelj nije posve sretna time što im se sin ženi mljekaricom – Angela to, dakako, ne smeta – no i ta situacija biva olakšana Tessinim priznanjem kako vjerojatno ipak pripada plemenitim D’Urbervilleima. Naizgled sve kreće dobrim smjerom…
Angel i Tess ubrzo potom se vjenčaju ali on očito misli kako je njegova Tess djevica; svoju tajnu o Alecu, silovanju i preminulom djetetu Tess u ovome trenutku odluči zatajiti. Istodobno s vjenčanjem, njezina se prijateljica Retty pokuša zbog neostvarene ljubavi ubiti utapanjem u rijeci. Nedugo nakon vjenčanja, Angel u trenutku iskrenosti priznaje kako je nekoć davno i u trenucima mladalačke raspuštenosti spavao s mnogo starijom ženom u Londonu, pa se Tess poveseli kako bi ovo mogao biti pravi trenutak da i ona prizna svoju tajnu. Nažalost, Angel nije spreman oprostiti Tessi, reagira burno, bježi poslom u Brazil te napušta Tess na više od godinu dana, ne javivši joj se niti jednim jedinim pismom. Iako ga nikada neće zaboraviti, Tess mu ljuta piše kako su odsad potpuni stranci…
Kada se Angel napokon vrati iz Brazila, Tess je ponovno zauzeta žena; njezin je otac umro, a majka i sestre sada su “dobro zbrinute” – kako kaže sama majka oportunistica – zahvaljujući Alecu D’Urbervilleu. Angel pronalazi Tess u gradiću na engleskoj rivijeri, a ona mu je prisiljena poručiti kako ju je ponovno izgubio. Uvjerena da joj je Alec namjerno lagao kako se Angel nikada neće vratiti, Tess u hotelu ubija Aleca, pronalazi Angela i pokušava pobjeći iz Britanije.
Trenuci sreće što je ponovno s Angelom bit će uistinu kratkotrajni jer ih policija pronalazi već sljedećeg dana, dok Tess, poput žrtvenog janjeta, leži i spava na oltaru u mističnom Stonehengeu. Angelu, shrvanom zbog situacije u koju je doveo Tess i sebe, ne preostaje ništa drugo nego s brdašca promatrati dok se iznad zatvora diže crna zastava koja označava trenutak pogubljenja njegove voljene Tess…








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Dala

Urednik
Urednik

avatar

Ženski
Poruka : 30034

Godina : 30

Lokacija : U reči

Učlanjen : 29.10.2014

Raspoloženje : Nizvodno od juce


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Uto 5 Maj - 15:12

Jedna od najtragičnijih heroina, koja je u književnim delima bila prikazana kao fatalna žena, jeste Ana Karenjina iz istoimenog romana Lava Tolstoja. Ova prelepa dama, kako ju je pisac opisivao, bila je žrtva nesrećne i zabranjene ljubavi te je svoj život okončala bacivši se pod voz. Ana je bila i ostala večna inspiracija mnogih književnika, čitalaca, ali i reditelja koji su o njoj snimili čak tri filma (1948, 1997 i 2012. godine). Ono što još više fascinira jeste činjenica da je ovaj roman napisan po istinitom događaju – ova dama je bila pripadnica Sankt Petersburške elite.



Nataša Rostova, još jedna Tolstojeva junakinja, iz dela „Rat i mir”, prikazana kao veoma bistra devojka nesvakidašnje lepote. Kroz roman se prožima veći broj muškaraca u koje je ona zaljubljena, i koji su u nju zaljubljeni, sve dok se ne venča za Pjera. Kao i Ana Karenjina, i ova junakinja bila je posledica inspiracije stvarnim likom, Tatjanom Bers iz Moskve. Tatjana je bila rođena sestra Tolstojeve supruge Sofije, i dosta vremena je provodila sa slavnim piscem, pošto su delili strast prema lovu i jahanju.



Ema Bovari. Gospođa Bovari bila je glavni lik istoimenog romana, koji je napisao Gistav Flober. Lik gospođe Bovari preživeo je tokom romana transformaciju od čedne i smerne devojke, kakva je u mladosti bila, do vrcave zavodnice kakva je postala. Iako je živela veoma buran život, na kraju izvršava samoubistvo i iza sebe ostavlja svoje ljubavnike i svog supruga Šarla Bovaria, koji ju je celog života jako voleo iako je ona svoju ljubav tražila van braka.

Veoma je bitno pomenuti lik persijske kraljiceŠeherezade, junakinje dela „Hiljadu i jedna noć”. Ova heroina je hrabro prihvatila udaju za kralja, i svojim komunikacijskim vestinama više puta vešto izbegavala vlastitu smrt pričajući mu priču koju je želeo čuti. Činjenica je da je njena lepota, hrabrost da se suoči sa strahom, ali i izuzetna inteligencija ono što joj je omogućilo da provede najduže vreme uz kralja. Upravo ove karakteristike su je izdigle do nivoa fatalne lepotice.
Žene neobične lepote i izražene inteligencije bile su i ostale večna inspiracija za pisce i pesnike. Fatalnim ženama se divimo kroz vekove, a danas ih možemo prepoznati po harizmi kojom zrače.









“Volimo se, jer su nam slabosti iste.”- Jonathan Swift
Nazad na vrh Ići dole
Esti

  

avatar

Ženski
Poruka : 35381

Lokacija : U spavačici mesečine

Učlanjen : 28.10.2014

Raspoloženje : U bojama duge


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sub 8 Avg - 11:12

Henrik Ibsen. Njegovo poznato djelo Lutkina kuća u središtu radnje prati Noru, bogata ljepoticu, koju cijeli život maze – najprije otac, kasnije muž. Nema izraženih ozbiljnih ambicija i dane provodi igrajući se sa svoje tri kćeri, tretirajući ih poput lutkica. Paradoksalno, i ona je cijelog života tretirana na isti način. Zbog ljubavi prema mužu krši zakon te shvaća kako je njen položaj u životu pasivan, bez ikakve mogućnosti promjene, stoga odlazi u svijet gdje joj je prvotna zadaća naći samu sebe. Nora služi kao nadahnuće svim potlačenim ženama toga doba jer  se upravo svojom hrabrošću i odlučnošću udaljila od okvira tadašnje poželjne žene u ulozi kućnog ukrasa svoga supruga.








Ne sudite mi danas,možete sutra,kada me iz sna probude jutra!
Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:15


Ponos i predrasuda,lik Lizzie Bennett, Pride & Prejudice

Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:16


Nancy Drew, Nancy Drew Mystery Stories
Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:17

Jo March, Little Women

Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:18

Hellen Keller, The Story of My Life

Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:19

Sara Crewe, A Little Princess

Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:21

Karen Blixen, Out of Africa

Nazad na vrh Ići dole
Ile

Član
Član

avatar

Muški
Poruka : 318

Učlanjen : 27.11.2016


PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   Sre 30 Nov - 15:22

Charlotte, Charlotte’s Web

happy
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Najmoćniji ženski likovi u književnosti   

Nazad na vrh Ići dole
 
Najmoćniji ženski likovi u književnosti
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Najmoćniji ženski likovi u književnosti
» Alter ego u književnosti
» Lik đavola u književnosti
» Psihološko istraživanje književnosti
» Najbolji ženski likovi iz animiranih filmova i serija
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Umetnost i Kultura :: Književnost-